Bozur
Amicus
Posts: 5,515
|
Post by Bozur on Jun 30, 2010 15:17:31 GMT -5
Ljeto 09 Paradajz turisti spasavaju sezonu
TALAS GOSTIJU IZ REGIONA ZAPLJUSNUO PRIMORJE, OPET NIŠTA OD ELITNOG TURIZMA
Budva - Gomile turista koji jedu brzu hranu ili piju piće na ulicima, sjede na klupama i plažama, uglavnom mladih koji su došli zbog „nezaboravnog provoda“, buka i zvuci narodnjačkih hitova i komercijalne muzike iz barova, prenatrpano šetalište sa tezgama, na svakom koraku miris roštilja i kiosci sa brzom hranom - slika je Budve nakon punih deset godine turističkog uspona i želje za pozicioniranjem na turističkoj mapi Mediterana kao prestižne destinacije za visokoplatežne goste.
Elitni turizam, po svoj prilici, ostaće samo lijepi san koji je proklamovan unazad nekoliko godina, jer ova sezona potvrđuje da je Crna Gora i njena turistička perjanica - budvanska rivijera i dalje oaza za paradajz turiste. I sve izgleda kao prije deceniju, kada su poslije NATO intervencije, kolone automobila sredinom jula pohrlile na bratsko crnogorsko more, ali ovoga puta sa mnogo tanjim novčanicima.
Iako smo se prošle godine na sve moguće načine trudili da te iste goste, uglavnom iz okruženja „otjeramo“, na lijep način, uvođenjem ekoloških taksi, zabranom unošenja hrane i ostalim antiturističkim potezima, kojih se dosjetila Vlada i Ministarstvo turizma, upravo sada ti isti gosti, koje je Nacionalna turistička organizacija agresivnom kampanjom, unazad pola godine sprovednom u zemljama regiona, dozivala da nam dođu, jedino mogu donekle ublažiti propalu sezonu.
Na svu sreću, lokalnog stanovništva i onih koji žive od turizma, nije se obistinila izjava ministra turizma Predraga Nenezića, na koju je vjerovatno i zaboravio, kada je još u februaru na budvanskoj turističkoj berzi , kazao da će i ove godine istrajati na strategiji „rasterećenja glavne sezone“, što je bilo jedno od domišljatih opravdanja za loš špic prošlog ljeta.
A odgovor na pitanje da li ima visokoplatežnih gostiju, onih, kojima je metropola turizma trebalo da bude omiljena destinacija, jedino mogu da daju svi oni turistički radnici, koji i u najgorim snovima nijesu mogli da očekuju da će im gost umjesto osvježavajućih koktela piti kiselu vodu, eventualno espreso ili sok, u diskoteku dolaziti prethodno prinapit, kako bi potrošio manje novca i tokom cijele noći sa društvom ispijao jednu turu pića, ili restorateri, koji sa svojih terasa gledaju na stotine turista koji se u redovima gužvaju ispred kioska brze hrane.
Zato i ne čudi, što su pazari upola manji nego lani, a gostiju na plažama, šetalištitima mnogo više. I dok okolne turističke velesile javno priznaju da im je promet manji nego minule sezone, te da su finansijski efekti neuporedivo lošiji, resorno ministarstvo i dalje vjeruje da će 20 dana špica sezone uspjeti da napuni državnu kasu i prebrodi kriznu jesen.
Jedan od najpoznatijih budvanskih ugostitelja Krsto Niklanović, vlasnik restorana „Jadran“, navodi da smo ponovo svi svjedoci „kamion biznisa“.
- Nažalost, u Budvi i dalje imamo tu sezonsku ponudu, koju zovemo kamion biznisom. Nebrojeno puta sam kazao da smo sami za to krivi, jer mi koji činimo stalnu ponudu grada, i koji se trudimo da cijelu godinu radimo, čuvamo te goste. Međutim, dešava se da svake sezone imamo kamion biznis, koji dolazi dan prije nego što stižu gosti i za tih 30 dana, dok traje špic sezone pretvara Budvu u vašarište. Na šetališta i plaže se istovaraju tezge i započinje biznis i njima je jedino cilj da što više zarade. Upravo su oni ti koji narušavaju imidž Budve. Kiosci brze hrane, mnogo tezgi, brodići sa kojih se megafonima pozivaju turiste na nekakve kulturne manifestacije, vašarište na šetalištima, jendostavno ništa nijesmo učinili da to promijenimo, čak mislim da je stanje gore nego ranijih godina – kazao je Niklanović.
Prema njegovim riječima, cijene u velikom broju kioska brze hrane mnogo su veće nego u restoranima.
- Nas nekoliko budvanskih restoratera je računalo da smo čak za 70 odsto jeftiniji, kada je riječ o mesnoj ponudi od one na kioscima brze hrane. Od našeg jednog ćevapa može se napraviti njihov hamburger koga prodaju za tri eura, a kod nas je sa svim dodacima, od pomfrita do salate deset ćevapa šest eura. Nažalost, dobili smo goste kojima je ljepše da jedu na ulici nego za stolom u restoranu – naveo je Niklanović i dodao da je najveća koncentracija turista u Budvi, dok su ostala primorska mjesta gotovo poluprazna. Vlasnik popularnbog otvorenog šanka „Trokadero“ Branko – Buća Popović ocjenjuje da je ove sezone za čak 40 odsto manji promet nego lani, iako ima dosta turista.
- U proteklih par dana bila je dobra posjeta, ali promet je i dalje mali, jer sada više niko ne naručuje žestoka ili druga kratka pića, uglavnom se pije pivo ili sok i to obično po jedna tura. Nažalost, svi smo svjedoci da smo dobili neke goste koji kupuju u diskontima i prodavnicama pića piju limenke na ulicama i tek onda dolaze u lokal. Nema više one platežne klijentele koja je bila ranijih godina – naveo je Popović i ocijenio da se sada dešava i jedna pojava, na koju smo zaboravili, da gosti na plažu nose hranu, piće, čak i kompletan račak.
