Post by Emperor AAdmin on Dec 25, 2007 18:15:17 GMT -5
Najpoznatiji vidovnjak na svetu
Prorok ili prodavac magle?
Da li je Nostradamus zaista predvideo Hitlerov uspon, smrt princeze Dajane, teroristicki napad na Ameriku septembra 2001. godine? Ili su njegovi stihovi tumaceni po nahodjenju pojedinaca koji veruju da je buducnost moguce predvideti?
Jula 1559. godine francuski kralj Anri II ucestvovao je na viteskom turniru. Protivnicko koplje probilo je njegov vizir, pogodilo ga u oko i svoj smrtonosni put zavrsilo u lobanji. Uprkos ocajnickom nastojanju njegovog lekara, Anri II je posle deset dana preminuo. Nema sumnje, bila je to okrutna smrt. Najvise iznenadjuje sto je, cetiri godine pre nego sto se dogodila tragedija, taj dogadjaj neko vec prorekao.
Tako bar tvrde hronicari koji su zabelezili da je Katarina de Medici, supruga Anrija II, znala da je to prorocanstvo zapisao Misel de Nostradam, nekadasnji lekar s juga Francuske. Ovaj prorok ubrzo se procuo u citavoj Evropi pod imenom koje je i danas ostalo upamceno u latinskom obliku - Nostradamus.
Nostradamus je svoje prorocke vizije dobijao zagledan u zvezde i pretocio ih u delo (na slici je prvo izdanje) koje i dalje izaziva mnogo nedoumica.
Vatreni katreni
Knjiga ovog proroka sadrzavala je na stotine katrena - stihova grupisanih po cetiri u celini. Svi stihovi, napisani zagonetnim i cesto nerazumljivim stilom, navodno su nagovestavali sudbonosne dogadjaje koji ce se tek odigrati. Trideset peti katren govorio je o mladom lavu koji ce jednim zamahom unistiti starijeg lava i u okrsaju „probiti oko zlatnog kaveza sa dve rane odjednom, ciji ce ishod biti okrutna smrt”. Cinilo se kao da je Nostradamus unapred podrobno opisao smrt kralja koji je u viteskom dvoboju ukrstio koplje s Gabrijelom Montgomerijem, dvadesetdevetogodisnjim zapovednikom svoje garde.
Kad je cuo sta se dogodilo kralju, Nostradamus je odmah naredio da se zaustavi stampanje njegovih neobjavljenih prorocanstava. Ostavio je u amanet da se objave tek posle njegove smrti. Cim je 1566. godine Nostradamus sklopio oci, pojavilo se celokupno izdanje njegovih stihova koji do danasnjih dana izazivaju nedoumicu i mnoga pitanja na koja nema sasvim jasnih odgovora.
Kralj Anri II je na viteskom turniru, bas kako je Nostradamus navodno predvideo cetiri godine pre toga, stradao pogodjen kopljem u oko.
Iako je za zivota Nostradamus tvrdio da u njegovim katrenima ne postoji dublje znacenje, objasnjavajuci da „samim tim sto se otkriju, buduci dogadjaji ne moraju neminovno i da se shvate”, njegovi stihovi i dalje se tumace, a ljudi u njima „otkrivaju” dogadjaje koji su usledili nekoliko vekova posle smrti proroka: Hitlerov uspon do vlasti, stvaranje atomske bombe, iskrcavanje na Mesec, smrt princeze Dajane, tragediju svemirske letelice „Celindzer” prilikom uzletanja, cak i teroristicki napad na Ameriku 11. septembra 2001. godine.
Vecina naucnika naglasava da buducnost nije moguce predvideti. Kazu da unapred moze da se odredi neka atmosferska pojava, sto meteorolozi i cine uz pomoc satelita, ili astronomski dogadjaj - kad ce, recimo, u blizini Zemlje da proleti neka kometa. Medjutim, odrediti buduce dogadjaje nije moguce jer je ukljuceno suvise nepoznanica.
Morgan Robertson cetrnaest godina pre brodoloma predvideo je tragediju „Titanika” (korice njegove knjige s naslovom „Nistavnost ili brodolom Titana”). Na naslovnim stranama novina podrobno je pisano o sudbini putnika s „Titanika”.
