Bozur
Amicus
Posts: 5,515
|
Post by Bozur on Jun 30, 2010 13:57:43 GMT -5
Neki topici su stariji ali povezani.
|
|
Bozur
Amicus
Posts: 5,515
|
Post by Bozur on Jun 30, 2010 13:58:58 GMT -5
prije tri godine. c/p: www.dubrovacki.hr/
CRNOGORSKO PRIMORJE POSTALO NAM JE VRLO OZBILJNOM KONKURENCIJOM
- DOK DUBROVNIK SPAVA, BUDVA ZARAđUJE
Kada su brojni turistički stručnjaci prije nekoliko godina predviđali kako će nam Crna Gora oduzeti veliki dio turističkog kolača, to se činilo nezamislivim. No, taj se scenarij ove godine obistinio i Crnogorsko primorje postalo je vrlo atraktivnom turističkom destinacijom koja, za razliku od Dubrovnika, privlači sve više turista. Premda mnogi ne žele priznati, Crnogorsko primorje postalo nam je vrlo ozbiljnom i opasnom konkurencijom. Potvrđuje to i podatak da su crnogorski hoteli prepuni i da nam susjedi šalju višak turista koje nemaju gdje smjestiti. A nekad, u sjajna vremena dubrovačkog turizma, bilo je obrnuto. Kako se Dubrovnik punio turistima, tako su se oni slali u Sveti Stefan, Budvu, Kotor. Potvrdila nam je to i direktorica Turističke zajednice u Budvi Tanja Kažanegra ističući kako turistički djelatnici iz Crne Gore koji surađuju s dubrovačkim agencijama višak turista šalju u dubrovačke hotele, no nije nam znala kazati koliko je takvih slučajeva. Za Dubrovnik, nekada kolijevku turizma, na ovim prostorima to bi doista trebalo biti zabrinjavajuće. Što se događa s dubrovačkim turizmom?
Kako bismo vidjeli što se to događa u Crnogorskom primorju i čime oni privlače toliki broj turista, posjetili smo Budvu – najatraktivnije crnogorsko turističko odredište, u kojem, prema podacima tamošnje turističke zajednice, ovih dana boravi oko 35 tisuća gostiju, 28 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. Turistička sezona počela je već krajem travnja organiziranim dolascima Rusa, Francuza, Engleza, a trajat će, nadaju se, do kraja studenog. Da turistička sezona u Budvi može trajati šest mjeseci, i ne čudi nas – jer riječ je o gradu iz kojeg ćete, kada dođete, teško otići - još i teže ako ste željni dobrog noćnog provoda.
PETICA ZA NOĆNI ŽIVOT
Budva svakako zaslužuje čistu peticu kada je u pitanju noćni život. Na šetnici pored budvanske pješčane plaže smješteno je mnoštvo kafića na otvorenom iz kojih različita glazba lupa na sve strane pa, ovisno o tome gdje želite popiti piće, možete slušati narodnjake, pop, techno…Mi smo svratili u otvoreni kafić Ambijent gdje je svirala Dinova Afrika. More ljudi, koje u Dubrovniku možete vidjeti samo tijekom dana kad u Grad dođe nekoliko plovećih hotela, u Budvi je svakodnevnica. Noćni provod na otvorenom traje do jedan sat kada glazba utihne, no potom se svi sele u zatvorenu diskoteku Trockadero na tri razine u koju može stati nekoliko tisuća ljudi. Tko ne želi u Trockadero, može otići u diskoteku Maksimus u Kotor, koja je, kažu, još bolja i uređenija od Trockadera, a u nju može stati pet tisuća ljudi. Nažalost, nismo stigli u Maksimus jer smo u Budvi ostali samo jednu noć. Najviše pozornosti na šetnici izazivale su atraktivne plesačice, kažu Crnogorci, „uvozne“ iz Beograda.
Svojim plesom i izgledom mamile su poglede mnogobrojnih gostiju. Neki pripadnici muškog spola koji nisu imali fotoaparat pokušali su ih snimiti mobitelom. Naša vodička Saška, rodom iz Beograda, a živi u Baru, gdje je vlasnica kozmetičkog salona, kazala je kako zbog zgodnih plesačica i gošći iz Rusije i Beograda nerijetko tijekom ljeta „pucaju“ čvrste zimske veze. Inače, Saška je u ljubavi s jednim našim Vlahom.
Radno vrijeme trgovina u Budvi je od deset ujutro do ponoći pa kupovinu možete obaviti u bilo koje doba i u gradu i na šetnici. Vjerujte nam, trgovina obuće na šetnici je nešto prije ponoći bila prepuna ljudi koji su probavali cipele i kupovali. Zanimljivo je i da se u Budvi doista vodi računa o najmlađima pa se na svakom koraku možete s djecom zabaviti u parku. Šetnica u Budvi rezervirana je za mlade, a oni drugi mogu poći u grad u mirniju i opušteniju atmosferu.
Uvjerili smo se da turisti u Budvu ne dolaze jer je ovdje baš sve jeftino. Vjerujte, noćni izlazak u budvanske kafiće na otvorenom – skupo će vas stajati. Primjerice, koktel „Sex on the Beach“, dva decilitra crnogorskog vina Krstač i jedna cola u limenki u kafiću Ambijent stajala nas je 17 eura (125 kuna).
A u poznatom diskoklubu Trocadero vino Krstač i viski –cola, čak 12 eura (90 kuna). U Dubrovniku bi to isto piće u kafićima došlo ne više od 100 kuna. Hrana u poznatim i uglednim restoranima u Budvi jeftinija je nego u našem gradu. U Budvi smo ručali prstace, ovdje zabranjenu deliciju. Šest porcija i litra skupljeg vina stajala nas je sto eura. Budući je prosječna plaća u Crnoj Gori oko 300 eura, domaći rijetko jedu po boljim restoranima.
SEX ON THE BEACH
Ogromna Slovenska plaža je cijeli dan prepuna gostiju i turista. Na ulici ćete, što kod nas baš i nije slučaj, rijetko koga sresti u odjeći. Djevojke hodaju samo u kupaćim kostimima, a muškarci u kratkim hlačama. Na plaži imate svu ponudu - od atraktivnih restorana, ležaljki i suncobrana koji ukupno koštaju šest eura te za tinejdžere automate i bilijar klubove, do masaže koju ćete za pola sata platiti 25 eura. Pola sata vožnje skuterom košta 50 eura - kao i kod nas! No, primijetili smo da su im tuševi i javni zahodi – katastrofa.
Budvanska rivijera koja se prostire od plaže Jaz do plaže Buljarica, obuhvaća Budvu, Bečiće, Sveti Stefan i Buljaricu. U Budvi ćete ovih dana teško naći hotelski smještaj iako radi 84 hotela, većinom obiteljskih, koji nude 13 000 ležaja, dok je u privatnom smještaju registrirano 22 tisuća ležaja. Privatnih iznajmljivača je puno više pa nam je tako direktorica TZ Budve Tanja Kažanegra kazala kako u privatnom smještaju ima oko 60 tisuća ležaja, a može se pronaći za cijenu od 6 do 20 eura, ovisno o lokaciji.
Dubrovački privatni smještaj koji je nekada bio prepun, danas je u izuzetno lošem stanju. U Budvi je broj ležaja porastao prošle godine otvorenjem atraktivnog Hotela „Splendid“ u Bečićima s pet zvjezdica, jednog od najboljih hotela u Crnoj Gori. Riječ je o hotelu u grupi Montenegrostars u čijem je vlasništvu Bluestars, hotel u srcu Budve, u kojem smo noćili, te Hotel Montenegro, oba s četiri zvjezdice.
U visokokategorniku Splendid gdje smo se susreli s PR-om Ćaslavom Perovićem, noćenje za dvije osobe u superior sobama u visokoj sezoni košta 274 eura. U našem Excelsioru noćenje za dvije osobe u sobi s pogledom na more košta od 310 do 340 eura. O Hotelu Splendid u Bečićima proteklih se dana dosta pisalo u svim medijima jer su u njihovom predsjedničkom apartmanu boravili Rolling Stonesi koji su nedavno imali koncert u Budvi.
Predsjednički apartman u koji možete stići helikopterom košta između 7 i 8 tisuća eura, a prostire se na oko 400 metara četvornih. Penthause apartman nešto je manji, njegova cijena je oko 3,5 tisuća eura, a kongresna dvorana ima čak 800 mjesta. Ćaslav Perović kazao nam je kako su Stonesi bili oduševljeni hotelskim smještajem u Splendidu, a da Mick Jagger, koji je želio vidjeti Stari grad- to nije uspio učiniti.
-U kasnim večernjim satima htio je prošetati računajući da u gradu u to doba nema mnogo ljudi. No, kada je stigao, vidjevši toliko ljudi na šetnici, predomislio se i nije prošetao. Zanimalo ga je što se to događa u Budvi kada ima toliko ljudi. Nije mogao vjerovati kad smo mu objasnili da je tako svakog dana - ispričao nam je Ćaslav Perović.
NEDOSTACI
Iako su ulični štandovi s različitom jeftinom robom i suvenirima, kažu nam Crnogorci, prepoznatljiv dio budvanske turističke ponude, razbacani su na svakom kantunu i nisu baš najreprezentativniji pa bi u tom dijelu trebalo itekako uvesti reda. Kao i kod nas, nedostaje im parkinga, a malo više računa mogli bi povesti i o čistoći grada. Dakle, nije sve sjajno, no budući se ozbiljno turistički razvijaju i imaju viziju, vjerujemo da će to uskoro riješiti. Na povratku iz Budve, koja baš i nije jeftino turističko odredište, pitali smo se - što se događa s Dubrovnikom? Zašto su nam hoteli poluprazni? Zašto nas turisti zaobilaze?
Premda mnogi ne žele priznati ili su osjetljivi kada se o Dubrovniku bilo što loše kaže u turističkom smislu – činjenice se, nažalost, ne mogu zatajiti. Mnogi će kazati kako se naš Grad ne može uspoređivati s Budvom i da je susjedu trava uvijek zelenija – no činjenica jest da je u Budvi trenutno 35 tisuća gostiju koji se izvrsno zabavljaju i imaju svu potrebnu turističku ponudu, za razliku od Dubrovnika gdje je u ponedjeljak u hotelskom i u privatnom smještaju te u kampovima i u marini boravilo 10 568 turista! Podsjetimo samo da Budva ima 15 tisuća stanovnika, a Dubrovnik 40 tisuća. Dakle, u Budvi je trenutno dva puta više gostiju nego stanovnika. Kad bi tako bilo u Dubrovniku, a nažalost nije, trebali bismo imati oko 80 tisuća gostiju! Naši turistički djelatnici, hotelijeri i ugostitelji, a najviše gradska uprava, trebali bi se zabrinuti. Budva nije ni do koljena Dubrovniku i nije jeftinija od nas, ali oni znaju pogoditi 'u sridu'. Zato i imaju dva puta više turista nego mi.
Dubrovnik koji ima katastrofalan noćni život, u odnosu na Budvu je grad-spavaonica. I u tome je najveći problem. To je Grad bez noćnog života, bez velikih diskoklubova, sadržaja za djecu, koji nudi samo sunce i more, a vrata trgovina zatvara već u osam ili u najboljem slučaju u 9 sati navečer – što je za jedno turističko odredište nedopustivo. Ako se konačno ne prestanemo lupati u prsa i diviti se sami sebi, turisti će nam stati na vidikovac, slikati Grad i produžiti u Crnu Goru. A to se nikako ne i smjelo dogoditi.
Vrijeme je da se probudimo i uz bogatu kulturnu ponudu i ljepotu grada, što je iznimno važno, turistima damo i druge sadržaje. Jer, mi bismo bili najsretniji da smo eure potrošene u Budvi, potrošili u našem gradu. No, ostaje činjenica kako ih nemamo gdje potrošiti. Smisao dobrog turizma je uzeti turistima novac na svakom koraku, a da se on pritom osjeća zadovoljno i sretno! Livia Sinković
Okvir: Pave Župan Rusković
-Crna Gora ne može biti konkurencija Gradu Dubrovniku, ali vrlo ozbiljno može postati konkurencija dijelovima naše županije, što se već to dogodilo. Crna Gora ima kvalitetan proizvod koji ne zaostaje, dapače, u nekim je dijelovima i bolji. Cijene koji su u početku bile niske, sada više to nisu, znači, ne privlače goste samo niskim cijenama nego mješavinom cijene i proizvoda. Kod nas se u zadnje dvije godine bilježi pad noćenja. Jednim dijelom to je posljedica ukidanja subvencija i činjenice da je ove godine 260 manje čartera. To je katastrofa za nas jer je Dubrovnik prvenstveno aviodestinacija i nikada neće biti autodestinacija. Za naše područje su važni čarteri jer Grad je predaleko od mnogih dijelova Europe. A kad se napravi autocesta, i dalje ćemo biti predaleko - kazala je Pave Župan Rusković.
Prema njenim riječima, Dubrovnik će uvijek imati gostiju koji će ga doći vidjeti, ali tu neće ostajati dugo. Kada bismo imali bolju ponudu, bilo bi više posjeta i noćenja.