I ugostitelj Jovo Đurović smatra da niko zbog 15 ili 20 dana popunjenosti, ne može biti zadovoljan, jer za tako kratak period ne može se obezbijediti uspješna sezona.
- Potrebno je da sezona traje duže, jer sada imamo svi probleme. U proteklih sedam dana došlo je mnogo turista, a kapaciteti su ograničeni, tako da imamo veliki pritisak na sve oblike infrastrukture, i to utiče i na samu ponudu. Neko ne može da obezbijedi parking, neko nema mjesta na plaži, ili čeka dugo uslugu u lokalu zbog gužve, a sve se to loše odražava na ukupan utisak koji gost odnosi sa sobom. Sa druge strane, gotovo da se ništa nije učinilo na suzbijanju sive ekonomije, ima dosta onih koji rade na crno, a inspekcije kontrolišu one legalne, koji imaju sve papire – zaključio je Đurović.
Overbuking samo na plažama i parkinzima
Direktor HTP „ The Queen of Montenegro“ Dragan-Purko Ivančević ocijenio je da će cijela sezona biti loša, te dobru popunjenost bilježi jedino privatni smještaj od koga država nema dobiti. - Ova sezona pokazala je da nam ne treba nikakva marketinška akcija, niti nikakvi dodatni napori da 35 dana punimo naše kapacitete. I dalje stoji moja ocjena da će ove godine problema biti sigurno i ovaj udar sada koji je najveći vlasnika nekretnina, a ne turista. Taj udar će biti vrlo kratak, a nedovoljan da bi obezbijedio normalan komercijalni život u svim komercijalnim kapacitetima. Sada ona naša pogrešna struktura smještajnih kapaciteta dolazi do izražaja, a to je da smo šampioni u regionu kada su u pitanju komplementarni, neturistički smještaj. Imamo svega oko 15 odsto kapaciteta u osnovnom, hotelskom smještaju, a sve ostalo je komplementarni, privatni smještaj. Razvijene turističke regije imaju više od 50 odsto i više osnovnih kapaciteta i to kada se popuni mogu reći da imaju dobro turističko punjenje – naglasio je Ivančević. On je dodao da, nažalost, kod nas postoji najveći broj posjetilaca koji su došli u svoje stanove ili su ključeve od svojih stanova dali prijateljima od čega Crna Gora nema ništa.
- Najveći domet štete po jednu državu koja proizvodi komplementarni smještaj imamo sada na djelu ovih 35 dana kako je sada na Crnogorskom primorju. Imamo overbuking na plažama i parkinzima i kompletan overbuking na sve oblike naše infrastrukture, ali kada je u pitanju komercijalni smještaj, tu smo još uvijek vrlo loši i čitava sezona će biti loša – ocijenio je Ivančević.
Nema kontrole za vikendaše
Nakon što je Beograd svih prethodnih godina bila glavna “recepcija” gdje su se izdavali stanovi i vikendice na Crnogorskom primorju, koje su naši susjedi pokupovali tokom 80-ih godina prošlog vijeka, po istoj toj matrici, crna berza turizma preselila se u Moskvu. Naime, stanovi i apartmani, vlasništvo ruskih državljana, gotovo da su tokom cijele sezone popunjeni, iako se ti stanari ne vode kao zvanični turisti, iako su mnogi od njih platili vlasniku iznajmljivanje.
Da se veliki broj kreveta zaista nalazi u sivoj zoni, potvrđeno je i na posljednjoj sjednici lokalnog parlamenata, tokom koje je iznijet frapantan podatak da na području budvanske rivijere ima čak 8.700 vikend stanova.
Ukoliko u svakom od tih stanova borave tri do četiri gosta, što je najmanje u vrijeme špica sezone, onda se dolazi prostom matematičkom računicom da je van poreskih tokova, promet koji ostvare 40.000 ljudi. To znači da opštinska kasa samo dnevno na ime boravišne takse, koja bi za taj broj gostiju trebalo da bude uplaćena, ostaje olakšana za 40.000 eura.
Vuk LAJOVIĆ www.b92.net/putovanja/vesti.php?nav_id=373375
|
|
Bozur
Amicus
Posts: 5,515
|
Post by Bozur on Jun 30, 2010 15:20:03 GMT -5
Politika - Nedjelja, 02. avgust 2009. godine
VLASNIK TURISTIČKE AGENCIJE „KASTEL NUOVO“ ALEKSANDAR LAKIĆ UKAZAO NA PROBLEME KOJE IMAJU SA HRVATSKIM GRANIČNIM SLUŽBAMA
Ćuti, trpi i plaćaj
Naše kolege iz Dubrovnika imaju sve povlastice u Crnoj Gori. Nijesam čuo da se neko od njih požalio na postupanje naših graničnih službenika, kaže Lakić
Herceg Novi, 1. avgusta - Među turistima koji ljetuju na hercegnovskoj rivijeri, jednodnevni izleti do Dubrovnika su najpopularniji. Od 47 turističkih agencija iz ovog grada, njih desetak svakodnevne organizuju odlaske ka ovoj destinaciji, uprkos problemima koje imaju na graničnom prelazu Karasovići. Aleksandar Lakić, vlasnik agencije „Kastel Nouvo“ je do sada ćutao, trpio i plaćao kazne, ali, kako je kazao danas novinarima, „kap je prelila čašu“.
-Izloženi smo stalnom maltretiranju, uglavnom od hrvatskih carinika. Pretresaju nam vozilo, kao da sumnjaju da nešto zabranjeno prevozimo, drže nam po tri sata putnike na granici, a najveći problem je što non stop plaćamo kazne a da ne znamo koje smo prekršaje po njihovim zakonima napravili. Te kazne uglavnom potpisuje viši inspektor cestovnog prometa i cestara, Ivan Sprčić, kaže Aleksandar i ističe da je prošle godine morao da plati kaznu od 500 eura, jer je na molbu polovine putnika iz grupe odložio njihov povratak iz Dubrobnika za nekoliko sati. Nije htio da se žali, ali, kako se maltretiranja nastavljaju i ove godine, odlučio je javno da progovori o tome.