Kud plovi onaj brod
Ako naucnici s toliko nepokolebljivosti tvrde da buducnost ne moze da se predvidi, kako je onda moguce da se unapred „znalo” za brodolom „Titanika” aprila 1912. godine? Doduse, to predvidjanje nije poteklo od Nostradamusa.
„Titanik”, dugacak dvesta sedamdeset metara, bio je u to vreme najveci prekookeanski brod. U vodama severnog Atlantika udario je u ledenu santu i potonuo. Putnici su izgubili zivot najvise zbog toga sto na brodu nije bilo dovoljno camaca za spasavanje.
Nostradamus je pogresno predvideo da ce jula 1999. godine biti kraj sveta.
Cetrnaest godina pre nego sto je doslo do tragedije, u Americi je objavljena knjiga pod naslovom „Nistavnost ili brodolom Titana”. U romanu se govori o najvecem brodu na svetu koji je jednog aprilskog dana, na svojoj prvoj plovidbi, udario u ledenu santu
u severnom delu Atlantskog okeana. Ploveca grdosija dugacka dvesta cetrdeset dva metra povukla je u plavu grobnicu veliki broj putnika koji nisu imali prilike da se spasu zbog nedostatka camaca za spasavanje. Ime tog broda bilo je „Titan”.
Iako za proricanje tragedije „Titanika” naucnici daju prihvatljivo objasnjenje (videti okvir), da li bi isto tako uspeli da razjasne kako je Nostradamus mogao da predvidi tako veliki broj dogadjaja? Ukoliko je ovaj francuski lekar zaista bio vidovit, moze li da se objasni ta njegova sposobnost?
Ono sto se o Nostradamusu zna pruzilo bi veoma malo odgovora. Rodjen je 1503. godine u francuskom seocetu Sent Remi-d-Provans, a medicinu je studirao na fakultetima u Avinjonu i Monpeljeu. U kasnim dvadesetim radio je kao putujuci lekar i vec tada stekao ugled pomazuci ljudima obolelim od kuge.
Po povratku s putovanja po Italiji, Nostradamus je polako poceo da zapostavlja posao lekara priklanjajuci se vidovnjastvu. Kad je 1550. godine objavio „Almanah”, njegovo delo odmah je privuklo paznju astrologa i vidovnjaka. Pet godina kasnije objavio je prvu zbirku zagonetnih katrena pod naslovom „Prorocanstva”.
Od trenutka kad su objavljena „Prorocanstva”, ne smanjuje se zanimanje za ovog vidovnjaka koga istovremeno i kude i hvale. Zanimljivo je da cak i ljudi koji gotovo bespogovorno veruju u Nostradamusove vidovnjacke sposobnosti ne dele isto misljenje i na razlicite nacine tumace iste stihove.
Moze biti i ne mora
Osnovni spor je, kako pojedinci tvrde, los prevod originala.
- Mora da se pokloni paznja svakoj reci - objasnjava Mario Reding, pisac knjige „Nostradamus: celokupna predvidjanja buducnosti”. - Prevodioci cesto, svesno ili nesvesno, zaboravljaju da je Nostradamus pisao na starofrancuskom, a zna se da postoji velika razlika u znacenju reci izmedju ondasnjeg i sadasnjeg jezika. I ne samo to. Nostradamus je cesto koristio sleng i kodirani francuski.
Jedan od primera je katren koji, kako su pojedinci protumacili, nagovestava Hitlerov uspon. U originalu se govori o „zverima podivljalim od gladi” koje prelaze reke i otpocinju bitku protiv „Histera” koji, „kao dete Nemacke”, ni od cega ne preza.
Mnogi Nostradamusovi poklonici ove stihove protumacili su kao sasvim jasan nagovestaj pocetka Drugog svetskog rata i rata protiv Hitlera, „deteta Nemacke”. Ljudi koji dokazuju koliko se francuski vidovnjak pogresno tumaci, iste ove stihove sasvim drugacije „citaju”. Naime, u vremenu kad je Nostradamus ziveo i pisao, donji tok Dunava oznacavao se kao - Hister. Uostalom, dodaju dalje, Hitler nije bio dete Nemacke, vec Austrije.
U „Prorocanstvima” nisu navedene vremenske odrednice tako da citave katrene pojedinci smestaju u razdoblja po svom nahodjenju. Najbolji je primer vec navedeni trideset peti katren. Dok su mnogi spremno rekli da on najavljuje smrt Anrija II, drugi kazu da zapravo govori o pogibiji francuskog general-majora Luja de Montkalma dva veka kasnije u bici kod Kvebeka kad je francuska vojska ostala bez „zlatnog kaveza i svojih ociju”.