-Najveći dio gostiju svodi se na one koji dolaze vidjeti naš grad jer je brand. A kad ga vide, odu. Gosti s cruisera su najsretniji, odlaze puni dojmova i prave nam reklamu koju ne možemo platiti. A da su se htjeli zabaviti – ne bi mogli. Dubrovniku nedostaje vizija i nema povezanosti između privatnog i javnog sektora. Nema pametne strategije i suradnje. Dugoročno gledano, bojim se da smo u problemima - istaknula je Pave Župan Rusković. www.clubpages.net/forum/index.php?showtopic=2721
|
|
Bozur
Amicus
Posts: 5,515
|
Post by Bozur on Jun 30, 2010 14:02:58 GMT -5
Spiegel, hamburg - zlatna groznica crnogorskog turizma je stvar proŠlosti
Budva - Nezavršene betonske građevine, manjkava infrastruktura, previsoke cijene: jadranska država Crna Gora je napravila pogrešnu kalkulaciju u svojim turističkim planovima. Puno hotela je prazno - no neki preduzimači se još nadaju da će moći da namame specijalno bogatu klijentelu.
Ko je krajem aprila bio na plažama južnog Jadrana, taj je bezuspješno pogledom tragao za stranim turistima. U kišnoj predsezoni su veliki hoteli na divlje-romantičnoj i strmoj crnogorskoj obali praktično bili prazni. Sem po kojeg Rusa, na ulicama i šetalištima stranaca nije bilo. Jasan znak da je zlatna groznica, koja je godinama tresla crnogorsku turističku branšu, stvar prošlosti, i mnogobrojni su natpisi: „lokal se izdaje“ – npr. u Petrovcu, ili na šetalistu u tvrđavi CG-turizma, Budvi.
Godinama su Rusi ovdje kupovali u velikom stilu: gradilo se na sve strane, novac i isplativost investicija niko nije dovodio u pitanje. Osim Rusa, gradili su i Crnogorci, bez ikakvog koncepta i zajedničkog stilskog imenitelja i sa još manje obzira prema životnoj sredini. Crnogorski parlament je ponovo odložio, ovog puta na dvije godine, mjere protiv divlje gradnje, uključujući zabranu rušenja ilegalno izgrađenih objekata. Svaki od 620.000 stanovnika Crne Gore zna bar nekog ko je kuću podigao bez papira.
Gdje god da pogledate: hotelske ruine i apartmanske zgrade u sirovom izdanju zastiđuju okoliš. A cijene dramatično padaju: tzv. „luksuzni apartmani“ se mogu dobiti za već 1.700 eura po kvadratu - prije dvije godine ste morali da iskeširate 50 odsto više. Vile u drugom obalskom redu se već mogu kupiti za 600.000 eura - smijurija u poređenju sa ranijim cijenama. Žrtva građevinskog pohoda: crnogorska obala je zabetonirana.
Crnogorska strma obala, realno gledajući, ne dopušta glomazne projekte poput onih na ravničarskoj obali Španije ili Italije. Divlja ljepotica, prošarana malim uvalama (od 290 km obale, kupati se može samo na 70km) prenatrpana je građevinskim objektima. Ljeti se plažama skoro ne može prići, koliko se kupaca na njima sjati, da ne pričamo o problemima parkiranja i uskih puteva. Crnogorska vlada se kune u bogatu turističku klijentelu: „normalni turisti“ često dožive da ih nipodaštavajuće tretiraju.
Turistički giganti TUI i Nekerman su se već prije dvije godine povukli iz Crne Gore. Aldirajzen će 2010. pokušati da nešto ostvari. Lista kritike je podugačka: nečiste plaže, previsoke cijene i buka, kao rezultat suviše ljudi na premalo prostora.
Jagma za dobrostojećim, a širokogrudim strancima nije do sada imala baš pretjerano puno uspjeha. Crnogorski zvaničnici i dalje računaju na ruske investitore i turiste. I povrh svega: kanadski biznismen Piter Mank gradi pored Tivta svoj „Porto Montenegro“. On želi da one najbogatije sa super-jahtama dovuče u Crnu Goru i time parira Kanu i Monaku. Odmah u njegovom komšiluku, švajcarski Orascom-Holding želi da izgradi sopstveni turistički grad, sa sve stanovima, hotelima, lukom za jahte i golf-terenima. Snovi o turističkoj zlatnoj groznici još se snivaju. www.crnagora.com/
|
|
Bozur
Amicus
Posts: 5,515
|
Post by Bozur on Jun 30, 2010 14:05:32 GMT -5
Anketa na sajtu Blic-a: Gde ćete na more ove godine (24.05.2010)
Grčka.........26% Crna Gora....11% Hrvatska......9% Španija........4% Turska.........3% Bugarska......2% Egipat.........2% Italija..........2% Tunis..........1% www.blic.rs/
|
|
Bozur
Amicus
Posts: 5,515
|
Post by Bozur on Jun 30, 2010 14:08:01 GMT -5
CG: Srpskih turista manje nego lane
22. jun 2010. | 13:03 | Izvor: B92, Vijesti
Podgorica -- Ministar turizma Crne Gore Predrag Nenezić kaže da je predsezona očekivano slabija, ali da nije ni loša. Najveći pad posete gostiju iz Srbije, BiH i Makedonije.
Predsezona jeste slabija, ali nije toliko loša, jer u ovom trenutku imamo 28.000 registrovanih turista, od čega stranih 25.000, izjavio je "Vijestima" Nenezić.
Prema zvaničnim podacima, u Crnoj Gori se trenutno nalazi šest odsto manje turista nego u istom periodu prošle godine.
Najviše turista je u Budvi, oko 15.700, ili za oko pet odsto manje nego godinu ranije. Na primorju, pad turista u odnosu na lani bilježe Bar i Ulcinj, a rast je u Tivtu i Kotoru.
Nenezić kaže da je očekivano da će ove godine sezona biti kraća i koncetrisanija na jul i avgust, i da su o tome stalno govorili, kao pojavi na celom Mediteranu ove godine.
"Kriza je, besparica, znali smo da će sezona biti kraća, i da se mora koncentrisati na glavne mjesece. Međutim, i u uslovima krize, Crna Gora prolazi znatno bolje nego mnoge destinacije", rekao je on, i dodao da očekuje da će nešto slabija predsezona biti nadoknađena u špicu.
Ministar je kazao da ohrabruje što se vraćaju zapadna tržišta na brojke iz rekordne 2008, kao i da za rusko tržište ne treba brinuti.
"Najveći je pad tržišta Srbije, BiH, Makedonije, ali očekujemo da će se to nadoknaditi, jer se vodi jaka kampanja za svakog gosta", rekao je Nenezić, kao i da je u toku regionalna kampanja o jeftinom ljetovanju u Crnoj Gori, i da će tek jul pokazati pravi odgovor sa ovih tržišta. www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2010&mm=06&dd=22&nav_id=440502
|
|
Bozur
Amicus
Posts: 5,515
|
Post by Bozur on Jun 30, 2010 14:13:05 GMT -5
Društvo - Utorak, 29. jun 2010. godine
KAKO NAS DRUGI VIDE: Dva strana novinara i jedan zapadnoevropski biznismen proputovali su za Pobjedu Crnom Gorom (2)
Baština i čudovišta od betona
Pobjeda je angažovala dva novinara iz susjedstva – jednog iz Srbije koji je došao avionom u Podgoricu i jednog iz Hrvatske koji je doputovao automobilom. Treći je zapadnoevropski biznismen. Sva trojica provela su tri dana u našoj zemlji putujući Crnom Gorom i pomno bilježeći zapažanja i registrujući utiske
S jedne strane imate čudesni Perast koji je sav utopljen u svoju baštinu i svoj identitet, u kojem se i gosti i domaćini ponašaju s poštovanjem prema toj baštini i identitetu. Baš kao na Lovćenu, Njegušima, Cetinju... Otprilike kao u Hrvatskoj Istra, samo uz nekoliko koraka dalje. S druge strane imamo Budvu, čija je rivijera jedno od najstrašnijih iskustava otkako putujem svijetom. Kao da ste prošli kroz neka čarobna vrata iza kojih je dozvoljeno baš sve
Pisanje jedne ovakve priče profesionalnom turistu iz Hrvatske stalno nameće dilemu treba li uspoređivati ono na što je naišao s onim iz čega je došao. Dilema je tim teža kad taj profesionalni turist o „svojem“ turizmu ima lošije mišljenje nego što ga većina Crnogoraca ima o „svom“. Zato mi se i jest za tih nekoliko dana boravka u Crnoj Gori stalno činilo kao da putujem kroz zemlju koja nije naučila jednu jako važnu lekciju – učiti na greškama drugih, koji su se bar dijelom na vrijeme opametili.
A ima, naravno, i stvari koje su neusporedive. Evo, recimo ona vinjeta koju se kupuje na granici. Strašno bi me interesiralo kako bi Crnogorac „svojim riječima“ strancu koji je upravo došao automobilom pokušao objasniti svrhu deset eura plaćenih za naljepnicu zalijepljenu u gornjem desnom uglu vjetrobrana. Dobro, može se poslužiti službenim objašnjenjem - „prikupljanjem novca za realizaciju projekata iz oblasti zaštite životne sredine“, ali koga bi to zadovoljilo? Ili mu, recimo, može reći da je netko od odgovornih iz Podgorice putovao u Sloveniju, Mađarsku ili Austriju, pa vidio da i tamo ljudima prodaju neke naljepnice, i zaključio/zaključila da je vrijeme da i „žaba digne nogu“.
Ta vinjeta je simbol prvog susreta putnika sa Crnom Gorom, i onaj tko ju je smislio, zaslužuje specijalne zasluge. Recimo, da se o njemu kao o jedinstvenom slučaju priča svakom prijatelju ili rođaku po povratku kući. Kao i o načinu prodaje vinjete. Kad sam stigao na granični prijelaz Debeli brijeg znao sam da ću je negdje trebati kupiti, pa sam pitao policajku na hrvatskoj strani gdje se to radi, i odgovoreno mi je da će mi se „tamo već kazati“. Očekujući da ću sve obaviti za nekim šalterom, nisam u prvi mah shvaćao što među automobilima rade dvoje ljudi s torbicama preko ramena, i s nekom teško čitljivom značkom na prsima, sve dok nisu pogledali prema desnoj strani vjetrobrana. Gospođica je iz torbe izvadila novu vinjetu, ja iz novčanika 10 eura, i transakcija je obavljena. Još samo račun, i mogu dalje.
- Evo, taman mi ostao jedan, vedro će vinjetašica, i izvadi već pripremljenu papirnatu trakicu.
Uhvaćen u zamku uspoređivanja, odlučio sam da neću još dublje zabrazditi i pokušavati uspoređivati ceste, bilo bi previše neugodno za moje domaćine. No, našao sam jednu točku oko koje bi se dalo raspravljati – Crna Gora je, naime, skoro do savršenstva dovela nešto za što sam oduvijek mislio da je hrvatski specijalitet – ispada da je „The Best of Montenegro“ ono oko čega se odgovorni za crnogorski turizam najmanje trude. S jedne strane, recimo, imate čudesni Perast koji je sav utopljen u svoju baštinu i svoj identitet, u kojem se i gosti i domaćini ponašaju s poštovanjem prema toj baštini i identitetu, i to im poštovanje biva uzvraćeno. Baš kao i u dijelu unutrašnjosti koji sam vidio – na Lovćenu, Njegušima, Cetinju... Otprilike onako kako se to u Hrvatskoj dogodilo s Istrom, samo uz nekoliko koraka dalje.
S druge strane, pak, imamo Budvu, čija je rivijera jedno od najstrašnijih iskustava otkako putujem svijetom. Kao da ste prošli kroz neka čarobna vrata iza kojih je dozvoljeno baš sve, iza kojih padaju sva ograničenja i pravila o urbanizmu, ugošćavanju i čuvanju vlastitoga identiteta.
Nekad davno, nije teško zamisliti, Budva je bila prekrasni utvrđeni srednjovjekovni gradić kroz koji su se izmjenjivali gospodari, a ona je svejedno stajala na onome rtu. I onda, zamišljam tako dalje, netko je zaključio da su tamošnje plaže bogomdane za „razvoj turističke privrede“, kako se to u socijalizmu govorilo. Pa su, uz obalu, nazidani hoteli, uz plaže šetnice, uz samo nekoliko sretnih rješenja, poput Svetog Stefana, tog raja za izabrane kojeg su radni ljudi i građani mogli nešto detaljnije vidjeti jedino na spotu za evrovizijski nastup Daniela Popovića. I godine su tako prolazile, a Budva i najbliža okolica pretvoreni su u ljetovalište za ljude kojima je jedini sadržaj potreban na odmoru bilo cjelodnevno prženje na pjeskovitim plažama, i večernja đuska i porcija pregorenog roštilja na restoranskim terasama.
Možemo još malo ovako zamišljati kako je vjerojatno izgledala budvanska turistička povijest, ali uz mali preskok na današnjicu. Jako bih volio upoznati onoga tko je prvi zaključio da je najbolji način da strani turisti borave u Budvi taj da im se proda sve što se prodati može. Koliko su me informirali upućeniji, počelo je sa starim kućama, a nastavilo sa zemljištem i masovnom izgradnjom najmonstruoznijih zgrada koje se mogu zamisliti. A nije baš da dolazim iz urbanistički uzorne sredine – Splićani i Dalmatinci su se bar nagledali svega i svačega. I zato sada oko Budve (izuzimam Stari grad) imate jednu potpuno novu definiciju preizgrađenosti prostora, a čudovište od betona i stakla koje 200 metara od plaže podiže netko po imenu Tradeunique, progutalo bi i znatno veći prostor. I naravno, sve je u toj građevini na prodaju, kao i svuda unaokolo, i to točno se zna kome.