Prije tri dana kažnjen je sa 2.000 kuna (200 eura), bez navedenog prekršaja.
-Putnike su na granici držali sat i po, a od vozača su tražili da im pokaže Ugovor o radu. Po tumačenju koje sam dobio iz našeg ministarstva, ugovor o radu od zaposlenih mogu da traže samo naše inspekcijske službe. Kombi je nakon toga pušten, ali je u povratku nastupilo nove maltretiranje kada je bila sporna licenca za rad, koja je bila izdata na vozilo a ne na firmu... Zamislite kako je našim putnicima koji plate 15 eura povratnu kartu, a onda od osam sati, koliko traje izlet – pet provedu na granici. Naravno da su razočarani i nezadovoljni.
Za devet godina bavljenja ovim poslom, Lakić nije imao probleme sa našom policijom i carinom. I dalje će organizovati izlete do Dubrovnika, ali ako se „šikaniranje„ nastavi, biće primoran da ih obustavi. Apeluje na nadležne državne i opštinske organe da pomognu da se riješi ovaj problem, koji godinama muči turističke agencije i prevoznike iz Crne Gore.
-Naše kolege iz Dubrovnika imaju sve povlastice u Crnoj Gori. Nijesam čuo da se neko od njih požalio na postupanje naših graničnih službenika. Tako, recimo, za razliku od naših vodiča, koji na granici izlaze iz autobusa, njihovi i dalje nesmetano ulaze u Crnu Goru i pokazuju turistima naše znamenitosti. Podsjeća i na obećanje da se na graničnim prelezima izdvoje posebne saobraćajne trake samo za vozila koja prevoze turiste, koje do danas nije ispunjeno. Prošle godine su zbog velikih gužvi i po šest sati čekali da pređu granicu. Sada se na crnogorskoj granici čeka desetak minuta, a na hrvatskoj mnogo duže, jer se vozila sa crnogorskim tablicama kontrolištu po posebnom režimu.
D. Ivanović www.pobjeda.co.me/citanje.php?datum=2009-08-02&id=168718
|
|
Bozur
Amicus
Posts: 5,515
|
Post by Bozur on Jun 30, 2010 15:26:05 GMT -5
Ruski biznismeni rastjeruju turiste
21.08.2009 Esad Krcić
Incident koji se u četvrtak desio na ostrvu Mamula, koje se nalazi na ulasku u bokokotorski zaliv, kada je obezbjeđenje izvjesnog ruskog državljanina grubo otjeralo turiste, samo je jedan u nizu primjera bahatog ponašanja ruskih biznismena u Crnoj Gori.
"Progovori još jednu i polomiću ti glavu" - ovo je samo jedna u nizu prijetnji koje je rusko obezbjeđenje biznismena, izvjesnog Ildara Temirbulatova, juče uputilo posjetiocima ostrva Mamula nadomak Herceg Novog koji su željeli da obiđu tamošnju tvrđavu.
Nekoliko desetina Novljana, turista iz Srbije i Italije, bilo je zatečeno kada su naišli na zatvorena vrata nekadašnje austrijske tvrđave u kojoj su tokom Drugog svjetskog rata italijanski fašisti zatvarali crnogorske rodoljube. Međutim, pravu neprijatnost, posjetioci Mamule su doživjeli tek kada su im pripadnici Temirbulatovljevog obezbjeđenja uskratili pristup, i poručili da će i oni moći na tvrđavu, ali tek kada plate pet - šest hiljada eura. Gorile su potom posjetioce zasuli prijetnjama: "Nemoj da je neko zakoračio ovdje! Pustite nas da radimo da vam ne polomimo vilice!".
Danas nije bilo moguće kontaktirati portparola javnog preduzeća Morsko dobro Sandru Radulović koja je prethodno potvrdila dnevniku Vijesti da je ova firma Rusu Ildaru Temirbulatovu odborila korišćenje tvrđave, i to potpuno besplatno, samo uz uslov da skup prijavi policiji i da nakon dvodnevne zabave prostor ostavi čistim.
Ovaj incident je samo jedan u nizu primjera bahatog ponašanja ruskih biznismena u Crnoj Gori na koje država uopšte ne reaguje.
Ko god ovdje nešto zakupi, ponaša se samovoljno, kaže za naš program profesor barskog Fakulteta za turizam Rade Ratković:
"To je prisutno. Od mnogih turističkih kompanija i agencija dobijamo prigovore na privilegovan status ruskih biznismena u Crnoj Gori. Radi se o ljudima koji nijesu navikli na pravila koja su poznata u slobodnom dijelu svijeta, a moram da primijetim, da im domaćini ne postavljaju nikekave regule, iz čega bi se vidjelo da smo neka organizovana država, da se resursi, bez obzira što su kupljeni ili zakupljeni, moraju koristiti na način kako je to uobičajeno u organizovanim društvima. Nego, maltene, ko god nešto kupi ili zakupi on tamo proglasi eksteritorijalnost. Mislim da to nije dobro za ukupan turistički imidž Crne Gore."
Nadležno Ministarstvo odbrane?!
Profesor Ratković kaže da ovakve pojave nijesu dobre za turizam, a povodom ovog incidenta Ministarstvo turizma nema nikakav komentar. Tamo su nas, vjerovatno zbog nadležnosti nad tvrđavama, preusmjerili na Ministarstvo odbrane.
Aleksandra Krgović, Ministarstvo turizma:
"To je ipak nadležnost Ministarstva odbrane, tako da bi najbolje bilo njih da kontaktirate."
RSE: Ministarstva odbrane? Ovo neće uticati na vojsku nego na turizam.
Krgović: Znam, ali oni su nadležni po tom pitanju tako da ne možemo da odreagujemo.