Nostradamus je, veruje se, namerno izbegavao da navodi datume jer se tako cuvao optuzbi i besa inkvizicije. Ipak, kako tvrdi Mario Reding, neka od prorocanstava veoma jasno ukazuju na odredjene dogadjaje. Jedan od primera je veliki pozar koji se dogodio u Londonu.
Nostradamus pominje „godinu 66”, „staru damu” koja je odjednom nastradala, „crkve koje nestaju u plamenu”. Po misljenju Redinga, veliki pozar u Londonu 1666. godine jedno je od najjasnijih Nostradamusovih prorocanstava.
Postoje i stihovi koji ilustruju Nostradamusovo lose predvidjanje. Jedan od retkih u kome navodi tacnu godinu je: „L’an mil neuf cent nonante neuf sept mois” - jul 1999. godine. Prorok kaze da ce tog meseca i te godine doci do smaka sveta. Dobro znamo da je ta godina uveliko za nama, a svet je i dalje, hvala na pitanju, dobro.
V. S.
link
Prorok ili prodavac magle?
Da li je Nostradamus zaista predvideo Hitlerov uspon, smrt princeze Dajane, teroristicki napad na Ameriku septembra 2001. godine? Ili su njegovi stihovi tumaceni po nahodjenju pojedinaca koji veruju da je buducnost moguce predvideti?
Jula 1559. godine francuski kralj Anri II ucestvovao je na viteskom turniru. Protivnicko koplje probilo je njegov vizir, pogodilo ga u oko i svoj smrtonosni put zavrsilo u lobanji. Uprkos ocajnickom nastojanju njegovog lekara, Anri II je posle deset dana preminuo. Nema sumnje, bila je to okrutna smrt. Najvise iznenadjuje sto je, cetiri godine pre nego sto se dogodila tragedija, taj dogadjaj neko vec prorekao.
Tako bar tvrde hronicari koji su zabelezili da je Katarina de Medici, supruga Anrija II, znala da je to prorocanstvo zapisao Misel de Nostradam, nekadasnji lekar s juga Francuske. Ovaj prorok ubrzo se procuo u citavoj Evropi pod imenom koje je i danas ostalo upamceno u latinskom obliku - Nostradamus.
Nostradamus je svoje prorocke vizije dobijao zagledan u zvezde i pretocio ih u delo (na slici je prvo izdanje) koje i dalje izaziva mnogo nedoumica.
Vatreni katreni
Knjiga ovog proroka sadrzavala je na stotine katrena - stihova grupisanih po cetiri u celini. Svi stihovi, napisani zagonetnim i cesto nerazumljivim stilom, navodno su nagovestavali sudbonosne dogadjaje koji ce se tek odigrati. Trideset peti katren govorio je o mladom lavu koji ce jednim zamahom unistiti starijeg lava i u okrsaju „probiti oko zlatnog kaveza sa dve rane odjednom, ciji ce ishod biti okrutna smrt”. Cinilo se kao da je Nostradamus unapred podrobno opisao smrt kralja koji je u viteskom dvoboju ukrstio koplje s Gabrijelom Montgomerijem, dvadesetdevetogodisnjim zapovednikom svoje garde.
Kad je cuo sta se dogodilo kralju, Nostradamus je odmah naredio da se zaustavi stampanje njegovih neobjavljenih prorocanstava. Ostavio je u amanet da se objave tek posle njegove smrti. Cim je 1566. godine Nostradamus sklopio oci, pojavilo se celokupno izdanje njegovih stihova koji do danasnjih dana izazivaju nedoumicu i mnoga pitanja na koja nema sasvim jasnih odgovora.
Kralj Anri II je na viteskom turniru, bas kako je Nostradamus navodno predvideo cetiri godine pre toga, stradao pogodjen kopljem u oko.
Iako je za zivota Nostradamus tvrdio da u njegovim katrenima ne postoji dublje znacenje, objasnjavajuci da „samim tim sto se otkriju, buduci dogadjaji ne moraju neminovno i da se shvate”, njegovi stihovi i dalje se tumace, a ljudi u njima „otkrivaju” dogadjaje koji su usledili nekoliko vekova posle smrti proroka: Hitlerov uspon do vlasti, stvaranje atomske bombe, iskrcavanje na Mesec, smrt princeze Dajane, tragediju svemirske letelice „Celindzer” prilikom uzletanja, cak i teroristicki napad na Ameriku 11. septembra 2001. godine.