Budva je, naime, na više od pola puta da postane najruskiji grad izvan Rusije, a uz malo mašte može se zamisliti da bi nekome palo na pamet da joj i promijeni ime. Recimo u Prodaž. Možemo se još malo igrati na tu temu – brda zapadno od grada neki je investitor već nazvao Budva Hills, a tamošnji žuti natpis For Sale neodoljivo podsjeća na onaj poznatiji s brda iznad Hollywooda. U Kotoru, čuo sam, imaju drugi nadimak za Budvu – Leskovac na moru.
Čuo sam, je li istina ne znam, kako su Rusi od najpoželjnijih klijenata postali najveći problem crnogorskog turizma, i to je lako predočiti. Umjesto da u Crnu Goru dolaze na ljetovanje, novopečeni vlasnici apartmana provedu tamo 15 dana, pa odu kući, a na aerodromu razmijene ključeve s onima koji će u tim stanovima biti sljedećih 15 dana, i tako redom. Cesta od Tivta do Budve, s bezbrojnim plakatima, nalikuje na sajam nekretnina negdje u Sankt Peterburgu, ali kao da nitko ne razmišlja u kategorijama logike: nema neograničeno puno ljudi koji će te nekretnine kupiti, niti neograničeno zemljišta na kojem će se one izgraditi. Ništa zato, prodaja se već oglašava i isprintanim plakatićima s kojih se otkine papirić s telefonskim brojem i e-mail adresom, otprilike kako se oglašava i podučavanje stranih jezika. A sve uz jedan pogubni stereotip – svi Rusi su bogati. Što je točno koliko i tvrdnja da svi crnci dobro igraju košarku.
A kad je tako, onda se ne razmišlja ni o najosnovnijem – samopoštovanju. Pa će i prekrasni Stari grad postati isključivo turističko-ugostiteljski objekt. Dvojezični, naravno. I to objekt u kojem je sve moguće, pa i to da na rivi nije moguće šetati uz more, jer bi se valjda uznemirili jahtaši čiji je privremeni životni prostor ograđen trakom. I da nema jedne od najvažnijih konstanti crnogorskog turizma - fantastično ljubaznog osoblja - bilo bi tako lako zaboraviti u koliku ljepotu si stigao.
A ono od čega je u Budvi sve počelo - Slovenska plaža - može se nekome sviđati ili ne sviđati, a domaćini su se spremno prilagodili prvoj kategoriji, i pružili im ono što očekuju od godišnjeg odmora: beskrajne nizove štandova sa „đinđama“, luna-parkove, brzi i loši roštilj, plesnjake i instant-portretiste. Pa me to opet podsjetilo na – u tom smislu - najgore točke hrvatskog turizma poput dijelova makarskog primorja ili Vodica, sve dok nisam shvatio da svih ovih darova Božjih u Budvi na 300 metara ima koliko tamo ukupno. Pa onda i taj, navodno, spektakularni budvanski noćni život izgleda ovako: odeš se provozati na kartingu, pa onako žedan od benzinskog adrenalina drmneš najskuplje pivo na crnogorskoj obali. Onda malo razgledaš kakve su se dame u visokim štiklama počele okupljati, pojedeš pljeskavicu u masnom somunu i završiš u baru, u kojem odmah uz šetnicu, relativno razvijene cure u tangama plešu uz motku. Je li se onda netko čudi koliko je monotona nacionalna struktura budvanskih gostiju? Osim ruskih i srpskih tablica, automobili iz drugih zemalja, koliko sam ja vidio, čisti su incident. Priznaju to, vidim po crnogorskim novinama, i odgovorni za turizam, koji poput svojih hrvatskih kolega u kompjuterima imaju samo program za brojanje noćenja.
Ima, naravno, i u Budvi i oko Budve štošta pozitivnoga - Sveti Stefan je još prekrasan, makar treba vidjeti u što bi se mogao pretvoriti nakon promjene vlasnika i preuređenja. Stoji tamo i spektakularni hotel Splendid, ali sve više izgubljen u šumi novogradnji od Budve prema Bečićima. I praktički, svaka je kuća u budvanskom Starom gradu obnovljena skoro apotekarskom preciznošću, pa šetnja tamošnjim uskim uličicama nakon okolnog kaosa djeluje kao duboki udah zraka nakon ronjenja. Priznajem, i meni je služila za to - nakon svakog pogleda prema Budva Hills i sličnim ljudskih ruku djelima nagradio bih se s dva kruga po budvanskim kaletama. I odjednom je sve izgledalo ljepše.
Ivan Picenić pobjeda.me/citanje.php?datum=2010-06-29&id=187658
|
|
Bozur
Amicus
Posts: 5,515
|
Post by Bozur on Jun 30, 2010 14:15:15 GMT -5
30. jun 2010. Letovanje u CG za 10 € dnevno
Gotovo da nema čoveka u Srbiji koji nije primetio sjajnu reklamu sa sloganom „Zove more - Crna Gora“ i odmah poželeo da bude tamo. Ministar turizma Crne Gore Predrag Nenezić kaže za „Blic“ da je dobrodošlica zagarantovana.
Izvor: Blic
Za putovanje u Crnu Goru nisu potrebne dugotrajne pripreme i planiranja ukoliko se probudite sa idejom o tome, već istog dana možete i uživati u mirisima i ukusima naše obale, poručuje ministar.
Da li turisti iz Srbije mogu da očekuju neke posebne pogodnosti?
- Svesni da je u ovoj godini turistima iz regiona teže da izdvoje novac za letovanje, napravili smo specijalne aranžmane po vrlo niskim cenama. Radi se o sedmodnevnom letovanju u malim hotelima ili privatnom smeštaju, u mestu po izboru, po ceni od 42 do 49 evra u predsezoni i postsezoni, a od 70 do 77 evra u špicu sezone. Takođe, ovaj aranžman obuhvata i značajne popuste na železnički i autobuski prevoz, jeftinije usluge u određenim restoranima, popuste kod turističkih agencija, na izlete, zabavne programe i manifestacije i čitav niz sličnih povoljnosti, koje boravak na moru čine sadržajnijim. Da bismo čitav aranžman učinili lako dostupnim, omogućili smo da se preko našeg kol centra 1300 u svako doba dana ili noći može dobiti detaljna informacija o ovim aranžmanima i uraditi rezervacija. Preko elektronskih info-punktova koji su postavljeni duž cele Crne Gore, omogućena je besplatna direktna veza sa kol centrom kao i sa zvaničnim web portalom crnogorskog turizma www.montenegro.travel.
Kakav je kvalitet puta od granice sa Srbijom do obale?
- U prethodnih nekoliko godina Vlada Crne Gore je investirala blizu 100 miliona evra u rekonstrukciju i modernizaciju saobraćajnica primarnih za goste iz Srbije. Sada je saobraćajna dostupnost Crne Gore kvalitetnija, sigurnija i lakša, ali svakako treba biti oprezan na određenim deonicima puta. Za desetak dana biće završena rekonstrukcija regionalnog puta Risan - Žabljak, a vrednost tog projekta je blizu 120 miliona evra, što će doprineti bržem povezivanju Srbije, pre svega sa jugom Crne Gore i Bokom Kotorskom.
Ima li još uvek problema sa vodosnabdevanjem?
- Problem vodosnabdevanja Crnogorskog primorja je definitivno prošlost, jer je puštanjem u rad sistema Regionalnog vodovoda u ovoj sezoni u potpunosti rešen.
Koliko turista iz Srbije očekujete?
- Crnu Goru svake godine poseti blizu milion građana Srbije. Očekujemo da će tako biti i ove godine. Oni se na našoj obali osećaju kao kod svoje kuće, i to je ono što nas svakako izdvaja u odnosu na konkurentske destinacije. Prijatna, domaća atmosfera, topli prijateljski i rođački odnosi, odsustvo jezičke barijere, blizina, visok nivo bezbednosti i sigurnosti, uz prirodne lepote čini Crnu Goru omiljenom destinacijom za odmor građana Srbije, a mi nastojimo da tako i ostane.
Na šta ste posebno ponosni?
- S obzirom na to da su plaže i more ono što u velikoj meri dovodi turiste, posebno smo ponosni na to što čak 19 naših plaža ima plavu zastavicu, međunarodni sertifikat koji predstavlja garanciju čistoće i kvaliteta obale i morske vode. Da bismo ispoštovali međunarodne standarde i dodatno povećali bezbednost na plažama, angažovali smo znatno veći broj spasilaca. U prilog kvalitetu govori i činjenica da je ove godine jedan broj restorana i hotela odlikovan sertifikatom Evropske privredne komore koji podrazumeva EU standarde kvaliteta.
Budući da iz godine u godinu Crna Gora postaje i sve prepoznatljivija među mladim ljudima kao destinacija za dobar provod, osmislili smo koncept „after beach“ zabava, po uzoru na neka španska, grčka ostrva i slične destinacije koje imaju razvijenu ponudu te vrste.
Elitni turizam
Crna Gora jeste i biće destinacija za svačiji džep, tako da paralelno razvijamo različite segmente ponude uključujući i onaj elitni. Jedan od dragulja crnogorske obale u ovoj sezoni će zasijati punim sjajem. Rekonstruisan po standardima najprestižnijeg svetskog turističkog brenda „Aman resorts“ u julu će primiti prve goste iz kruga obožavalaca ovog brenda koje, između ostalog, karakteriše visoka platežna moć. Poznata imena džet-seta se vraćaju na Sveti Stefan. Takođe, deo elitnog segmenta naše ponude je i Porto Montenegro u Tivtu, najveća marina za megajahte na Mediteranu, koja trenutno ima oko 200 vezova i prvih 29 luksuznih apartmana koji su rezervisani do kraja leta - kaže Nenezić.
Prelazak granice bez pasoša
- Režim prelaska crnogorske granice za građane Srbije se menjao. I dalje punoletni srpski državljani u Crnu Goru mogu putovati samo uz ličnu kartu, a maloletnici će do 1. oktobra moći da putuju bez pasoša. U skladu sa sporazumom između dve države, građani Srbije imaju pravo na zdravstvenu zaštitu i svaku vrstu asistencije u slučaju potrebe. Potrebno je samo da prilikom dolaska u Crnu Goru sa sobom ponesu i formular (obrazac RS-RCG-111) od nadležne filijale Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje Srbije u mestu svog prebivališta. Od sredine jula zastoji od Kokinog Broda i po dva sata
Turisti koji nameravaju da do letovališta u Crnoj Gori putuju magistralnim pravcem Beograd - južni Jadran, oko 9,5 kilometara dugu deonicu od Kokinog Broda do Nove Varoši moraće da prelaze noću ukoliko žele da izbegnu zastoje i višečasovna čekanja u kolonama zbog radova na tom putnom pravcu.
Zemljani radovi na rekonstrukciji deonice koja najvećim delom vodi obalom Zlatarskog jezera u punom su jeku, a nakon što u drugoj polovini jula počne i postavljanje završnog sloja asfalta, saobraćaj će svakodnevno u dva-tri navrata, od 7 do 18 časova, biti obustavljan na po dva sata, a vozila preusmeravana na zaobilazni pravac preko Pribojske Banje.
Kako kažu u preduzeću „Putevi“ iz Užica, koje je nedavno preuzelo posao od „Alpine“, dnevno će se asfaltirati oko 300 metara deonice, celom širinom kolovozne trake. Oko 427 miliona dinara vredni radovi na rekonstrukciji deonice koja zbog čak četiri crne tačke predstavlja najlošiji deo magistrale ka moru, startovali su prošle jeseni, i prema ugovoru biće okončani do 15. oktobra.
- Vozačima preporučujemo da u jeku turističke sezone ovom deonicom puta za Crnogorsko primorje prolaze noću ili u ranim jutarnjim i večernjim časova kada neće biti radova. Neophodan je i maksimalan oprez vozača i poštovanje saobraćajne signalizacije, jer su na delu puta obalom Zlatarskog jezera zbog radova uklonjeni zaštitna ograda i stari kolovoz - kaže Sabahudin Kozica, direktor prijepoljskog ogranka užičkog preduzeća „Putevi“. www.b92.net/putovanja/destinacije/evropa.php?&nav_id=442249
|
|
Bozur
Amicus
Posts: 5,515
|
Post by Bozur on Jun 30, 2010 14:20:04 GMT -5
Jako dobar osvrt na trenutno stanje je prikazala jedna blogerka iz Budve (unazad dvije godine). ''Adio masovni turizam...
Na Crnogorskom primorju ove sezone, po prvi put u turističkoj istoriji ove zemlje, nema masovnog turizma. Iz prostog razloga što su ljudi masovno pošli ća. Ili bolje reći da masovno ni nisu htjeli doći ovdje.
Razumljivo, logično i očekivano.