Bahato ponašanje ruskih biznismena, i njihov privilegovan status prevazišao je dimenzije incidenta i postao pojava. Naime, kompanija "Mirax", ruskog milijardera Romana Polonskog je, kada je to svima zbog turističke sezone bilo zabranjeno, nesmetano izvodila građevinske radove koje su znali da produže i u noć. Grupa francuskih turista, kada više nije mogla da podnese buku građevinskih mašina, jednostavno je pobjegla iz obližnjeg hotela.
Ista kompanija "Mirax", iako nema dozvolu za noćni rad takozvanog action parka - Miracle Lounge, nesmetano pravi žurke, koje sa poznatim gostima iz šou biznisa, tek počinju poslije ponoći, dok njihovim komšijama, budvanskim ugostiteljima, muzički uređaji moraju biti ugašeni najkasnije do 12h.
Moćnici postali bezočni
Još jedan primjer privilegovanog statusa Rusa u Crnoj Gori je rt Arza koji je već duže vrijeme nedostupan turistima, od kada je na njega kročio ruski kapital.
O tome svjedoči Olivera Doklestić, predsjednica Ekološkog društva Boke:
"Pojavio se kupac koji je stavio ogradu, i nama i turistima zabranio pristup. To je užasno - da neko kupi tvrđavu. Nešto što je spomeničko blago prve i druge kategorije, nešto što mora da bude u rukama države. S druge strane ograđivati plažu je nonsens. To je bila jedna od najljepših plaža na primorju Crne Gore."
RSE: Ko je taj kupac?
Doklestić: Mislim da je to vlasnik hotela "Splendid".
Sve to govori, kaže Doklestić, da je društvu nešto nezdravo.
"Neko zaista može sve, i zakoni za njega ne važe. Za sve nas druge, zakoni su itekako rigorozni. Uloga države je pošla negdje u sjenku, ili da je uopšte nema. To normalnog, malog, običnog čovjeka, smrtnika demorališe. Moćnici su uzeli stvar u svoje ruke. Postali su bezočni." www.slobodnaevropa.org/content/crna_gora_rusi_turizam/1804759.html
|
|
Bozur
Amicus
Posts: 5,515
|
Post by Bozur on Jun 30, 2010 15:27:32 GMT -5
Ljeto 09 Sezona obara rekorde Izvor: Vijesti
Podgorica – Budva, Herceg Novi i Ulcinj su najposjećeniji gradovi na crnogorskom primorju i to je rezultat pojedinačnih priprema opština za sezonu i boljeg strateškog pristupa – kazao je na jučerašnjoj konferenciji za novinare ministar turizma Predrag Nenezić dodajući da je lošija posjećenost u Baru, Kotoru i Tivtu.
Nenezić je rekao da je ove godine glavni dio sezone produžen te da je već sada izvjesno da će i postsezona biti veoma dobra. - Podaci kojima raspolažemo potvrđuju da se turistička sezona produžava i da ima više turista nego što je to bio slučaj u istom periodu u većini ranijih godina. Sezona se odvija u skladu sa našim očekivanjima kada je u pitanju ponuda, komunalna i putna infrastruktura, vodosnabdjevanje, čvrsti otpad, otpadne vode i svi ti problemi su ove godine mnogo manje izraženi – rekao je Nenezić i istakao da “sporadičnih problema ima kao i u svakoj drugoj destinaciji”.
- Stepen bezbjednosti saobraćaja na kopnu i moru je mnogo bolji. Ove sezone je vodosnabdjevanje bilo redovno u svim turističkim opštinama, a već naredne godine će biti završen projekat regionalnog vodovoda tako da više nećemo morati da gledamo u nebo jer ćemo imati dovoljno vode – kazao je on.
Prema njegovim riječima septembar i oktobar će u turističkom smislu biti dobri i popunjenost kapaciteta će biti “vrlo solidna”. - Vjerujemo da će rezultati biti na nivou prošlogodišnjih i kada su u pitanju prihodi i popunjenost kapaciteta. Kada je riječ o novcu vjerujemo da će do kraja avgusta biti prihodovano planiranih pola milijarde eura – kazao je Nenezić.
U ministarstvu su naročito zadovoljni zainteresovanošću inostranih turista za crnogorske planine koja je, kako je rekao ministar, “veća nego ikada”.
- Ovih dana bilježe najbolju popunjenost u posljednjih 15 godina. To je dodatni podsticaj nama u Vladi da se stvorimo što bolje uslove za boravak turista na planinama i za održivi razvoj turističkih centara – kazao je Nenezić, dodajući da vjeruje da Crna Gora kao turistička destinacija “među najboljim u regionu ove godine” te da bi volio da i ostale zemlje iz susjedstva ostvare dobre rezultate.
Iz Ministarstva turizma juče su saopštili da tokom avgusta u Crnoj Gori boraviti između 380.000 i 400.000 registrovanih gostiju i da će se do kraja avgusta biti evidentiran i milioniti turista u ovoj godini .
U tom resoru smatraju da se špic sezone produžava, jer se i u trećoj sedmici ostvaruje rast prometa od jedan do četiri odsto u odnosu na prošlu sedmicu, na svim graničnim prelazima i aerodromima.
Od 26. avgusta cijene niže 20 do 30 odsto
Direktor nacionalne turističke organizacije Saša Radović kazao je da tokom špica sezone “živimo onako kako bi Crna Gora u turističkom smislu trebalo da živi tokom cijele godine”.
- Bilježimo veći promet putnika, vozila, aviona i plovila i sva ta četiri segmenta su gotovo na istom ili većem nivou u odnosu na jul. To je dobar pokazatelj jer je praksa da već privih dana avgusta jenjava špic sezone koji je očigledno produžen. Procjene su da će tokom avgusta Crnu Goru posjetiti 380 do 400.000 registrovanih gostiju te da ćemo do kraja mjeseca imati milionitog registrovanoh turistu – rekao je Radović.
On je istako da je u toku promocija postsezone te da će cijene od juče ili najkasnije od 26. avgusta biti niže 20 do 30 odsto i da je to dobar instrument u promociji Crne Gore.