Vecina naucnika naglasava da buducnost nije moguce predvideti. Kazu da unapred moze da se odredi neka atmosferska pojava, sto meteorolozi i cine uz pomoc satelita, ili astronomski dogadjaj - kad ce, recimo, u blizini Zemlje da proleti neka kometa. Medjutim, odrediti buduce dogadjaje nije moguce jer je ukljuceno suvise nepoznanica.
Morgan Robertson cetrnaest godina pre brodoloma predvideo je tragediju „Titanika” (korice njegove knjige s naslovom „Nistavnost ili brodolom Titana”). Na naslovnim stranama novina podrobno je pisano o sudbini putnika s „Titanika”.
Kud plovi onaj brod
Ako naucnici s toliko nepokolebljivosti tvrde da buducnost ne moze da se predvidi, kako je onda moguce da se unapred „znalo” za brodolom „Titanika” aprila 1912. godine? Doduse, to predvidjanje nije poteklo od Nostradamusa.
„Titanik”, dugacak dvesta sedamdeset metara, bio je u to vreme najveci prekookeanski brod. U vodama severnog Atlantika udario je u ledenu santu i potonuo. Putnici su izgubili zivot najvise zbog toga sto na brodu nije bilo dovoljno camaca za spasavanje.
Nostradamus je pogresno predvideo da ce jula 1999. godine biti kraj sveta.
Cetrnaest godina pre nego sto je doslo do tragedije, u Americi je objavljena knjiga pod naslovom „Nistavnost ili brodolom Titana”. U romanu se govori o najvecem brodu na svetu koji je jednog aprilskog dana, na svojoj prvoj plovidbi, udario u ledenu santu
u severnom delu Atlantskog okeana. Ploveca grdosija dugacka dvesta cetrdeset dva metra povukla je u plavu grobnicu veliki broj putnika koji nisu imali prilike da se spasu zbog nedostatka camaca za spasavanje. Ime tog broda bilo je „Titan”.
Iako za proricanje tragedije „Titanika” naucnici daju prihvatljivo objasnjenje (videti okvir), da li bi isto tako uspeli da razjasne kako je Nostradamus mogao da predvidi tako veliki broj dogadjaja? Ukoliko je ovaj francuski lekar zaista bio vidovit, moze li da se objasni ta njegova sposobnost?
Ono sto se o Nostradamusu zna pruzilo bi veoma malo odgovora. Rodjen je 1503. godine u francuskom seocetu Sent Remi-d-Provans, a medicinu je studirao na fakultetima u Avinjonu i Monpeljeu. U kasnim dvadesetim radio je kao putujuci lekar i vec tada stekao ugled pomazuci ljudima obolelim od kuge.
Svi smo mi proroci
Vecina naucnika ne veruje u moc predvidjanja buducnosti. Neki parapsiholozi uporno tvrde da ljudi ipak mogu da „vide” sutrasnjicu. U jednom ogledu to je donekle dokazao Din Radin, profesor na Kalifornijskom institutu. Merio je psiholoske reakcije dobrovoljaca na slike koje im je prikazivao na ekranu. Uglavnom su to bili uobicajeni prizori, ali bi racunar s vremena na vreme izdvojio neku potresnu scenu. Zanimljivo je da su merenja koja je obavio preko koze pokazivala da se kod vecine ispitanika nivo elektricnog naboja smanjivao nekoliko sekundi pre nego sto bi videli neprijatan prizor.
Kao da su unapred znali sta ce da vide.
Po povratku s putovanja po Italiji, Nostradamus je polako poceo da zapostavlja posao lekara priklanjajuci se vidovnjastvu. Kad je 1550. godine objavio „Almanah”, njegovo delo odmah je privuklo paznju astrologa i vidovnjaka. Pet godina kasnije objavio je prvu zbirku zagonetnih katrena pod naslovom „Prorocanstva”.
Od trenutka kad su objavljena „Prorocanstva”, ne smanjuje se zanimanje za ovog vidovnjaka koga istovremeno i kude i hvale. Zanimljivo je da cak i ljudi koji gotovo bespogovorno veruju u Nostradamusove vidovnjacke sposobnosti ne dele isto misljenje i na razlicite nacine tumace iste stihove.