Od trenutka kad se CG odvojila od Srbije, a tome ima dvije godine, iz samog državnog vrha stizala su konstantna „upozorenja“ da ovo nije država za raju iz Srbije i zemalja iz okruženja koji bi ovdje da "letuju za sitne pare", već će ovo biti elitna turistička destinacija, za bogataše, nobles, aristokratiju, ruske tajkune, arapske naftaše i tome slično.
Općenito, ovo je prema fantazijama vladara Crne Gore Svetozara Marovića (sa krunom i prijestoljem u sijenci) trebala biti zemlja koja bi ugostila isključivo bogataško-elitistički "creme de la creme".
Mašala. Slušajući Marovićeve bajke o bogaćenju preko noći, što su Crnogorci masovno i uradili prodavajući prošle godine đedovinu, stare kamene kuće, maslinjake i najbolje placeve tik uz more, sve do posljednjeg pedlja, a što je Marović sa svojom familijom raspoređenom na svim ključnim strateškim mjestima u Budvi pretvarao preko noći iz poljoprivrednog u gradsko-građevinsko zemljište, gotovo SVI podanici ove zemlje koji uredno glasaju za DPS su duboko vjerovali da samo treba protjerati Srbe, Bosance, Makedonce i ostale ex-Jugoviće sa svojih plaža i da će ih svijetlo-ružičasta budućnost sačekati iza prvog ćoška.
Era miliona, aviona, jahti i vila sa bazenima je za Črnomerce počela čim je Marović upao u mantrajući trans.
Hare Sveto, Hare Milo Hare Sveto Hare Hare Daj nam svima pare....mantrali su i ostali sa njim.
Sve dok nije došlo do buđenja iz kolektivnog transa. Popustili opijati. Progledaše utačkane zjenice, drogirane iluzijom o tome da jedini imaju more na kugli zemaljskoj, šta napraviše za samo godinu dana. Rezultat sa kojim se suočavaju turistički radnici ovdje kao i svi stanovnici Crnogorskog primorja je poražavajući.
Nema "niđe" nikoga.
U odnosu na prošlu godinu kada je konkretno Budva bila toliko puna da je fizički bilo skoro neodrživo funkcionisati na prepunim plažama i ulicama, kafićima, šetalištima, što je bila prva rekordna sezona poslije 1989. godine, čime je vraćen sjaj starih dobrih vremena, ova sezona je gora od najgore, a to je bilo 1999. godine za vrijeme bombardovanja SCG od strane Nato snaga.
Nema više čak ni braće Rusa.
Odgovor na ovakvo ponašanje Crnogoraca koji su sezonu dočekali sa nabijenim cijenama koje vrijeđaju inteligenciju uz raskopane ceste, gradilišta i bušilišta na svakom koraku, buku i prljavštinu i to sve sa naplatom eko takse i zabranom unosa hrane u zemlju (to podržavam), je bilo „too much“.
Masovno su otkazani aranžmani za hotele koji sada zvrje polu-prazni. Za razliku od prošle godine, kada je bila misaona imenica naći parking mjesto, mjesto na plaži ili u kafiću, ove godine mjesta ima koliko hoćete.
Što će reći da... Kad se stvarno masovno protjeraju gosti, ostane dosta slobodnog prostora za elitu. Koje naravno nema ni u tragovima. Elita o kojoj Marović fantazira ni ne zna gdje je Crna Gora, a kamo li da dođe ovdje na ljetovanje. Ostala je samo Mirax Group koja je izgradila pola Dubaia pa sad ima namjere da to ponovi u Budvi, ali bojim se da će i oni smanjiti svoje apetite.
Kako će narod reagovati kad prođe još mjesec dana udarne sezone, narod koji je povjerovao Vođi, narod koji je u bankama Vođinih prijatelja i Milovog brata podizao grdne kredite od 200-300 000 eura da bi sanirao, dogradio i adaptirao prodične kuće u lukzuz koji odgovara eliti koju je Vođa trebao dovesti, jer Vođa ih sve redom zna (u to se čvrsto vjerovalo)- dakle, šta sad učiniti kad su luksuzne kuće polu-prazne, a mjesečna rata za kredite u prosjeku 5000 eura.
Ljudi su u blagoj panici. Treba li spustiti cijene i spasiti što se spasiti može ili ne? Marović ne daje znakove popuštanja i čvrsto se drži devize „što skuplje to gore“. Niko se ne usuđuje da mu kontrira. Kao vojska koja gleda pomahnitalog generala koji je izgubio kompas i vodi ih u propast.
Odakle upošte nekome ideja da se do elitizma dolazi preko noći? Odakle nama ti balkanski tripovi da smo svi mi nešto posebni u odnosu na čitav svijet? Odakle ljudima ovdje uopšte pravo da potcijenjuju tuđu inteligenciju i tuđi džep?
Mislim da im je ovo lekcija koju će zapamtiti dok su živi i generacije iza njih. Šteta je nepopravljiva i nenadoknadiva. CG je u roku od godinu dana, od naj-hit destinacije, izgubila imidž samo zbog bahatosti i gluposti. Umjesto da je insistirala na kvalitetu i umjesto da se insistiralo na produžavanju sezone na još 2 mjesca, čime bi se rasteretio sezonski udar tursita, turistički poslenici ovdje su sve riješili povećavanjem cijena, skoro dupliranjem i ostali praznih šaka.
Sinoć sam bila u gradu i napravila sam đir kroz udarne kafiće oko ponoći. Ne pamatim otkako živim ovdje, da se ikad moglo u to vrijeme, u ovo doba godine, proći normalno ulicom, a kamo li naći mjesta u kafićima. To nikad nije bilo. Ovo što sam vidjela sinoć, odgovara situaciji prve polovice 9. mjeseca kad je sezona prosječna.
Biće gorkih riječi među ljudima za ovu kolektivnu pušionu, biće nervoze, biće krize i ljutnje što se ovo sve tako desilo, a biće i preispitavanja gdje su pogriješili i spuštanja s oblaka na zemlju. Duga je zima, ima vremena da se stvari presaberu. Na proljeće su izbori.
A cijena za to da li će ova vlast preživjeti je kako će se prodati naredna sezona. Ponovi li se isto, mislim da DPS-u ne bi preporučila uobičajenu predizbornu kampanju od vrata do vrata . Možda bi ih neko potjerao sa njih.'' reginaelena.blog.hr/
|
|
Bozur
Amicus
Posts: 5,515
|
Post by Bozur on Jun 30, 2010 14:22:41 GMT -5
prije dvije godine Izvor: Dan - Podgorica www.dan.cg.yu/?nivo=3&rubrika...&clanak=153494
Na bečićkoj plaži mjesta kol`ko voliš
Na ulicama je rijetkost vidjeti automobile sa registarskim oznakama iz Srbije. Poluprazne plaže, nepopunjeni privatni smještaj, slaba posjećenost lokala, slika je Budvanske rivijere koja ne veseli. Podaci lokalne turističke organizacije govore da je u ovom dijelu obale više turista nego prošle godine u isto vrijeme.
Na svim glavnim mjestima od Budve, preko Bečića do Petrovca, dileri su se pojavili tek prije par dana. Dugogodišnji turistički radnik Ljubo Liješević ocjenjuje da je sezona loše počela, a da će tako i završiti.
- Manje ima gostiju nego što su zvaničnici najavljivali da će biti. Mislim i da je nedavna nepromišljena izjava ministra turizma Predraga Nenezića, da je ovoliko turista projektovano. Pojedini turistički radnici pričaju na sva usta da hoćemo visokoplatežnu klijentelu, a da nećemo "paradajz turiste". Pa gdje su im sada turisti? Turističke organizacije idu po sajmovima, a gdje su im sada ti gosti, gdje su rezultati? Mislim da je i uvođenje eko takse i zabrane unošenja hrane doprinijelo da se turisti iz Srbije predomisle i odluče za neku drugu destinaciju, a ne Crnu Goru – kaže Liješević.
Svako ko je došao u Budvu ovih dana mogao se uvjeriti da gužve na ulicama nema, kako tokom dana, tako ni u noćnim satima. Mjesta na plažama, čak i u Bečićima, ima sasvim dovoljno, a i vode zasad ne fali.
I taksisti kažu da noću, kada bi trebalo da su stalno u pokretu, posla nema. Aleksandar Kuljača kaže da je posla jedva upola koliko lani.
- U odnosu na prošlu godinu imamo upola manje vožnji, ova sezona je mnogo lošija od prošle. Ovo je kolaps od sezone. Nema toliko turista i nema gostiju koji koriste usluge taksija - kazao je Kuljača. Više gostiju na bečićkoj plaži ima samo vikendom, kada se "spuste" Podgoričani, Cetinjani, Nikšićani. Na ulicama je rijetkost vidjeti automobile sa registarskim oznakama iz Srbije.
Sudeći prema podacima lokalne turističke organizacije i dalje lošiju popunjenost bilježe hoteli i odmarališta, a tvrde da za razliku od privatnog smještaja u kojem, istina u TO Budva nemaju preciznih podataka, boravi za trećinu više gostiju nego lani.
Međutim, u očekivanju julskog talasa gostiju iz Srbije, Makedonije i Bosne i Hercegovine koji obezbjeđuju punjenje privtanog smještaja, metropola turizma uprkos zvaničnom početku glavne turističke sezone ne odaje taj utisak.
Ruskinja Nela Voludina iz Sibira, kaže da Budvu obožava i da je zbog toga sazidala kuću u Markovićima, ali da je sve skupo, i da to odbija i većinu ruskih turista.
- Moji prijatelji iz Rusije koji su bili prošle godine, ove nijesu došli. Kažu da im je Crna Gora skupa, a da nema servisa. Moramo priznati da je hrana od prošle godine poskupila 50 odsto. Ne dolaze ovdje samo bogataši, pa da im cijene nijesu važne, već ima i onih koji tu dolaze da bi dovodili djecu, ali na mogu jer im treba puno novca, a glavni im je problem i to što nijesu sigurni da li će biti vode. Tako kažu moji prijatelji, meni je sve super. Ja sam u Markovićima, tamo imamo dovljono vode i to izvorske - kazala nam je Voludina.
Danilo Brajović iz Danilovgrada koji godinama već dolazi u Budvu na odmor, kaže da je i dalje prisutan veliki broj problema na kupalištima, tako da se sve ono što je proklamovano ne poštuje. - Iako je rečeno da će ove godine polovina kupališta biti oslobođena od ležaljki, to nije slučaj. Iako se ispoštje onda se stave tik pored mora, a oni koji ne koriste mobilijar prinuđeni su da budu u dijelu kupališta koji je dalje od vode. Da ne govorimo o cijenama, jer za četvoročlanu porodicu dnevno treba minimum deset eura, samo za suncobran i dvije ležaljke. Pitam se ko to može da plati. Nema tuševa, prodaje se hrana po plaži kojoj bi trebalo provjeriti kvalitet. Šetališta pored plaža su pretvorena u trasu za motoriste. Moram biti obazrivi i kada se šetamo stazom za pješake – kaže Brajović.
N.L.
I vode imaju dovoljno
Prema procjeni lokalne turističke organizacije, u privatnom smještaju boravi 12.717 turista ili 30 odsto više nego u istom prošlogodišnjem periodu. U Nacionalnoj i u lokalnoj turističkoj organizaciji, pa i u lokalnoj upravi najavljuju uspješnu sezonu, a ono što je sigurno, manjaku gostiju najviše će se "obradovatiĆ stanovnici u budvanskim višespratnicama i na višim kotama, koji će, ako ništa drugo, imati uredno vodosnabdijevanje.
Ne brinu o kolapsu
Procjene su da na Budvanskoj rivijeri nakon ovogdišnje graditeljske ekspanzije ima najmanje 100.000 kreveta u privatnom smještaju, pa ukolko bi se dogodila maksimalna popunjenost, nalik ljetu 2007, Budva bi se našla u potpunom kolapsu, jer ni vode, ni i struje, a ni plaža nema dovoljno za toliko gostiju.
Izvještaj Turističke organizacije opštine Budve kaže da u metropoli turizma odamara nešto manje od 30.000 turista. To je pet odsto više nego početkom jula prošle godine. Od ukupnog broja 26.675 su stranci, dok ih je sa prostora Crne Gore 2.320.
- Hoteli bilježe tri odsto slabiju popunjenost u odnosu na lani, a u njima odmara 11.943 gosta. Kada je riječ o kampovima, smejšteno je 835 isključivo stranih gostiju. To je za 16 odsto više, nego u istom periodu prošle godine. Najlošiju popunjenost bilježe u odmaralištima, gdje boravi 3.500 turista, a što je za 22 odsto manje gostiju nego lani - navode u TO Budva.
|
|
Bozur
Amicus
Posts: 5,515
|
Post by Bozur on Jun 30, 2010 14:31:40 GMT -5
24.07.2007 Crnogorci rasprodali plaže pa nemaju pristup
Građani Crne Gore nemaju pristup sve većem broju plaža na svom primorju, osim ako, kao svi turisti, plate kartu. Strani državljani, gazde hotelskih kompleksa a samim tim i plaža, postali su „domaćini u svojoj kući”, a Crnogorci su dobili status „stranca” u sopstvenoj zemlji.
Najnoviji primer nesporazuma, čak i s političkim nabojem, jeste zabrana građanima Crne Gore da se kupaju na plaži u Miločeru i Svetom Stefanu, osim ako ulaz plate 25 evra.