- Apelujemo na sve koji pružaju usluge u oblasti turizma da prilagode cijene u postsezoni kako bi na pravi način odgovorili i tom izazovu – kazao je Radović. www.montenews.me/vijesti/ekonomija/2852.html
|
|
Bozur
Amicus
Posts: 5,515
|
Post by Bozur on Jun 30, 2010 15:30:58 GMT -5
Najgori turisti na svijetu su - Rusi?!
London, 01.09.2009., 16:40 | S.D.
Razmetljivi i glasni, psuju i podriguju, guraju se preko reda i kradu ležaljke, pojeli bi i rođenu majku a obučeni su - koma! Tako barem glase rezultati ovogodišnje ankete provedene na više od 1.000 Britanaca koji su ljetne praznike proveli u inozemstvu i kao najgore turiste izabrali Ruse.
Rezultati ankete objavljeni su na britanskom portalu Real Holiday Reports, a Rusi su nakon dugo godina s prvog mjesta skinuli Nijemce. Ruski turisti Britance su ovog ljeta nervirali 'nepristojnim i napadnim ponašanjem'. Britanci koji su ljetne praznike proveli u Španjolskoj, Francuskoj, Cipru, Malti, Italiji, Turskoj, Grškoj i Portugalu na račun Rusa napisali su svakakve opaske.
- skrivaju hotelske ležaljke za sunčanje po sobama kako bi bili sigurni da će ujutro imati slobodno mjesto kraj bazena - pojedu skoro sve što vide a ono što ne mogu trpaju u vrećice da imaju za kasnije
- razmeću se novcem i doslovce mašu njime dok maltretiraju hotelsko osoblje da stalno moraju biti tu negdje u slučaju ako im nešto zatreba
- stalno podriguju i prostače u javnosti, najviše pored hotelskih bazena i u barovima
- oblače se kao svrake, uglavnom su u trenirkama uz obavezan dodatak hrpetine zlata
- guraju se preko reda bilo da su u restoranu ili nekoj trgovini Ne znaju kako se ponašati
Stručnjak za godišnje odmore Gary Hewitt, koji je i glavni urednik na internetskoj stranici Real Holiday Reports, kaže kako su ove godine 'preplavljeni pritužbama na račun Rusa.
'Da budem iskren, kada smo započeli s anketom, očekivali smo uobičajene pritužbe na račun njemačkih turista kako i svake godine. No, ostali smo iznenađeni. Čini se kako su mnogi Rusi prvi put otkako je Rusija postala 'bogata' zemlja krenuli na godišnje izvan zemlje i jednostavno ne znaju kako se ponašati', kazao je Hewitt.
U posljednjih 10 godina broj Rusa koji odlaze na odmor izvan zemlje prilično je porastao. 1995. je ta brojka bila dva milijuna, a ove je godine zemlju radi odmora napustilo čak osam milijuna Rusa.
U anketi za izbor najgorih turista do sada je sudjelovalo više od 1.000 osoba, od kojih je više od trećine glasalo za Ruse. No, nisu daleko ni Nijemci s oko 30 posto, sami Britanci sakupili su 10 posto glasova, Francuzi također 10, a Nizozemci 5 posto. dnevnik.hr/vijesti/svijet/najgori-turisti-na-svijetu-su-rusi.html
|
|
Bozur
Amicus
Posts: 5,515
|
Post by Bozur on Jun 30, 2010 15:34:07 GMT -5
Slovenci najljubazniji, u BiH najneljubazniji prema gostima
26.11.2009 u 08:20
PREMA kupcima i gostima na području bivše Jugoslavije najljubazniji su Slovenci, Hrvati su po svojoj uslužnosti drugi, dok je BiH na posljednjem, šestom mjestu, pokazalo je to istraživanje agencije Heraklea o usvojenim osnovama lijepog ponašanja, nužnima za pružanje kvalitetne usluge.
Istraživanje je provedeno u periodu od 2. do 12. studenog ove godine u ukupno 800 maloprodajnih i ugostiteljskih objekata u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji. Tajni kupci su obraćali pažnju na pet osnovnih elemenata dobre usluge: početni pozdrav, osmijeh, nuđenje pomoći, zahvalu te završni pozdrav na odlasku. Prosječni rezultat na razini svih država u kojima je istraživanje provedeno 68,56 posto.
Prema istraživanju, Slovenci najljubaznije uslužuju svoje kupce i goste - ostvarili su najbolji rezultat, ukupno 76,15 posto. Hrvatska je na drugome mjestu s ukupnim rezultatom od 72,61 posto, a s vrlo malom razlikom prati nas Crna Gora sa 72,13 posto. Potom slijede Makedonija sa 67,62 posto i Srbija sa 64,78 posto, dok je posljednja BiH sa 57,43 posto (u maloprodaji je ostvarila svega 54,13 posto, a u ugostiteljstvu 65,14 posto).
Ugostitelji uslužniji od prodavača, osmijeh i dalje često izostaje
I u Hrvatskoj su se ugostitelji pokazali marljivijima od prodavača u maloprodaji za 12,46 posto i tako ostvarili rezultat od visokih 78,78 posto. Općenito, svi u regiji puno ljubaznije dočekuju i uslužuju goste u ugostiteljskim objektima koji su ostvarili rezultat od 74,53 posto, nego kupce u maloprodaji gdje su se osnovni standardi ispoštovali u 63,03 posto.
U Hrvatskoj smo naučili pozdravljati i zahvaljivati kupcima, ali lekcija koju nikako da usvojimo jest osmijeh. Prema rezultatima istraživanja, samo se 64 posto djelatnika osmjehnulo svome kupcu ili gostu i takav osrednji rezultat prati nas kroz slična istraživanja već godinama.
www.monet.ba/vijesti/pregled/slovenci-najljubazniji-u-bih-najneljubazniji-prema-gostima
|
|
Bozur
Amicus
Posts: 5,515
|
Post by Bozur on Jun 30, 2010 15:39:40 GMT -5
Mart 10 Otpisana turistička predsezona na Jadranuviše
Zasada je jasno da ponuda od 99 eura za deset dana odmora odnosi na privatni smještaj na crnogorskoj obali izvan sezone, tijekom lipnja, rujna i listopada, postoji mogućnost da za goste iz regije troškove prijevoza na sebe preuzme crnogorska vlada, piše Večernji list.
