|
Post by Shmajser on Nov 6, 2008 7:40:18 GMT -5
Tematika je veoma duboka,a ja historijski plitak Imam kod sebe dosta knjiga vezano za crkvu Bosanku i pojavu hereze u Bosni,po pravilu ja kada te knjige citam pravim i biljeske,tako da cu sve te biljeske ovdje uredno prepisati,ovo ce ujedno biti i novi segment na B.B.B stranici.Svugdje ce biti navedeno ime knjige,datum stampanja i naravno ime autora,trudit cu se da to sve fino hronoloski sastavim,bice i skenova samo za one stvari koje su po mom misljenju od posebnog znacaja. Let`s get the show on the road.
|
|
|
Post by Shmajser on Nov 6, 2008 7:41:07 GMT -5
www.zemljabosna.com/srednjovjekovna_bosanska_crkva.html Ovdje imate dosta stari o tome,ali nisu navedeni izvori. Elma Hašimbegoviæ, Prve vijesti o pojavi hereze u Bosni Prilozi, 32, Sarajevo, 2003., str. 39-47. UDK273 (497.6) "11/12" Izlaganje sa nauènog skupa PRVE VIJESTI O POJAVI HEREZE U BOSNI Elma Hašimbegoviæ Historijski muzej, Sarajevo Krajem XII stoljeæa do Rimske Stolice stižu optužbe o pojavi hereze u zemlji bana Kulina. One stižu sa više strana, taènije, iz Duklje, Splita i Ugarske. Nakon vijesti o pojavi krivovjerja papska stolica zapoèela je istragu, koja je završena sastankom papinih legata sa bosanskim priorima i bosanskim banom na Bilinom polju 8. aprila 1203. godine. Nas, stoga, zanima razvoj dogaðaja od prvog poznatog izvora iz 1199. do potpisivanja abjuracije 1203. godine. Saèuvane su tri povelje: pismo dukljanskog vladara Vukana papi Innocentu III iz 1199.godine, koje se smatra najstarijim pomenom hereze u Bosni i optužbom na raèun bosanskog bana, zatim pismo pape ugarskom kralju Emeriku od oktobra 1200. godine, te papin poziv splitskom nadbiskupu i svom legatu, iz novembra 1202. godine. Korespondencija je, dakle, tekla na relaciji dukljanski vladar-papa, papa-ugarski kralj i papa-crkveni dostojanstvenici. Prepisku pape Innocenta III èine još i izvještaji papinog legata sa prijedlogom o reformi bosanske biskupije, i izvještaj ugarskog kralja Emerika o sreðivanju prilika u zemlji bana Kulina, o kojima ovdje neæe biti rijeèi jer su napisani poslije abjuracije.1 No, zato æe u analizu biti uvršten jedan izvor koji ne spada u ovu prepisku, ali je jedini koji dolazi iz Bosne i koji govori o vjerskim prilikama u njoj. Rijeè je o Kulinovoj ploèi, tj. natpisu sa crkve koju je u Muhašinoviæima kod Visokog dao sagraditi bosanski ban. www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=747e3521-8533-4a4f-b9cc-9989bd1e6580&articleId=92338179-2631-4528-ac0a-e81db8180d73
|
|
|
Post by Shmajser on Nov 6, 2008 7:41:32 GMT -5
Krajem XII vijeka dukljanski knez Vukan obavijestio je pismom papu Inocenta III o novonastalim vjerskim prilikama u Bosni optuzujuci Bosanskog bana Kulina za da je zajedno sa porodicom i 10 000 ljudi prihvatio herezu. U istom pismu navodi da heretike vise cijeni od katolika i zove ih "autonomasice christianos".
Izvor: Salih Jalimam, izori za historiju srednjovjekovne Bosanske drzave Tuzla 1997 god. strana 24
U jednom od najpoznatijih traktata,onom koji je napisao Anselmo iz Aleksandrije(umro 1279 godine) tvrdi se s pravom da hereticko misljenje koje se u vremenskom rasponu od 1022 godine do 1025 pojavilo i uticalo na niz promjena u francuskom srednjovjekovnom drustvu je tu doslo iz Lombardije a u ovu pokrajinu iz srednjovjekovne Bosne.
Izvor: Franjo Sanjek Bosansko-humski krstjani i katarsko dualisticki pokret u srednjem vijeku 1975 god str.60-61
Strah od rata prisilio je bana Matiju Ninoslava da uz posredovanje Senjskog biskupa obavijesti papu da nikada nije skrenuo od katolicke vjere vec da zivi kao katolik i da je iz nuzde of heretika naklonost i pomoc protiv svojih neprijatelja trazio.
Izvori: Dr.Salih Jalimam Historija Bosanski bogomila 1999 god. str 64 i Tade Smiciklas CD,str342
|
|
|
Post by Shmajser on Nov 6, 2008 7:42:32 GMT -5
Dominikanske hronike spominju stradanje blazenog fra Pavla Dalmatinca priora dominikanskog samostana sv.Dominika iz Zadra.Oko 1250 god.krenuo je da propovjeda protiv Bosanskih bogomila ali je uhvacen privezan lancem za kolac i ziv spaljen.