Uprava singapurskog „Aman risortsa", vlasnika tog kompleksa, saopštila je da je plaža zatvorena za slobodan ulaz. Međutim, kupoprodajnim ugovorom predviđeno je da je ta plaža „javno dobro u opštoj upotrebi", što ne podrazumeva bilo kakve zabrane za njeno korišćenje. Tek od septembra 2008. godine ta plaža bi trebalo da dobije status hotelskog kupališta.
Zabrane postoje i na drugim lokacijama. Iza njih stoje uglavnom stranci koji kupuju nekretnine na primorju, ali i domaće gazde sve češće ispred svojih vila ističu obaveštenje „privatni posed". Čak su i vlasnici odmarališta ogradili „svoje" plaže, kao što je to učinio makedonski „Telekom" u Dobrim Vodama kod Bara. Grupa Podgoričana je ovih dana pokušala da se okupa na toj lokaciji, ali im je traženo da plate ulaz. Odavno se priča i o posedu Romana Abramoviča između Bara i Ulcinja, kome se ne može prići ni s kopna ni s mora.
Analitičari u Crnoj Gori, posebno oni koji se bave prometom nekretnina, upozoravaju da će Crnogorci živeti u „zemlji bez zemlje" ako se ovakvim tempom nastavi prodaja kuća, stanova i placeva.
U opštini Bar, u Maljeviku, ruski investitor je ove godine za oko 200.000 kvadrata zemljišta platio više od 32 miliona evra, a u Budvi je jedan plac plaćen 23 miliona evra.
Crnogorska Uprava za nekretnine tvrdi da su stranci vlasnici svega 1,4 odsto zemljišta. U primorskim opštinama stranci poseduju gotovo tri odsto zemljišta, a više od 19 odsto stambenih površina. Vlasnik svakog četvrtog stana u Budvi je stranac. www.naslovi.net/2007-07-24/24sata/crnogorci-rasprodali-plaze-nemaju-gde-da-se-kupaju/416030
|
|
Bozur
Amicus
Posts: 5,515
|
Post by Bozur on Jun 30, 2010 14:34:47 GMT -5
datum: 2008-07-15 zvor: Dan, Podgorica
PRAZNE PLAŽE DEMANTUJU ZVANIČNU STATISTIKU O BROJU GOSTIJU NA PRIMORJU
Fijasko
~ Nekada najbrojniji turisti iz Srbije i Republike Srpske opredjelili su se ove godine za bolje, a jeftinije turističke destinacije u zemljama koje znaju da cijene njihovu platežnu moć i iskoriste turističke potencijale na pravi, a ne na politički način Dugo iščekivana sredina jula koja po nepisanom pravilu na more dovodi rijeku turista, ove godine dodatno je obeshrabrila primorce koji decenijama unazad zarađuju izdavajući sobe i apartmane. Ove sezone plaže su poluprazne, mjesta na parkinzima ima dovoljno, vodosnabdijevanje je bolje nego ikada, iako zvanični podaci govore da je broj turista na crnogorskom primorju isti, pa čak i veći u odnosu na prošlu, rekordnu godinu.
Između praznih ležaljki i pozitivnih brojki Nacionalne turističke organizacije je istina, ove godine sezona u Crnoj Gori je propala. Gosti koje zvaničnici neprekidno prebrojavaju po svemu sudeći "ne kriju" se ni u hotelima za visokoplatežnu klijentelu, jer recimo, samo u Herceg Novom bilježe manje gostiju nego prošle godine.
Zato priča Ministarstva turizma, da neće špic, već produženu sezonu ne pije vodu. Istina je da je gostiju mnogo manje i da je država u susret ovoj turističkoj sezoni sve učinila da spriječi "običnog građanina" da zaradi. Uzalud su Crnogorci od Herceg Novog do Ulcinja, ohrabreni prošlom sezonom, ulagali u smještaj. Zahvaljujući eko taksi i zabrani unosa hrane, mnogi su ostali kratikih rukava. Nema gostiju, nema ni eurića.
Prazne ležaljke u priobalju, lokali u koje skoro niko ne svraća i ukotvljeni brodići za prevoz gostiju rječitije govore od svih brojki kojima nas svakodnevo bombarduju iz turističkih organizacija. Da li u namjeri da vjerujemo da slika nije crna ili od straha da u drugoj polovini sezone neće doći ni ovoliko gostiju. Terase "zjape"
Vlasnici elitnih hercegnovskih lokala kažu da su terase poluprazne i da im je promet za 14 odsto niži u odnosu na isti period lani. Zakupci plaža podržavaju ovu priču, i kažu da nije teško potvrditi "njihovu statistiku" i to prostom, "odokativnom metodom". Kapetani turističkih brodića, koji voze putnike na izletišta Žanjica, Mirišta ili Rosa, kažu da je putnika upola manje nego lani, te da znaju stajati i po pola sata kraj plaže ili na mulu da bi na izletište prevezli desetak putnika, nekada i samo jednog turistu. Podaci Turističke organizacije iz Tivta kažu da je registrovano oko 300 izdavaoca soba i apartmana, koji raspolažu sa oko 1.200 ležaja. Nezvanično ova brojka je veća, i dostiže 3.000 kreveta "na crno".
- Činjenica je da je broj gostiju mnogo manji od zvanične statistike. Ja to najbolje mogu da ocjenim. Na primjer, na terenu koji pokrivam za jedan dan naplate boravišne takse, iznos nije ni petina prošlogodišnjeg - kaže inspektor-inkasant iz TO Tivta, sa molbom da ovog puta preskočimo njegovo ime.
On dodaje da najbolje njegove riječi potkrepljuje slika plaža, gdje se prošle godine "stajalo na jednoj nozi", a zato ove ima dovoljno mjesta i za mještane i za turiste.
Mnogi iz Tivta, uložili su puno para, podigli kredite, kako za renoviranje kuća, ali i za izgradnju novih turističkih kapaciteta. Kažu, politika Ministarstva turizma da zabrani unos hrane i naplata eko takse najviše je naškodila upravo njima, više nego ekologiji ili trgovcima na pijacama.
Nekada najbrojniji turisti iz Srbije i Republike Srpske, opredjelili su se ove godine za bolje, a jeftinije turističke destinacije u zemljama koje znaju da cijene njihovu platežnu moć i iskoriste turističke potencijale na pravi, a ne, kako kažu Tivćani, na politički način.
Zvaničnoj statistici o uvećanju broja gostiju u odnosu na rekordnu prošlogodišnju, koju podržava i Nacionalna turistička organizacija, suprotstavlja se mišljenje Hercegnovljana, koji tvrde sasvim suprotno.
S.N. koji već godinama izdaje turistima sobe u stanu iznad magistrale, kaže da svakog jutra, na glavnoj autobuskoj stanici čeka turiste i nudi smještaj, no gostiju nema! Odnosno, ne u onom broju koliko ih je dolazilo ranijih godina, pa sobe ostaju prazne i po desetak dana. On tvrdi, da više ni dileri, sa kojima je sarađivao prošle sezone ne pomažu, jer nemaju koga da dovedu u sobe u kojoj ležaj izdaje za šest eura, odnosno za dva eura niže nego lani.
Turistički poslenici, kao glavne razloge za podbačaj sezone, navode uvođenje eko takse, zbog koje se na crnogorskoj strani graničnog prelaza Debeli brijeg čeka i po četiri sata. Takođe i zabrana unošenja namirnica odbila je goste iz susjednih država, jer je namjera Vlade bila da eliminiše "paradajz turiste" sa naše obale.
Sa druge strane nepopularne cijene avio prevoza, vrlo skupe vanpansionske i sve druge usluge, učinile su da turistima iz Srbije, BiH, Republike Srpske, koji pripadaju srednjem društvenom sloju, a koji su tradicionalno bili gosti crnogorskog primorja, budu znatno povoljniji paket aranžmani za Grčku, Tunis, Egipat ili Bugarsku, koje mogu platiti i u više rata.
Vanpasionske cijene u ovim zemljama, mnogo su niže od onih u Crnoj Gori. Na hercegnovskim ulicama najčešće se može čuti da elitni gosti, koje crnogorska Vlada traži, ljetuju na elitnim destinacijama, a da Novljanima na kraju sezone, pa sve do naredne, ostaju na prazne buđelare, elitne cijene prehrambenih namirnica i usluga u ugostiteljskim objektima.
Zarada ispod očekivane
Slika nije ništa ljepša ni u kraljici crnogorskog turizma. Budvanski ugostitelji, vlasnici privatnog smještaja i građani kažu: „Sezona je puklaĆ, iako zvanični podaci lokalne Turističke organizacije govore da je u Budvi gostiju koliko i prošle godine u ovo vrijeme.
Razlozi su jeftinije druge turističke destinacije koje su trenutno hit, a nedolazak gostiju je i posljedica prošlogodišnjih impresija koje su ponijeli iz metropole turizma - nedostatak vode i velike gužve, mjesta za parking - nigdje!
Ove godine na plažama ima manje gostiju, a u večernjim satima lokali nijesu popunjeni kako je to bivalo ranijih godina.
- Tek sada je počelo da dolazi više turista, ali je definitvno sezona lošija nego prethodna. Pođimo od sebe, kada smo imali dosta gostiju, imali smo problema sa vodom i bukom, a ljudi pričaju kako im je ovdje bilo, tako da je bilo za očekivati da ove sezone bude manje turista. Nadamo se da će sljedeća godina biti bolja, jer nedostatak vode je riješen, grade se novi hoteli, a vjerujem i da će buka i ostali problemi biti eliminisani - navodi Petković.
Namjera vlasnika objekata na Šušanjskom šetalištu, centralnom dijelu Bara, da učine sve da dočekaju turiste što bolje, i tako obezbijede egzistenciju u vansezoni, kako sada stvari stoje, neće se ostvariti.
Zbog vode, čestih nestanaka struje, prljavih plaža i nedostatka toaleta, na Šušanjskoj plaži ove godine mnogo je manje gostiju nego proteklih.
Vlasnik jednog od ugostiteljskih objekata, S.T, kaže da je promet ovih dana za 50 odsto manji nego što je bilo prošle godine u isto vrijeme.
I Baranka J.P. koja izdaje apartmane tvrdi da joj je od 40-tak kreveta, svakodnevno slobodno od šest do osam, a da je to nedopustivo za "špic sezone". Trgovac u samom centru Bara S.R. kaže da mu je dnevni pazar upola manji nego u uporednom periodu prošle godine.
- Sad mjesta imam i muku mučim da popunim sve sobe. Da nije starih gostiju koji već godinama ljetuju kod mene ne znam šta bih radio. Nismo ovo očekivali i ništa nije ukazivalo da će početak sezone značajno podbaciti. Nadam se da će druga polovina jula i avgust popraviti ovu očajnu sliku, ističe naš sagovornik.
Posljedice nepostojanja TO Ulcinja u najjužnijem crnogorskom gradu vidljive su na svaom koraku. Posebno je zabrinjavajuće što tokom sezone nema preciznih podataka o gostima i broju noćenja. Istina, nekadašnja kancelarija Turističkog informatinog centra, koji je prestao da postoji prije nekoliko godina, još pokušava da sakupi podatke.
Ekipa "DANA"
BROJNO STANjE TURISTA NA RIVIJERI
Varaju li oči
Evidencija Turističke organizacije Tivta u poslednjih mjesec dana bilježi da je broj gostiju na prošlogodišnjem nivou sa indeksom povećanja od jedan odsto. Interesantno da za ovo vrijeme je uvijek bio samo jedan gost više u odnosu na lani.
Indeks posjećenosti "vade" hoteli HTP-a "Primorje" sa hotelima "Palma" i "Plavi horizont". U prvom su popunjeni svi kapaciteti jer je najbolji hotel u Tivtu, a "Plavi horizonti" su izdati češkoj sindikalnoj organizaciji, koja već petu godinu za redom šalje po 500 mališana na petnaest dana… Dobro je, ali daleko je sve ovo od elitnog turizma, koji ima za cilj da parametre posjete mjeri u sredstvima, a ne u broju noćenja.
Iz Turističke organizacije opštine Budva saopšteno je da na Budvanskoj rivijeri boravi 35.100 turista, što je na nivou prošle godine. Od ukupnog broja registrovanih gostiju stranaca je 32.732, a gostiju iz Crne Gore 2. 368.
Podaci TO Budva govore da je slabija popunjenost u odmaralištima za 24 odsto u odnosu na prošlu godinu, te da se u njima odmara 3.800 inostranih turista.
- Pad popunjenosti za jedan odsto zabilježen je u privatnom smještaju u odnosu na isti period prošle godine, pa kod kućevlasnika boravi 16.900 turista, među kojima 15.550 stranaca i 1.350 domaćih - saopštavaju iz TO Budva. S obzirom da na Budvanskoj rivijeri ne postoji precizan statistički podatak o broju gostiju u privatnom smještaju, kako navode u TO Budva, ovo je samo procjena.