Velikoj regionalnoj kampanji cilj je premostiti još jednu neizvjesnu godinu sa što manje minusa. Je li to realno i ima li hrvatski privatni smještaj razloga za brigu?
''To je dobar marketinški trik, privući će pažnju, ali dvojim u neke velike efekte. Tijekom lipnja se i na hrvatskoj obali smještaj u dvokrevetnoj sobi kod privatnika može dobiti za deset eura. Crnogorska cijena od 99 eura nije, dakle nešto neviđeno povoljno. Usto, kod nas se za isti novac dobije bitno viši standard. Prošloga smo ljeta imali više slučajeva stranih gostiju koji su nakon dva-tri dana prekinuli svoj odmor u Crnoj Gori, u privatnom smještaju, i došli u Hrvatsku'', rekao je Neno Pinezić iz udruge privatnih iznajmljivača.
Jadranski privatni smještaj već neko vrijeme ima iste cijene, a dobri rezultati iz lanjske krizne godine govore da je uglavnom postignut dobar omjer cijene i kvalitete. Većem se pritisku da spuste cijeni lani bili izloženi jadranski hotelijeri, a kako se vidjelo na nedavnoj burzi turizma u Berlinu, korekcije bi dobro došle i u 2010.
''Nisu Crnogorci izmislili cjenovne šok-kampanje. Godinama to rade Turska i Tunis kada žele privući dodatnu pažnju tržišta. To jest pritisak na Hrvatsku da poduzme nešto slično, ali naš je turizam krenuo drugim putem. Poruka je da se za odmor na hrvatskom Jadranu isplati više platiti. Na žalost, na to je došla kriza, ali bilo bi pogrešno linearno spuštati cijene. Elastičnost oko dogovora za cijene u pojedinim terminima, popusti za djecu do 16 umjesto, kao dosad, 14 godina, povećanje vrijednosti paketa besplatnim pićem uz večeru ili izletom bit će jednako učinkoviti'', smatra Selimir Ognjenović, direktor ID Riva toursa.
Turizam u Hrvatskoj mogu spasiti samo niže cijene!više
Oko 170 milijuna turista, koji godišnje za odmor izaberu Mediteran, danas na izbor imaju samo u hotelima 1,2 milijuna ležajeva više nego prije desetak godina. I ponuda izvan sezone uvelike premašuje potražnju.
''Hrvatskoj nedostaje all inclusivea, a mnogi gosti zbog krize pojačano žele kontrolirati svoje troškove na odmoru'', rekao je Mitja Kočevar iz njemačkog FTI-a, piše Večernji list. danas.net.hr/novac/page/2010/03/15/0327006.html
|
|
Bozur
Amicus
Posts: 5,515
|
Post by Bozur on Jun 30, 2010 15:42:03 GMT -5
Tihi rat za turiste 21. mart 2010.
“Deset dana za sto eura” - ovim sloganom turistički privrednici u Crnoj Gori pokušavaju da privuku pažnju budućih gostiju. Za razliku od njih, Hrvatska čvrsto stoji na tome da oni ti koji “nude pravi kvalitet”
Hrvatska i Crna Gora, prema navodima brojnih medija, trenutno vode “tihi rat” za turiste koji će ih posjetiti narednog ljeta. Hrvatska smatra da je njihova dobra usluga ono što ih preporučuje, dok Crna Gora koristi poznati recept istočnog i južnog Mediterana – izuzetno niske cijene. O tome za Portal Analitika govore ministar turizma Predrag Nenezić i direktor Crnogorskog turističkog udruženja, Žarko Radulović.
Nepostojeća konkurencija: Danas, kada se svi udružuju kako bi pridobili što veći komad „kolača“ na globalnom turističkom tržištu, dva susjeda istočne obale Jadranskog mora se, navodno, samostalno bore za poziciju.
Dok mediji pominju čak „udar“ crnogorskog na hrvatski turizam niskim cijenama, sve ukazuje na to da će susjedi i ove godine polagati nade, prije svega, u programe turoperatora koji obuhvataju obije destinacije.
Ministar turizma Predrag Nenezić tvrdi da nema „turističkog rata“ i objašnjava zašto Hrvatska i Crna Gora nisu konkurenti: - Zbog različitih prirodnih preduslova, stepena razvoja, smještajnih kapaciteta, pa i pojedinih strateških opredjeljenja, ove države se ne mogu smatrati konkurencijom. Njihove ponude se u jednom dijelu nadopunjuju, jer mnogi turoperatori i autori turističkih vodiča Crnu Goru i regiju oko Dubrovnika posmatraju kao komplementarne destinacije – kaže Nenezić i dodaje da će zajednički nastup država regiona posebno biti značajan za privlačenje turista iz zemalja Dalekog Istoka i sa sjevernoameričkog kontinenta.
Žarko Radulović, direktor Crnogorskog turističkog udruženja, pojašnjava da je na tri i po puta manjoj crnogorskoj obali koncentrisano više kvalitetnih smještajnih jedinica privatnog smještaja i malih hotela sa četiri i pet zvjezdica, nego što je to slučaj u Hrvatskoj.
- Crna Gora je kompaktnija, kvalitetnija u smislu raznolikosti. Za jedan dan se može uživati i na planinama i na moru, u smještaju čije su cijene od 10 do 30 odsto niže u odnosu na Hrvatsku. Zato i direktor CTU rješenje ne vidi u suprotstavljanju, već povezivanju turističke ponude Hrvatske i Crne Gore, kao dvije susjedne države.
- Mi njih ne doživljavamo kao konkurente, nego kao komplementarne u zajedničkom poslu, a trebalo bi i oni nas tako da gledaju – smatra Radulović.