Moze biti i ne mora
Osnovni spor je, kako pojedinci tvrde, los prevod originala.
- Mora da se pokloni paznja svakoj reci - objasnjava Mario Reding, pisac knjige „Nostradamus: celokupna predvidjanja buducnosti”. - Prevodioci cesto, svesno ili nesvesno, zaboravljaju da je Nostradamus pisao na starofrancuskom, a zna se da postoji velika razlika u znacenju reci izmedju ondasnjeg i sadasnjeg jezika. I ne samo to. Nostradamus je cesto koristio sleng i kodirani francuski.
Jedan od primera je katren koji, kako su pojedinci protumacili, nagovestava Hitlerov uspon. U originalu se govori o „zverima podivljalim od gladi” koje prelaze reke i otpocinju bitku protiv „Histera” koji, „kao dete Nemacke”, ni od cega ne preza.
Titan i Titanik
Da li zaista postoji podudarnost price Morgana Robertsona o tragediji broda „Titan” i istinitog dogadjaja - brodoloma „Titanika”? Mozda i ne, kazu dobri poznavaoci. Evo zbog cega.
Ukoliko bi neko odlucio da pise o najvecem brodu na svetu, sigurno bi odabrao prepoznatljivo ime - sinonim za nesto izuzetno veliko. Sta drugo nego - Titan? Ali, kako je Robertson gotovo u metar pogodio duzinu „Titanika”? U vreme kad pise svoj roman, najveci prekookeanski brod „Kajzer Vilhelm Veliki” bio je dugacak dvesta metara. Robertson je morao da doda bar nekoliko desetina metara vise, zar ne?
Razmisljajuci zbog cega dolazi do brodoloma, pisac je sasvim logicno dosao do zakljucka da je najverovatnije da brod strada od udara u santu leda. Jer, trideset godina pre nego sto je napisao „Nistavnost”, jedan brod za sobom je povukao petsto putnika prethodno udarivsi u ledenu santu.
Ukoliko na brodu ima dovoljno camaca za spasavanje, postoji mogucnost da se svi putnici spasu. Dodajuci dramaticnost prici, Robertson je naveo da su na „Titanu” nedostajali camci, pa je samim tim i tragedija bila veca.
Mnogi Nostradamusovi poklonici ove stihove protumacili su kao sasvim jasan nagovestaj pocetka Drugog svetskog rata i rata protiv Hitlera, „deteta Nemacke”. Ljudi koji dokazuju koliko se francuski vidovnjak pogresno tumaci, iste ove stihove sasvim drugacije „citaju”. Naime, u vremenu kad je Nostradamus ziveo i pisao, donji tok Dunava oznacavao se kao - Hister. Uostalom, dodaju dalje, Hitler nije bio dete Nemacke, vec Austrije.
U „Prorocanstvima” nisu navedene vremenske odrednice tako da citave katrene pojedinci smestaju u razdoblja po svom nahodjenju. Najbolji je primer vec navedeni trideset peti katren. Dok su mnogi spremno rekli da on najavljuje smrt Anrija II, drugi kazu da zapravo govori o pogibiji francuskog general-majora Luja de Montkalma dva veka kasnije u bici kod Kvebeka kad je francuska vojska ostala bez „zlatnog kaveza i svojih ociju”.
Nostradamus je, veruje se, namerno izbegavao da navodi datume jer se tako cuvao optuzbi i besa inkvizicije. Ipak, kako tvrdi Mario Reding, neka od prorocanstava veoma jasno ukazuju na odredjene dogadjaje. Jedan od primera je veliki pozar koji se dogodio u Londonu.
Nostradamus pominje „godinu 66”, „staru damu” koja je odjednom nastradala, „crkve koje nestaju u plamenu”. Po misljenju Redinga, veliki pozar u Londonu 1666. godine jedno je od najjasnijih Nostradamusovih prorocanstava.
Postoje i stihovi koji ilustruju Nostradamusovo lose predvidjanje. Jedan od retkih u kome navodi tacnu godinu je: „L’an mil neuf cent nonante neuf sept mois” - jul 1999. godine. Prorok kaze da ce tog meseca i te godine doci do smaka sveta. Dobro znamo da je ta godina uveliko za nama, a svet je i dalje, hvala na pitanju, dobro.
V. S.
link