- Bolja popunjenost je zabilježena u kampovima gdje je 36 odsto više turista mego lani, odnosno njih 1.500. U hotelima je gostiju više za sedam odsto, odnosno 12.900, a u njima se duž Budvanske rivijere odmara 11.882 turista iz inostranstva - navodi se u saopštenju TO Budva. www.dan.co.me/index.php?nivo=3&datum=2008-07-19&rubrika=Vijest%20dana&najdatum=2008-07-15&clanak=153930
|
|
Bozur
Amicus
Posts: 5,515
|
Post by Bozur on Jun 30, 2010 14:48:03 GMT -5
proslo ljeto Turizmu u Crnoj Gori preti bankrot? 17:03 | Izvor: Beta
Berlin -- Nestašica struje i vode, nedostatak puteva, visoke cene i nekontrolisana gradnja mogli bi crnogorski turizam dovesti do bankrotstva, piše nemačka agencija DPA.U tekstu se prenose reči profesora turizma Radeta Ratkovića da je crnogorska turistička branša "pred bankrotom" i navodi da mnogi koji dolaze u Crnu Goru na odmor "kao otimačinu doživljavaju već to što im se na granici naplaćuje deset evra 'ekološkog poreza' po automobilu i 30 evra po prikolici".
"Kao objašnjenje se navodi da je ova balkanska zemlja 'prva ekološka država Evrope'. Ali ta država se guši u otpadu koji se svuda, čak i u visokim planinskim predelima, divlje odlaže", navodi se u tekstu DPA.
Dodaje se da i Nemački automobilski klub ADAC ocenjuje da "naplaćivanjem te 'ulaznice' ili 'prikrivenom putarinom' za džombaste puteve Crna Gora ne čini sebi uslugu, jer time samo zastrašuje turiste".
ADAC, koji redovno testira turističke kapacitete širom Evrope, ocenjuje i da "nijedan kamp u Crnoj Gori ne ispunjava evropske usluge", kao i da kampovi "nisu ni približno tako dobri kao oni u Hrvatskoj".
Pošto je stanje sumorno i u hotelskoj branši, nekoliko nemačkih turističkih kompanija izuzelo je Crnu Goru iz svojih kataloga, što je Ratković za DPA nazvao "alarmantnom činjenicom".
"Iz temelja renovirani hoteli, kao Rivijera u Petrovcu, iznenada su u predsezoni zatvorili vrata jer im se nije isplatilo da rade. Drugi hoteli pak zbog krize ne dobijaju od svojih banaka kredite za pripreme za sezonu. Pošto hoteli ne mogu da otplaćuju kredite, banke prete da će pruzeti vlasništvo nad hotelima", navodi DPA.
U tekstu se ukazuje da su "hotelijeri računali na dolazak bogatih gostiju iz Rusije i Ukrajine, koji su zamenili Nemce kao platežno najsposobniju grupu turista". Ali, mnoge od njih su već prošle godina zaplašile u odnosu na Tursku, Hrvatsku ili Grčku visoke cene.
www.vesti.rs/Region/Turizam-u-Crnoj-Gori-pred-bankrotstvom.html
|
|
Bozur
Amicus
Posts: 5,515
|
Post by Bozur on Jun 30, 2010 14:53:04 GMT -5
Ljeto 2009 Skupoća bez pokrića(Branka PLAMENAC)
Napisati priču o izgledima za nastupajuču turističku sezonu i o stanju turističke privrede u Crnoj Gori nije nimalo lak posao. Teško je naći sagovornika među stručnjacima i dobrim poznavaocima prilika u vodećoj privrednoj grani Crne Gore.
Poznata imena među onima koji su činili crnogorsku turističku elitu osamdesetih, ne žele svoje stavove da iznose u javnost uz obrazloženje da to nema nikakvog smisla ni efekta jer se svaka kritika ovdje doživljava kao napad na državu i njene zvaničnike.
Da nikog u ovoj državi ionako nije briga za turizam, njihova je zajednička ocjena. I opaska kako turizam u Crnoj Gori nije više privredna grana nego politika u kojoj caruju anonimusi, bez iskustva i obrazovanja, novopečeni upravitelji tuđih hotela.
S burazerskom privatizacijom hotela i ugostiteljskih objekata otišlo je sve što je u domaćem turizmu vrijedilo. Hoteli su razdijeljeni domaćim tajkunima. Urušio se čitav sistem organizovanog turističkog prometa. Otišli su vrsni turistički radnici, inostrani gosti, veliki turoperatori.
BEZ STRANACA: Da je najjača crnogorska izvozna grana doživjela poptpuni kolaps najbolje svjedoče brojke na koje ukazuje sagovornik Monitora, jedan iz plejade poznatih iz zlatnih vremena domaćeg turizma.
U Crnoj Gori se, po njegovom mišljenju razvija strategija razvoja turizma bez stranaca, što je neprihvatljivo.
Do 1989. turisti iz evropskih zemalja činili su 94 odsto inostranog prometa na nivou nekadašnjeg Montenegroturista koji je objedinjavao hotelsku industriju Crne Gore.
Njemci, na koje je domaći turizam bio oslonjen, učestvovali su sa 43 procenta, Britanci sa 20 odsto, Skandinavci sa 11, gosti iz zemalja Beneluksa sa devet, Italijani sa dva odsto i Rusi i ostali u manjem broju.
Ovaj promet ostvarivan je preko najvećih svjetskih turoperatora. Ljetovališta Crnogorskog primorja zauzimala su naslovnice njihovih kataloga.
U ligi velikih organizatora putovanja, koji su u prodaji imali i po 1.000 hotela iz čitavog svijeta, Sveti Stefan, Miločer, Avala i Palas bili su često među prvih 10 na listi. I dobijali brojne nagrade. Takvu poziciju zauzimali su zahvaljujući kvalitetu usluge i ukupnog proizvoda.
Danas je Crna Gora izbačena iz kataloga vodećih evropskih putničkih agencija. U ukupnoj svjetskoj turističkoj razmjeni Evropa učestvuje sa 43 odsto. Tužna je činjenica da od Evrope Crna Gora dobija svega dva odsto te razmjene.
Prema podacima Monstata, tokom 2008. godine na turiste iz zemalja članica Evropske unije odnosi se 12,66 odsto turističkog prometa.
Njemački turisti, koji su decenijama bili naši najznačajniji gosti, bilježe zanemarljivih 1,97 odsto, Britanci su pali na jedan procenat, Skandinavaca, Holanđana i Belgijanaca u izvještaju - nema! Zanimljivo je da su i ruski turisti, kojima se crnogorski turizam okrenuo svom svojom snagom, ostvarili svega 12,89 odsto noćenja. Turisti iz Ukrajine oko 2,60 odsto!
Evropljane su zamijenili novi stranci, bivši domaći posjetioci iz zemalja eks Jugoslavije. Sada su nam strani turisti gosti iz Srbije, Makedonije, BiH, Slovenije.
U masu stranih posjetilaca, koje marljivo bilježi Nacionalna turistička organizacija, ulazi i armija građevinaca, zidara, keramičara i molera mahom iz BiH i Srbije, koji rade na Crnogorskom primorju i ostvaruju zavidan broj noćenja. Tu su i izletnici. Svaki stranac koji ulazi u Crnu Goru na jednodnevni izlet, u kojoj ne potroši gotovo ništa i ne ostvari ni jedno noćenje, povećava stavku inostranog prometa.
PREVISOKE CIJENE: Prognoze za nastupajuću sezonu još su mračnije. Na inostranom tržištu Crna Gora gubi bitku zbog visokih cijena smještaja i usluga. Po ocjeni mnogih, nijesu u pitanju samo efekti ekonomske krize nego ukupno ponašanje u zemlji koja nije mnogo učinila na prilagođavanju turističkog proizvoda uslovima ekonomske recesije u svijetu.
Država nije ništa učinila da riješi hronične nevolje turističke privrede. Nestašica vode i struje tokom ljeta i dalje je zagarantovana. Strani mediji upozoravaju svoje građane na loše puteve koji vode do primorja, na nezadovoljavajući servis i visoke cijene koje ga prate.
Strancima smeta tzv „ekološki porez" koji se naplaćuje prilikom ulaza u zemlju u kojoj od ekologije ne vide gotovo ništa. Priroda je zapuštena, more zagađeno, ceste uske i pune rupa a smeće se vidi na svakom koraku.
Crna Gora je stekla imidž preskupe zemlje u kojoj turista za svoj novac ne dobija ono što je uplatio. Uprkos dogovoru u Ministarstvu turizma, kojim su se hotelijeri obavezali da snize cijene svojih usluga za 20-30 odsto, to se nije dogodilo. Većina njih opredijelila se za uvođenje gratis dana i sličnih bonusa.
Predsezona je obilježena demonstrativnim napuštanjem hotela Belvi u Bečićima grupe stranih turista zbog izvođenja građevinskih radova u neposrednoj blizini hotela.
Specifičnost naše turističke ponude svakako je odmor u sjenci teških građevinskih mašina raspoređenih na gradilištima duž obale od Avale do Zavale.
Iako je građevinska sezona okončana 1. maja, radovi na izgradnji hotela Avala, tržnog centra Trejdjunika, vila na Zavali i solitera pored, ne prestaju do duboko u noć. U pitanju su objekti iza čije gradnje stoje najuticajniji političari i kontroverzni biznismeni. Ne mare oni za ishod turističke sezone i za nezadovoljstvo turista. Opštinska vlast kao i da ne postoji. Nema takvu moć da radove obustavi.
Dok naši rastjeruju i ono malo stranaca koji dođu, komšije Hrvati vode pravu bitku za spas ovogodišnje sezone. Prva mjera iz akcionog plana hrvatske Vlade za turizam bila je privremena suspenzija viznog režima za tržište Ukrajine i Rusije.
Ukidanjem viza i uvođenjem direktnog leta Kijev-Zagreb očekuje se dolazak dvostruko više turista na hrvatsko more nego lani. Mjera hrvatske Vlade izazvala je veliki interes u tamošnjim medijima i kod ruskih i ukrajinskih turoperatora.
SLABA PRODAJA: Uz prateće spuštanje cijena smještaja i usluga, Hrvatska se u tim zemljama prodaje „kao luda", dok Crna Gora ne ide nikako, kažu u jednoj od domaćih turističkih agencija. U usporedbi s Hrvatskom, Grčkom i Turskom, cijene u Crnoj Gori su pretjerane, ocjena je mnogih turističkih poslenika.
Malo je turističkih zemalja koje imaju tako složen program, dobru strategiju razvoja turizma koja se uopšte ne primjenjuje, kaže naš upućeni sagovornik, uz uslov anonimnosti. Crna Gora ima Master plan za razvoj turističke privrede, stabilnu političku situaciju, ima euro, jaku valutu, nacionalnu aviokompaniju i dobre bezbjednosne prilike.
Ali sve to ne korenspondira s onim što se dešava u zemlji. Master plan je stavio akcenat na poboljšanje strukture smještajnih kapaciteta u korist povećenja broja hotelskih kreveta na račun onih u privatnom smještaju. Na rješavanje vodosnabdijevanja, putne infrastrukture, očuvanje prirodnih resursa uz morsku obalu. Ništa od toga nije ostvareno.
Hoteli se ne grade. Svaka najavljena investicija u praksi je izmanipulisana. Milionska ulaganja, o kojima su mediji iscrpno izvještavali, u gradnju hotela sa zavidnim brojem zvjezdica i uvođenje hotelskih lanaca poput Hajata, Kempinskog, Hiltona, Šeratona, Four sezon i sličnih, bila su samo maska. U gotovo svakom slučaju i na svakoj izvikanoj lokaciji radilo se o gradnji stanova za tržište, takozvanih turističkih apartmana i renta vila.
Riječ je o najnižem obliku turističke privrede. Stanove kupuje običan svijet putem kredita, koji je s aspekta turizma najgori konzument. Rezultat je nestajanje prirodnih ljepota zbog kojih su turisti dolazili i gužva u ljetovalištima i na plažama, u kojima nema gostiju s organizovanog turističkog tržišta.
Crna Gora je napadnuta vrstom gradnje koja odbija strane investicije. Nema, zapravo, ni jednog ozbiljnog stranog investitora zainteresovnog za gradnju hotela na našem primorju.
U Crnoj Gori nezvanično ima oko 400.000 turističkih ležajeva. Hoteli raspolažu s oko 40.000 kreveta. Zemlja u kojoj se najviše govori o elitnom turizmu i visokoplatežnim gostima raspolaže sa svega par hiljada kreveta visoke kategorije. Sve ostalo je prosjek zbog kojeg se gubi utakmica s boljim i spremnijim turističkim zemljama.
www.monitorcg.me/index.php?option=com_content&view=article&id=752:skupoa-bez-pokria&catid=361:broj-971&Itemid=1369
|
|
Bozur
Amicus
Posts: 5,515
|
Post by Bozur on Jun 30, 2010 14:56:11 GMT -5
Izvor: Pobjeda
U Budvi od jeseni jeftiniji parking
U nastavku sjednice Skupštine opštine Budva odbornici su razmatrali devet preostalih tačaka dnevnog reda. Donešena je odluka o izmjeni i dopuni odluke o uvođenju naplate usluga na opštim i na posebnim parkiralištima.
Tako će cijene usluga na opštim parkiralištima u periodu glavne turističke sezone biti kao i prošlog ljeta, dok će se za period od 1.oktobra do 1. maja plaćati upola manja cijena, odnosno 50 centi po započetom satu korišćenja usluga parkiranja motornog vozila.