Ponuda i cijena: Mediteran s mukom uspijeva da se održi kao najatraktivnija svjetska turistička regija, ali su cijene u zemljama njegovog istočnog dijela već godinama veoma niske. S druge strane, oni koji putuju, a nemaju dovoljno novca za odmor usred najposjećenijih i najskupljih ljetnjih mjeseci, već decenijama se odlučuju za boravak u junu ili septembru. Usluga je ista, za neuporedivo manje novca.
Kako bi ostali na pozitivnom kursu i u danima krize, ministar Nenezić kaže da je bilo neminovno „kreiranje posebne kampanje“, što je Crna Gora ove godine uradila promovišući jeftini privatni smještaj, prije svega, gostima iz regiona.
- Ne vidim da to može ugroziti bilo koga, jer se ovom kampanjom trudimo privući tradicionalno najprisutnija susjedna tržišta Srbije, Bosne i Hercegovine i Makedonije. Prije svega - one koji razmišljaju da li ove godine mogu otići na odmor ili ne. Pružajući im dobre uslove, mislimo da je to ulaganje u budućnost i učvšćivanje dobre pozicije Crne Gore na tim tržištima, zaključuje Nenezić.
Pa, iako se u priklanjanju trendu „prava usluga za pravu cijenu“ Crna Gora odlučila za snižavanje cijena smještaja, pitanje je da li će se kafa na budvanskoj Ričardovoj glavi i piti za manje od 2 i po eura. Hrvati su rekli odlučno „ne“ obaranju cijena, jer su tu već učinili prošle godine, ističući da je njihova prednost – stvarni kvalitet onoga što nude. U to ne treba ni sumnjati, naročito ako svoj rad poređuju sa kolegama u Crnoj Gori, koji se, pak, ponašaju kao da su tek prije 15 godina prvi put saznali šta znači raditi u turizmu. Na žalost, izgleda da su mnogi zaboravili ono po čemu je malena balkanska država bila poznata još od 1864. godine, kada su Cetinje, a i Boku, turistički obilazile brojne evropske aristokrate.
Privatni smještaj kao novi oslonac: Radulović ne sumnja da će jedan dio turista iz Srbije i BiH, koji čine više od trećine onih koji odmaraju u Crnoj Gori, ovog ljeta odabrati Hrvatsku. Ali, to ga ne brine, jer smatra da će predstavnici crnogorske turističke privrede biti dovoljno pametni i spretni da privuku dovoljan broj gostiju zahvaljujći 10 do 30 odsto nižim cijenama nego u Hrvatskoj. U tome akcenat stavlja na čuveno „produžavanje sezone“. I to u – privatnom smještaju, koji čini više od 80 odsto smještajnih kapaciteta u Crnoj Gori.
- Do sada nismo na pravi način artikulisali našu ponudu. Privatni smještaj je bio zapostavljen, a on je u stvari naš pokretač. To je najveća rezerva ove države kada je turizam u pitanju. Sada se trudimo da „napunimo“ privatni smještaj i u maju, junu i septembru, i produžimo sezonu za privatni smještaj, koji je bio problematičan ranijih godina – kaže prvi čovjek crnogorske asocijacije turističkih privrednika.
On dodaje da je cilj da sada svaki krevet, umjesto dosadašnjih 40, bude dva puta više iskorišten na godišnjem nivou. Ako ovakva prodajna strategija uspije, postoji nada da će se povećati ionako niska potrošnja turista van sobe ili apartmana koji su iznajmili. Hrvatska na različite načine već godinama uspjeva da smanji ulaske „hrane sa turistima“, i okrenula se više gostima iz evropskih zemalja. I Crna Gora se potrudila da prije tri godine uvede ograničenja za unošenje određenih namirnica, ali se upravo turistima iz regiona nerijetko „progleda kroz prste“. Ove godine će, očigledno, samo jedno od ova dva rješenja biti pravo.
Sumirajući riječi čelnih ljudi crnogorskog turizma, niže cijene su za dobrobit cijelog regiona. Takođe, povezivanje i zajednička promocija sa Hrvatskom dodatno bi potcrtala poziciju obije zemlje na turističkoj mapi svijeta. Ne treba sumnjati da i hrvatski turistički radnici saradnju sa Crnom Gorom vide kao mogući izlaz iz stagnacije u ponudi u kojoj se nalaze posljednjih par godina.
Izgleda da je neko putem medija htio u negativan kontekst da stavi do sada potpisana dokumenta o saradnji, zaključno sa onim o zajedničkom zapošljavanju turističkih radnika u regionu.
Rezultati obije turističke strategije vrlo brzo će se pokazati - već početkom aprila, kada nastupe mali odmori za uskršnje praznike. Biće to prva velika proba za nastupajuću sezonu i turističkih trendova u regionu.
Kristina Jerkov www.portalanalitika.me/
|
|
Bozur
Amicus
Posts: 5,515
|
Post by Bozur on Jun 30, 2010 15:49:17 GMT -5
Datum vesti: 29.4.2010
Lonely planet: Crna Gora najbolje mjesto za odmor u junu 29.
Crna Gora je, prema izboru poznatog svjetskog turističkog vodiča Lonely planet, jedno od najboljih mjesta za odmor u junu. - Temperatura mora u ovom kutku bivše Jugoslavije dostiže 28 stepeni, a, mala čuda, utvrđeni stari obalski gradovi, kao što je Kotor i Budva, brzo dobijaju na popularnosti, navodi Lonely planet.Krevete je, kako se dodaje, teško obezbijediti tokom ljeta, ali bi posjeta u junu trebalo da osigura pobjedu nad hordama. Na listi najboljih mjesta za odmor u junu Lonely planeta, Crna Gora je na prvom mjestu, a slijede Provansa, Grčka i Peru. Prema Lonely planetu, ovog ljeta treba izbjegavati Srednji Istok, zbog visokih temperatura, prenosi SEEbiz.