Franjo Sanjak Bosansko-humski krstjani,1975 god.str78
op.Shmajser, poslasmo krstasa u vjecna lovista .
Pismom iz 1222 god. papa Grgur IX naglasio je da u haoticnom stanju pomaze i to da bosanski biskup zivi u selu sa hereticima.(cum hereticus in quadam villaemoretur).Ime sela nije spomenuto.
Dr.Salih Jalimam Historija Bosanskih bogomila god. 1999 str. 69
|
|
|
Post by Shmajser on Nov 6, 2008 7:43:32 GMT -5
Papi Inocentiju IV sredinom 1246 god. javio se bivsi Bosanski biskup Johanes Wildeshausen i madarski dominikanci koji su trazili od pape posebna ovlastenja za borbu protiv Bosanskih bogomila.
Tade Smiciklas CD,IV,str 295
Srpski raskralj Stjepan Dragutin obratio se papi Nikoli IV pismom da mu posalje dvojicu franjevaca koji bi u sjeveroistocnoj Bosni djelovali protiv Bosanskih bogomila.
Pismom "Quoniam inter cetera" od 25 marta 1291 godine papa Nikola IV pohvalio je zahtjev Stjepana Dragutina te uzeo pod "patromonium S. Petri" njega te najblize saradnike i porodicu kao i njegovu zemlju.
Izvori: Jaroslav Sidak, Franjevacka Dubia iz god. 1372/73 kao izor za povijest Bosne Beograd 1955 str.209 Augustin Theiner Mon,hung.I str378
|
|
|
Post by Shmajser on Nov 6, 2008 7:44:26 GMT -5
Papa Honorije III pozvao je primasa Madarske, ostrogonskog nadbiskupa Ivana i njemu podlozne biskupe da se dignu muzevno i snazno uniste heretike u srednjovjekovnoj Bosni.
Tade Smiciklas,CD,III 196-197
Iz dvadesetih godina XIII vijeka, vremena kada papa Honorije III pokusava organizovati krstaski rat protiv Bosanskih bogomila vrijedan spomen njihove prisutnosti je zapis Ambroza Teagia u kojem se kaze: "In Bossina quo que et Dalmatia que apud ecclesia(Sclavoniae) nuncupatur missi sunt fratres...qui...mirabiliter profecerent et aliqui fratres ab hereticis eccisi sunt quique multos hereticos et credentes ad catholicam fidem converterunt ubi etiam duos habuimus conventus quos postmodum herretici combusserunt in prefato Bossine provincia anno 1222 triginta duo fratres in flumine quodam a Turcis(Tatari) sumbresi pro fide Christi martirii palmam reportaverunt ante Deum. Porro ed eorum gloriam obruti sunt super aurdem locum e celo faces immenso lumine coruscates triginte duo demitti plurimo tempore visi sunt.
Podatak o smrti 32 redovnika
Salh Jalimam:Studija o Bosanskim bogumilima str.67 god 1996
|
|
|
Post by Shmajser on Nov 6, 2008 7:44:51 GMT -5
Iz pisma pape Grgura IX 13 februara 1234 godine izricito se spominje da su se bosanski bogumili pojavili u mnogim slavonskim mjestima i to nije samo standardni poziv nego alarmantno upozorenje.
Tade Smiciklas,CD,III,str.397
Da se nesto posebno sprema ukazuje i jedna dubrovacka vijest od 18 maja 12377 god. u kojoj se zabranjuje dubrovackim trgovcima da borave na teritoriji srednjovjekovne Bosne i sire dok se prilike ne razjasne.
Isto
|
|
|
Post by Shmajser on Nov 6, 2008 7:45:21 GMT -5
Iz pisma pape Grgura IX 13 februara 1234 godine izricito se spominje da su se bosanski bogumili pojavili u mnogim slavonskim mjestima i to nije samo standardni poziv nego alarmantno upozorenje.
Tade Smiciklas,CD,III,str.397
Da se nesto posebno sprema ukazuje i jedna dubrovacka vijest od 18 maja 12377 god. u kojoj se zabranjuje dubrovackim trgovcima da borave na teritoriji srednjovjekovne Bosne i sire dok se prilike ne razjasne.
Isto
|
|
|
Post by Shmajser on Nov 6, 2008 7:47:07 GMT -5
|
|
|
Post by Shmajser on Nov 6, 2008 7:47:46 GMT -5
img231.imageshack.us/img231/5064/krstjani1sw2.jpgZa one koji ne znaju hijeroglife evo kratkog prevoda, iz ovog vremena sacuvan je jedan zapis jednog anonimnog spanskog putopisca koji je 1324 godine proputovao srednjovjekovnu Bosnu, te je zapisao da u zemlji Bosni nema katolika. Dragoljub Dragojlovic, Krstjani i jereticka crkva Bosanska 1987 str.73
|
|