“Problem u Budvi, kao i u svim turističkim metropolima ljeti je parking prostor. Izvjesno je da Skupština opštine Budva ima ugovor sa kompanijom Tradeuniq-om za izgradnju poslovnog centra u centru Budve koji je u poodmakloj fazi. Obaveza te kompanije je da izgradi garažu od 450 parking mjesta i to neposredno do pošte, praktično u strogom centru grada”, rekao je menadžer Skupštine opštine Budva Aleksandar Tičić, i dodao da je urbanističkim projektima da se na nekoliko lokacija grade garaže.
Na ulazu u Budvu, ispod brda Košljun do stadiona Lugovi, gradiće se sedmospratna garaža kapaciteta 800 parking mjesta, koja bi riješila veliki problem parkiranja u našoj opštini.
www.mne-rss.com/article_u_budvi_od_jeseni_jeftiniji_parking__794639.htm
|
|
Bozur
Amicus
Posts: 5,515
|
Post by Bozur on Jun 30, 2010 14:59:22 GMT -5
Jun 2009 Istraživanje - CG: 38%, Grčka 20%
Prema istraživanju Visa Inc, 38% turista iz Srbije letovaće u Crnoj Gori, 20% u Grčkoj, a samo 12% u Turskoj.
Izvor: B92
Visa Inc. globalni lider u oblasti elektronskog plaćanja, sprovela je istraživanje među stanovnicima Srbije o navikama povodom planiranja godišnjih odmora i putovanja. Istraživanje je sprovedeno u četiri grada Srbije - Beogradu, Kraljevu, Novom Sadu, i Subotici.
Rezultati istraživanja pokazuju da 65% odsto ispitanika planira da odmor provede van granica zemlje.
Najomiljenija destinacija za letovanje su i dalje Crna Gora sa 37,7% i Grčka sa 21%. Slede Turska sa 11,7% i Bugarska sa 6%, a ove godine se na listi omiljenih pojavljuje i Hrvatska sa 5%.
Svaki deseti građanin Srbije ipak će, zbog finansijske neizvesnosti koju je donela globalna ekonomska kriza, ostati ovog leta kod kuće, dok će se preostalih 25% odmarati u Srbiji.
Kada su u pitanju omiljena letovališta i destinacije iz snova naših sugrađana, Visa istraživanje pokazuje da 40% ispitanika mašta o letovanju na ekskluzivnim odmaralištima Mediterana, 30% želi da otputuje u Latinsku Ameriku, dok 27% sanjari o odmoru u nekoj egzotičnoj zemlji Azije.
Rezultati istraživanja su pokazali da 70% ispitanih putuje na odmor jednom godišnje, najčešće tokom letenje sezone.
Većina bira morske destinacije ali su i planine i jezera Srbije sve popularnija odredišta.
Čini se da će se posledice globalne krize ove godine osetiti i u pogledu prosečne dužine letnjih odmora turista iz Srbije. Letnja putovanja će za većina ispitanika ovog leta trajati između sedam i deset dana, oko 20% može sebi da priušti 2 ili 3 nedelje za opuštanje, dok će samo 7% najstrećnijih odmarati i više od dvadeset dana.
Iako ne ostaju na odmoru više od dve nedelje, ispitanici su spremni da potroše izmedju 10 i 20 časova za putovanje, najčešće autobusom, do željene destinacije (43 odsto). Samo 14 odsto ispitanih će do mesta odmora putovati avionom. Više od 50 odsto ispitanih radije letovanja organizuje samostalno, sa prijateljima i porodicom, dok se samo 15 odsto odlučuje za grupne tursitičke aranžmane.
Interesantana je činjanica da se više od polovine ispitanika izjasnilo da će ove godine svoj letnji odmor provesti opuštajući se, uživajući u moru, suncu i tišini, ne radeći praktično ništa. Samo 25 odsto planira da se na odmoru provodi, uživa u zabavama i večernjim izlascima, dok za 15 odsto ispitanka pavi letnji odmor podrazumeva aktivno opuštanje uz sportske aktivnosti.
Rezultati istraživanja takođe pokazuju da su negativni ekonomski trendovi na globalnom nivou pogodili i stanovnike koji mogu sebi priuštiti letovanje u inostranstvu, tako da će oni biti znatno oprezniji prilikom trošenja novca.
Zbog toga će i tradicionalno uverenje da naši ljudi na odmoru troše znatno veće iznose od turista koji dolaze iz razvijenijih zemalja biti na ozbiljnom ispitu. Gotovo 60 odsto ispitanih u proseku će trošiti 25 € dnevno, i to na osnovne dnevne potrebe i osveženja (ovaj iznos ne uključuje troškove putovanja, smeštaja, transporta i kupovine suvenira).
Trećina stanovnika Srbije je u mogućnosti da potroši manje od 50 € dnevno, 8% ima na raspolaganju budžet od 100 € dnevno, dok je samo 3% ispitanika odgovorilo da ima neograničen džeparac koji prelazi iznos od 100€ po danu.
Ipak, istraživanje koje je spovela Visa pokazalo je da 60% ispitanika smatra da su putovanja neodvojivo povezana sa šopingom, tako da će većina odvoji dodatni novac za ovu vrstu aktivnog odmora. Preko 50% ispitanika radije kupuje u malim lokalnim radnjama i pijacama i nego u velikim tržnim centrima.
Kada je u pitanju način plaćanja smeštaja i troškova puta, oni ispitanici koji troškove plaćaju putem platnih kartica, najčešće koriste Visa kartice. Ipak iznenađuje činjenica da se, uprkos pogodnostima, sigurnosti i dostupnosti koje nudi elektronsko plaćanje, građani Srbije i dalje u visokom procentu odlučuju za plaćanje gotovinom.
Sa 1,7 milijardi kartica, 30 miliona trgovina i 1.4 miliona bankomata širom sveta, Visa korisnicima svoji kartica nudi brojne podognosti prilikom plaćanja.
Ovog leta korisnici Visa premium kartica imaju na raspolaganju brojne popuste: pet odsto popusta na sve Jolly Travel aranžmane, popuste u Herts hotelima širom Evrope, benificije prilikom plaćanja troškova iznajmljivanja vozila, brojne popuste u restoranima i kafeima uključujući i poznati hrvatski lanac Hemingway barova i restorana.
O kompaniji Visa
Visa posluje kao najveća mreža elektronskog plaćanja koja pruža usluge obrade transakcija, kao i sistemske platforme koje omogućavaju elektronska plaćanja. Ponuda Vise uključuje kreditne, debitne, pripaid i potrošačke kartice sa oznakama Visa, Visa Electron, Interling i PLUS brendova. Visa je najprihvaćenija platna kartica na svetu, dok je Visa/Plus je jedna od najvećih globalnih mreža bankomata na svetu, koja nudi pristup gotovini u domaćoj valuti u preko 170 zemalja. www.b92.rs/sport/komentari.php?nav_id=368015
|
|
Bozur
Amicus
Posts: 5,515
|
Post by Bozur on Jun 30, 2010 15:03:47 GMT -5
Srijeda, 30.06.2010 22:03 Milo sa milijarderima na žurci kod Saifa Gadafija SIN LIBIJSKOG VOĐE U HOTELU SPLENDID PROSLAVIO ROĐENDAN SA BOGATIM PRIJATELJIMA IZ SVIJETA
Budva – Najglamuroznijom žurkom, kakva do sada nije viđena na Jadranu, drugi po redu sin libijskog predsjednika Moamera al Gadafija, Saif al Islam Gadafi, proslavio je preksinoć svoj 37. rođendan u bečićkom hotelu Splendid.
Iako juče niko iz hotela nije htio da govori o čemu se radi, niti kakakav je to hepening bio organizovan, ostajući pri stavu da čuvaju diskreciju svakome gostu, brojne jahte usidrene u moru ispred hotela te veliki vatromet tačno u ponoć, otkrio je da se u Splendidu ipak održala gala žurka.
Saif koji je poznat po organizovanju ovakvih zabava, sličnu žurku je prošle godine upriličio u Monaku, a godinu ranije i u Sen Tropeu. Nakon što je odabrao Crnu Goru za organizovanje svoga rođendana, Saif je, kako “Vijesti” saznaju, tražio potpunu diskreciju, ne želeći da bilo ko ometa zabavu i mir njegovih prijatelja.
U prvoj verziji, Saif je planirao da organizuje žurku na brodu “Black daimond”, modnog TV magnata Mišela Adamsa koji je prije mjesec najavio da će ova luksuzna jahta uploviti u budvanski zaliv, ali se u međuvremenu predomislio izabravši Splendid kao mjesto za proslovu rođendana.
Među brojnim zvanicima bio je i princ od Monaka Albert Renije, te milijarderi Oleg Deripaska i Piter Mank, poljski milijerder Kovačuk, nekrunisani kralj čelika Mital, austrijski investitor Martin Šlaf, predstavnici vlada Libije i drugih zemalja i mnogi drugi do čijih se imena nije moglo doći.
Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, među gostima je bio i crnogorski premijer Milo Đukanović.
O kakvom se događaju radi, govori i to da su dvije velike jahte, jedna od 72 i druga od 63 metra, bile usidrene nadomaka Splendida, a samo u četvrtaka na tivatski aerodrom sletjelo je desetak “lir džetova”, koji su dovezli bogate zvanice. To se može vidjeti i iz fotografije koja je medijima dostavljena iz Aerodroma Crne Gore, na kojoj su avioni parkirani na novoj proširenoj platformi.
Saif al Islam Gadafi, je slikar koji vodi dobrotvorni fond, bio je i umiješan u pregovore oko oslobađanja talaca koje su uzimali islamski militanti, posebno na Filipinima. Osnovao je fond za brobu protiv narkomanije. Diplomirao je ekonomiju na Londonskom univerzitetu i jedan je od uticajnih novih arpskih lidera. Dok je njegov otac uspio da okrene svijet protiv sebe i svoje zemlje, prije svega Ameriku, Saifu je pošlo za rukom da zaplovi vodama biznisa i zabave, bez političkih i geografskih granica.
bizniscg.info/modules.php?name=News&file=article&sid=25378
|
|
Bozur
Amicus
Posts: 5,515
|
Post by Bozur on Jun 30, 2010 15:07:58 GMT -5
Jul 09 Prvo stanovi, marina kad bude
(Branka PLAMENAC)
Jedan od najvećih razvojnih planova na Jadranu po nekim izvorima i na cijelom Mediteranu, izgradnja nautičko-turističkog centra Porto Montenegro u Tivtu sa luksuznom marinom za prijem najvećih, mega jahti, nikako da krene najavljivanim tempom.
Prošle su tri godine od kada je potpisom tada odlazećeg premijera Mila Đukanovića ozvaničena privatizacija Arsenala, Mornaričko-remontnog zavoda Sava Kovačević čija je imovina od strane Komisije Ministarstva odbrane SCG procijenjena na 80 miliona eura. Kanadskom biznismenu, vremešnom Piteru Manku, pošlo je za rukom da preko firme PM Securities sa Barbadosa, kao jedini ponuđač na raspisanom tenderu, vrijednu imovinu dobije za svega 3,2 miliona eura.
U kompaniji Adriatik Marinas, novom vlasniku dijela tivatske opštine, većinski paket od 62 odsto kapitala posjeduju otac i sin Piter i Entoni Mank. Piter je vlasnik 55 odsto vrijednosti firme a Entoni preostalih sedam odsto.
Sedam odsto vlasništva posjeduje Oleg Deripaska koji po uvjeravanjima u Adriatik Marinasu nije izlazio iz posla gradnje marine u Tivtu.
Ostatak je u rukama oca i sina poznate bogataške familije Rotšild, lorda Jakoba i sina Natanijela, Bernara Arnaulta te Mađara Šandora Demijani, partnera Manka i Natanijela u mađarskoj firmi Trigranit. Vlada Crne Gore je Piteru Manku za sumu od tri miliona eura ustupila neprocjenjivo prirodno bogatstvo sa pravom korišćenja u narednih 90 godina!
Površina koju grupacija Adriatik Marinas kontroliše prostire se na 168,52 hektara. Od toga, na akvatorijum zaliva Boke koji će marina Porto Montenegro zauzeti odnosi se 139 hektara! Granica marine na moru ide do 1.500 metara od obale.
Kopneni dio atraktivnog priobalnog pojasa nekadašnjeg Arsenala i Doma vojske, zgrade koju je Mank naknadno otkupio, iznosi oko 234.500 kvadrata. Lokacija je u zahvatu Morskog dobra u kojem je, zvanično, gradnja zabranjena.
Vizionarstvo Manka i zaljubljenost na prvi pogled u predivni Bokokotorski zaliv, to je ono zbog čega će kako je najavljivano u izgradnju novog nautičkog i mondenskog centra uložiti oko 500 miliona eura.
Realnost na dokovima Arsenala dvije godine kasnije, sasvim je drugačija. Priča o početku novog doba u Tivtu samo je još jedna u nizu naduvanih investicionih storija diljem Crnogorskog primorja. Princip je svuda isti. Najprije se nađe neki od svjetskih bogatuna kome se za simbolične sume prodaju atraktivne lokacije koje se bespoštedno urbanizuju radi gradnje stanova za tržište.
