Ukljuèiti BiH u arbitražu granice na jadranskoj obali
Datum: 09.05.2008 23:00
Autor: G. MAUNAGA
BANjA LUKA - Episkop zahumsko-hercegovaèki i primorski Grigorije pozvao je najviše predstavnike vlasti BiH i Republike Srpske da upotrijebe svoja ovlašæenja i zvanièno pokrenu pitanje ukljuèivanja BiH u arbitražu oko dijela jadranske obale koja joj je oduzeta.
Episkop Grigorije u pismu èlanu Predsjedništva BiH i RS Nebojši Radmanoviæu, predsjedavajuæem Savjeta ministara Nikoli Špiriæu i premijeru Srpske Miloradu Dodiku navodi da u tom procesu uèestvuju Hrvatska i Crna Gora, a da je BiH iz njega nepravedno iskljuèena.
- Ako je SFRJ rasformirana prema granicama nacrtanim u Jajcu 1943. godine, zar nije normalno zahtijevati da se razgranièenje izmeðu Hrvatske, Crne Gore i BiH sprovede prema tim granicama. Time bi se ispravila ne samo politièka, nego i istorijska nepravda koja nas je udaljila sa obale kojoj, po svim specifiènostima, pripadamo - istièe u pismu vladika Grigorije.
On dodaje da se ovi problemi tièu upravo Hercegovine za èiju sadašnjost i buduænost snosi ne malu odgovornost.
- Malo je poznato da avnojevske granice, po kojima je SFRJ rasformirana, BiH izvode na Jadransko more upravo u dijelu oko koga se danas spore Hrvatska i Crna Gora, a iz kojeg je neopravdano iskljuèena BiH, odnosno onaj dio Hercegovine koji je u Republici Srpskoj - naveo je u pismu vladika Grigorije.
On dodaje da je došao do saznanja da u Briselu postoji i pisani dokument dogovora izmeðu bivših predsjednika Hrvatske i Srbije Franje Tuðmana i Slobodana Miloševiæa o razmjeni teritorije na podruèju opštine Trebinje.
- Prema tom dokumentu treæina opštine Trebinje ustupljena je kao zaleðe Hrvatskoj, a zauzvrat je opština Trebinje izašla na more. Tuðman i Miloševiæ su potpisnici Dejtona koji nije stavio van snage sporazume koji su nastali prije njega, poput Vašingtonskog kojim je nastala Federacija BiH - navodi episkop Grigorije i dodaje da je oèigledno da se nijedan od ova dva pomenuta dokumenta danas ne poštuje.
"Glas Srpske", nedavno je objavio da je RS i BiH oduzet izlaz na Jadransko more u dužini od sedam kilometara kod Sutorine u Bokokotorskom zalivu, iako je razgranièenje država nastalih raspadom nekadašnje SFRJ u svim drugim sluèajevima izvršeno po avnojevskim granicama. To podruèje ucrtano je kao teritorija Crne Gore.
Prema avnojevskim granicama sedam kilometara obale na podruèju gdje se rijeka Sutorina uliva u Topaljsku uvalu pripada RS, odnosno BiH. Meðutim, usmenim dogovorom komunista 1947. godine bh. teritorija Sutorine, Igala i Njivica ustupljena je Crnoj Gori.
BiH je nakon Berlinskog kongresa 1878. godine zadržala dva izlaza na obalu Jadrana utvrðena mirovnim pregovorima u Požarevcu 1718. godine. Jedan je kod Neuma, a drugi na ulazu u Bokokotorski zaliv, u predjelu zvanom Sutorina. Klek i Sutorina pripali su od 1918. godine Kraljevini SHS. Kada je 1921. godine Vidovdanskim ustavom Jugoslavija podijeljena na 33 oblasti, enklave Klek i Sutorina pripale su Mostarskoj oblasti. Sutorina se 1929. godine našla u sastavu Zetske banovine, u sklopu Trebinjskoga kotara.
Na zasjedanju AVNOJ-a dogovoreno je da kao kriterija za granice BiH bude stanje odreðeno Berlinskim kongresom 1878. godine. Po tom kriterijumu Neum i Sutorina pripali bi BiH. Nakon Drugog svjetskoga rata BiH je na kartama prikazivana s izlazom na more u Boki Kotorskoj kod Sutorine. Ali usmenim dogovorom komunista 1947. godine bh. teritorija Sutorine, Igala i Njivica ustupljena je Crnoj Gori. Prvi dokumentovani zapis o Sutorini u sastavu Crne Gore pojavio se u maju 1947. godine, Zakonom o administrativno- teritorijalnoj podjeli Crne Gore.
Uskoro sporazum o granici
Ambasador BiH u Crnoj Gori Branimir Jukiæ rekao je da æe BiH i Crna Gora vrlo brzo potpisati Sporazum o granici i da u ovom pogledu nema otvorenih pitanja.
- Službeni stav BiH je da sa Crnom Gorom nema otvorenih pitanja. Vrlo brzo se treba potpisati Sporazum o granici izmeðu BiH i Crne Gore koji je u fazu usaglašavanja i na nivou ekspertskih komisija - rekao je Jukiæ sarajevskim medijima.
On je dodao da bi na taj naèin BiH i Crna Gora bile prve dvije države nastale raspadom bivše SFRJ koje su identifikovale granicu i potpisale sporazum o razgranièenju.
RS tada nije postojala
Damir Arnaut, portparol predsjedavajuæeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžiæa, kaže da Silajdžiæ smatra da se u ovom sluèaju "ne može govoriti o oduzimanju teritorije RS jer 1947. godine, kada su Sutorina i okolna podruèja prešla iz vlasništva BiH u vlasništvo Crne Gore, RS entitet nije postojao".
On dodaje da Predsjedništvo BiH nikada nije razmatralo ovo pitanje i da je potpuno neutemeljena konstatacija da su Silajdžiæ i èlan Predsjedništva BiH Željko Komšiæ najavili pokretanje spora.
Na pitanje hoæe li u Predsjedništvu BiH biti pokrenuto ovo pitanje i hoæe li se povodom toga BiH ukljuèiti u rad meðudržavne komisije Hrvatske i Crne Gore oko razgranièenja na Jadranu, Arnaut prenosi stav Silajdžiæa da æe se "BiH u vezi sa ovim i sliènim pitanjima rukovoditi nalazima Badinterove komisije" koja je priznala granice iz 1991. godine.
www.glassrpske.com/vijest/2/novosti/7705/lat/Ukljuciti-BiH-u-arbitrazu-granice-na-jadranskoj-obali.html