Ne treba previše pameti i vizionarstva da se atraktivno zemljište u jednom od najljepših zaliva na svijetu, dobijeno na dar, eksploatiše gradnjom naselja zatvorenih škura.
Porto Montengro je planirano kao novi grad sa oko 7.000 „korisnika prostora". Turističko-trgovačka-stambena zona u potpunosti je namijenjena prodaji. Sa marinom sa 650 vezova, od kojih je 150 isključivo za super jahte dužine i do 150 metara.
TEUTA NA TRŽIŠTU: Izgradnja Porto Montengra neodoljivo podsjeća na priču o Zavali i Astra Montenegru.
Velike priče o gradnji elitnog hotela od 30 spratova dizajniranog po ugledu na one u Dubaiju, o turističkom zaštitnom znaku Crnogorskog primorja, zamijenilo je paljenje borove šume na Zavali i izgradnja zgrada sa stanovima za prodaju. Hotel niko više ni ne pominje. Prodaja stanova u praznoj luci Porto Montenegro u punom je jeku, mada marina nije izgrađena.
Samo što je proslavljeno polaganje kamena temeljca na izgradnji Teute, prve rezidencijalne zgrade, apartmansko-poslovnog kompleksa sa 29 ultra luksuznih stanova različitih kvadratura, sa ekskluzivnim buticima, kafe barovima i restoranima za potrebe stanara i korisnika marine, prodaja je krenula.
Adriatik Marinas ima ovlašćene brokere na četiri ključna tržišta, u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Italiji i Rusiji. Portparol Adriatik Marinasa, Maja Vujašković potvrdila je za Monitor da je oko 50 odsto stanova u prvoj zgradi koja u luci tek treba da se izgradi u rekordnom roku od šest mjeseci, već prodato.
U prvoj građevini uz dokove marine, pompezno nazvanoj po ilirskoj kraljici Teuti koja je imala ljetnikovac u Tivtu, najjeftiniji jednosobni studio prodaje se za 180.000 eura! Prosječna cijena kvadrata kreće se oko 4.600 eura. Luksuzni dupleks stanovi sa oko 400 kvadrata staju oko 1,5 do dva miliona eura!?
Budućim stanarima Teuta nudi na uživanje zajednički bazen u vrtu, a svaki veći stan imaće zasebne bazene na terasama. Zgrada se radi u tradicionalnom stilu, sa fasadom u kamenu sa najviše pet spratova visine. Potencijalnim kupcima nude se dodatne povoljnosti i popusti. Zapravo, „inicijalni prodajni point je marina",ističe jedan od brokera , ,,sa vezovima isključivo raspoloživim za vlasnike apartmana."
Svaki kupac apartmana ima pravo na 75 odsto popusta na cijenu plaćanja veza za jahtu u trajanju od tri godine. Popust važi od dana predaje ključeva kupljenog stana.
ŠAMPANJAC I PALME: U svrhu dobrog marketinga u svijetu jahting džet-seta i jačanja interesovanja za kupovinu nekretnina u budućem ekskluzivnom naselju, u Adriatik Marinasu pompeznim svečanostima obilježavaju svaki poslovni korak.
Svečano je propraćeno rušenje zgrada Arsenala i proglašenje tehnološkim viškom oko 480 radnika, firme koja je u svom vijeku dugom 120 godina izgradila Tivat, bila generator i rasadnik tehničkog znanja na poslovima remonta i održavanja brodova i proizvodnji opreme, generacija mjesnog stanovništva.
Proslavljen je potom početak radova, pa otvaranje gata 2, starog inače 100 godina, polaganje kamena temeljca na Teuti...
Prije desetak dana marina Porto Montenegro i zvanično je otpočela svoj mondenski život. U prisustvu brojnih zvanica, resornog ministara republičke Vlade, članova diplomatskog kora u Crnoj Gori, novokrunisanih kraljeva aluminijuma i šećera, Olega Deripaske i srpskog biznismena Miodraga Kostića i njihovih raskošnih jahti, razbijanjem flaše šampanjca o renovirano mulo 1, supruga Pitera Manka, Melani, označila je istorijski trenutak, početak nove ere u Tivtu.
Završetak prve faze marine za mega jahte sa 85 vezova Mank je označio kao „mijenjanje kompletnog imidža, renomea, ali i ekonomije Crne Gore". On je naglasio „kako će uskoro sve mediteranske poznate marine, kao što su Kan, Monako, Monte Karlo ili Portofino, biti broj dva ili tri u odnosu na Porto Montenegro." Vlada sa svoje strane pomaže ka tom cilju. Usvojen je konkurentan zakon o jahtama po kome je porez na usluge u marinama snižen na sedam odsto!
FARSA NA MULU: U NVO Arsenal iz Tivta svečano otvaranje doka 1 ocijenili su kao svojevrsnu farsu. „Koncepcija razvoja Porto Montenegra je u velikoj krizi, tu nema ni prave marine ni hotela, pa čak ni stanova. Za sada postoji samo prazna priča i svaki čas neko otvaranje...
Umjesto planiranog, obećanog i ugovorenog završetka kompletne prve faze Porto Montenegra koja obuhvata južnu polovinu Arsenala sa kompletnim centralnim dijelom marine, sada se I fazom proglašava puštanje u funkciju mula 1 i mula 2 koja su napravljena prije stotinak godina", kaže se, između ostalih primjedbi, u saopštenju bivših radnika Arsenala.
Oni navode „kako je Arsenal otišao 'džabe' kupcu koji nije uložio ništa iako je dobio davno izgrađenu marinu u kojoj je dodao par plivajućih mula i zasadio desetak palmi uvezenih iz Španije."
U Adriatik Marinasu odgovaraju na optužbe primjedbom da su nekorektne jer su pomenuta mula kompletno rekonstruisana. Izgrađena je nova infrastruktura prilagođena za jahting marine, dovodi za vodu, struju, sa odvodima za otpadne vode, što ima rijetko koja marina u svijetu. Očišćeno je i morsko dno od godinama nagomilavanog otpada... Dok je na otpremnine i stanove radnika Arsenala utrošeno oko 25 miliona eura.
Od 5. jula tivatska marina je otvorena za posjetioce. Građani se mogu šetati pristaništem u periodu od 9-20 časova. Svakako je vidljiv uložen trud na šminkanju i farbanju pristaništa i dokova koji noću, sa osvijetljenim palmama i kamenim kupama sa vodom, liče na istrgnuti dio uređene obale nekog evropskog primorskog grada. Svuda okolo je potpuni nered dok su kancelarije kompanije koja prodaje luksuz smještene u skromnom kontejneru!
Popunjeno
Kompanija Adriatik Marinas ponudila je vlasnicima jahti besplatno sidrenje u marini Porto Montenegro do maja 2010. U ovoj promotivnoj akciji osmišljenoj za popularizaciju najmlađe marine na Jadranu rezervisano je 85 vezova na otvorenom doku 1 bez naplate troškova.
Samo par dana od početka akcije svih 85 mjesta je popunjeno. Na rezervaciji ima 13 mega jahti koje će uskoro uploviti u tivatski zaliv.
Branka PLAMENAC www.monitor.co.me/index.php?option=com_content&view=category&id=463:broj-977&layout=blog&Itemid=1422
|
|
Bozur
Amicus
Posts: 5,515
|
Post by Bozur on Jun 30, 2010 15:10:07 GMT -5
Sveti Stefan: Puštajte nas na plažu! Petak, 10. jul 2009. 16:43
Grupa građana sa područja Svetog Stefana i Miločera, na Budvanskoj rivijeri, protestovala je ispred zakupljene i ograđene plaže ispred grada-hotela Sveti Stefan, kojom poslednje tri godine gazduje singapurska kompanija "Aman rizorts", zbog zabrane pristupa plažama građanima i gostima sa ovog područja.
Grupa od oko 80 građana došla je u verbalni sukob sa nekim članovima obezbjeđenja, a srušen je i dio metalne ograde.
"Nama sa ovog područja ugrožena su osnovna ljudska prava, a to su sloboda kretanja i prilaz plažama na području Svetog Stefana i Miločera, što je izazvalo opravdan revolt i reagovanje građana", rekao je Tanjugu predsjednik nevladine organizacije "Za ljepši Sveti Stefan" Krsto Rađenović.
On je dodao da je u razgovoru sa predsjednikom opštine Budva Rajkom Kuljačom dogovoreno da nadležne opštinske i republičke službe izađu na lice mjesta kako bi ustanovili postojeće stanje i uklonili ograde oko plaža.
Ukoliko se to ne desi, sledeći potez građana sa ovog područja biće blokada hotela "Miločer", koji jedino radi i koji ima goste, rekao je Rađenović.
Predsjednik Mesne zajednice Sveti Stefan Vido Anđus istakao je da su predstavnici kompanije "Aman rizorts" kao zakupci ove godine blokirali sve prilaze plažama u Svetom Stefanu i Miločeru, iako je jasno predviđeno ugovorom da su pješačke staze i javne površine otvorene za građane.
Na taj način, kaže on, mještanima sa ovog područja onemogućen je svaki prilaz plažama, što izaziva opravdani revolt kod građana. Takođe nije dozvoljen prilaz plažama ni našim gostima, a poznato je da svi mi ovde jedino živimo od turizma. Na taj način svi smo ugroženi i oštećeni, rekao je Anđus.
U kompaniji "Aman rizorts" prije nekoliko dana su obećali da će otvoriti dio plaže za građane sa područja Miločera i Svetog Stefana, ali to još nisu učinili. www.mondo.rs/travel/text-vest.php?vest=140442
|
|
Bozur
Amicus
Posts: 5,515
|
Post by Bozur on Jun 30, 2010 15:13:04 GMT -5
Ljeto 09 Turista dva odsto više
NOVI PODACI MINISTARSTVA TURIZMA
Podgorica (MINA-BUSINESS) – U Crnoj Gori boravi 108,15 hiljada turista, dva odsto više u odnosu na isti period prošle godine. To je prvi put, prema zvaničnim podacima, ove godine da je broj turista veći u odnosu na isti prošlogodišnji period, čime je Crna Gora jedna od rijetkih država, ako ne i jedina u Evropi koja trenutno bilježi rast posjete.
Ministar turizma Predrag Nenezić, saopštio je u ponedjeljak da je prethodnog vikenda u Crnoj Gori stigao veliki broj turista, kao i da je premašen broj od prošle godine.
Prema ranijim procjenama Ministarstva, Crnu Goru će ove godine posjetiti oko 1,1 milion turista, što je na nivou prošle. Turisti će ove godine, prema očekivanjima, ostvariti 7,7 miliona noćenja, uprkos globalnoj ekonomskoj krizi.
Prema procjenama Svjetskog savjeta za turizam i putovanja (WTTC), prihodi od crnogorskog turističkog sektora biće ove godine neznatno veći nego prošle, dok će broj noćenja biti manji za nekoliko desetina hiljada. U Vladi procjenjuju da će prihodi biti oko pola milijarde eura.
www.cgvijesti.net/162895_Turizam-Prvi-put-ove-godine-rast-broja-turista.html
|
|
Bozur
Amicus
Posts: 5,515
|
Post by Bozur on Jun 30, 2010 15:15:15 GMT -5
U Budvi 50.000 turista - Vijesti
Subota , 25. Jul 2009. 00:00
Budva – Nakon gotovo loše predsezone, kada su budvanski hoteli i ostali vidovi smještaja tavorili poluprazni, situacija je znatno bolja od sredine jula, pa je samo za proteklih nekoliko dana metropola turizma preplavljena gostima, uglavnom, niskoplatežnim iz okruženja.
Posljednji podaci lokalne Turističke organizacije govore da u Budvi odmara nešto više od 50.000 gostiju, a da je turista zaista više nego lani, potvrđuje i povećanje komunalne potrošnje. Samo za proteklih 20 dana iz Budve je na podgoričku deponiju „Livade“ odvezeno 1,5 miliona kilograma otpada, 14 odsto više nego u istom periodu prošle godine.
Podaci o opterećenju vodovodne i elektromreže svjedoče da je u Budvi 10 do 13 odsto više ljudi, jer je upravo toliko povećana potrošnja vode i struje tokom minule sedmice.
Da u Budvi zaista ima dosta turista, potvrđuje i direktor gradskog Komunalnog preduzeća Đorđe Medin, koji navodi da je količina otpada koja se svakodnevno odvozi neuporedivo veće nego u istom periodu prošle godine.
“Iako zvanični podaci minulih sedmica govore da je broj gostiju u Budvi manji, naši su krajnje suprotni, jer su svakodnevne količine otpada koje se transportuju ka Podgorici veće nego lani. Primjera radi, od 8. do 16. jula je odvezeno 842.000 kilograma otpada, što je za 10,91 odsto više nego u istom periodu lani, dok je od 17. do 23. jula transportovano 770.080 kilograma otpada, 14,39 odsto više nego prošle godine”, naveo je Medin.
Da je sezona u Budvi u punom jeku, svjedoče i podaci TO, a prema riječima direktorice Jelene Rađenović na budvanskoj rivijeri odmara 50.700 gostiju ili četiri odsto više nego lani. “Od ukupnog broja gostiju, njih 48.433 su inostrani, dok je 2.267 gostiju iz Crne Gore ”, kazala je Rađenović. www.mne-rss.com/article_u_budvi_50_000_turista__943633.htm
|
|