*** U Crnoj Gori boravi 10.359 turista što je pet odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period, saopšteno je iz Ministarstva turizma. Prema podacima Monstata, u martu mjesecu Crnu Goru je posjetilo 17.206 turista koji su ostvarili 71.289 noćenja. Domaćih turista je bilo 4.157 i ostvarili su 19.528 noćenja, a stranih turista 13.049 sa ostvarenih51.761 noćenja. Najveća posjeta turista kao i broj noćenja ostvarena je u primorskim mjestima, prenosi SEEbiz www.seebiz.eu/cg/kompanije/turizam/lonely-planet-crna-gora-najbolje-mjesto-za-odmor-u-junu,76019.html
|
|
Bozur
Amicus
Posts: 5,515
|
Post by Bozur on Jun 30, 2010 15:52:42 GMT -5
11. maj 2010. CG: Na plažama poneki Rus
Gosti su se mogli izbrojati na prste, ali ne domaći i iz okruženja. Tu i tamo sunča se i kupa tek po neki Rus ili rjeđe, turista sa sjeverozapada Evrope.
Drugog majskog vikenda na više zakupljenih plaža hercegnovske rivijere zabijelele su se uredno poređane plastične ležaljke, ponegdje na vjetru zalepršali suncobrani. Gosti su se mogli izbrojati na prste, ali ne domaći i iz okruženja. Tu i tamo sunča se i kupa tek po neki Rus ili rjeđe, turista sa sjeverozapada Evrope. Domaći komentarišu da je turista manje nego lani, pa neki spremno spuštaju cijene, dok drugi ne odstupaju.
Bračni par iz Moskve, Pjotor i Viktorija već nekoliko godina dolaze na obalu Boke. Uvijek u predsezoni, a sada i sa bebom, sinom Aleksandrom. Kažu, drugdje mogu jeftinije, na primjer u Tursku, ali im se ovdje više sviđa, iako je velika stavka i avionska karta do Crne Gore.
“Primjećuje se pomak, malo je uređenije nego prošle godine. Sada na primjer, ima vode za piće na plaži. Volimo mir u predsezoni, kada nema gužve. Meni nedostaje što se ne mogu iznajmiti brodići, jedrilice, jer ovdje nema ko to legalno da radi”, kaže Pjotor. Drugo im, tvrdi ovaj bračni par, ne nedostaje, pošto na uređenoj plaži imaju sve što im je potrebno kada su sa malim djetetom.
Norvežani Uni i Hans sa djecom na hercegnovskoj rivijeri u Baošićima ostaju dvije nedjelje. Stigli su prije dva dana i dopada im se. Uni kaže, moglo bi biti malo čistije. Nije im skupo, a stanodavac ih je dovezao sa aerodroma Ćilipi.
Ruskinja koja se nije predstavila odmara se sa dvoje djece u svojoj kući na hercegnovskoj rivijeri.
“Odomaćila sam se, upoznala ljude. Čini mi se da se više trude da privuku goste, ali sve je to nekako na površini. Imam utisak da u suštini nijesu spremni na veće ustupke i spuštanje cijena. Podigli su standard u ponudi, jer su morali, a i cijene će morati dolje kad se vidi kakva je potražnja”, kaže ova žena koja na crnogorskoj obali boravi bar tri mjeseca godišnje.
U Baošićima, gdje su na hercegnovskoj rivijeri ljeti najbrojniji turisti sa ex YU prostora, još ih nema, a rijetko se viđaju i oni koji tu imaju stanove. Neki stanodavci su niže cijene istakli u svojim ponudama na Internetu, ali većina čeka.
“Još nas niko ne zove, to su samo sporadična interesovanja za uslove i cijene. Slabije je nego prošle godine u ovo vrijeme”, kaže jedan od vlasnika apartmana porodice Damjanović u Baošićima.
Ova porodica je zakupac plaže na kojoj su ležaljke, kao i na mnogim drugim, besplatne do jula. U sezoni će sa 45 eura cijenu četvorokrevetnog apartmana spustiti na 40, a sada bi takav apartman izdali i za 15 eura, ali gostiju nema.
Još je rano, kažu, ali rezervacija nema, a i stari gosti su im nesigurni.
“Ne mogu da spustim cijene, kada nijesu spustili struju, vodu. Prošle godine sam izdavala najjeftinije, apartman za 30 eura, sada ne mogu”, kaže mještanka u Baošićima koja izdaje apartman za 20 eura u predsezoni. Druga komentariše kako neće ni da izdaje ove godine, ako bi morala da spusti cijene jer ne može da kontroliše goste koji cijelog dana ne isključuju klimu.
Duž obale prođe po neki turistički brodić sa desetinom putnika. Tek ponegdje otvoreni su lokali sa ljetnim baštama. Stari čuvar plaže , pored nekoliko lokala u zimskom periodu postavio je tezgu sa cigaretama i odmara se pod suncobranom. Odrečno odmahuje glavom na pitanje ima li gostiju.
“Samo poneki Rus na ponekoj plaži. Naših nema ni za lijek. Nemaju para, gore je nego prošlog proljeća”, komentariše čuvar, pod našim gostima podrazumijevajući one iz Srbije, Bosne i Hercegovine, koji ljeti pune krevete ovdašnjih stanodavaca.
S.RADOSAVLJEVIĆ www.b92.net/putovanja/vesti.php?&nav_id=430274
|
|
Bozur
Amicus
Posts: 5,515
|
Post by Bozur on Jun 30, 2010 15:56:35 GMT -5
Buducnost MNE je u 3 takva *integrisana turisticka grada* ( Lustica, Ada i Porto MOntenegro), koja ce se povezati sa Dubrovnikom i dati ponudu za klasican turisticki provod ( jer je Dubrovnik vise za zadovoljenje duhovnih potreba nego za *ludovanje).
Ovo je vazan i veliki korak za MNE....I TO RECENO OD COVJEKA KOJI NECE POBJEC NI PREVARIT, jer je i suvlasnik a ne samo CEO.
---------
Ekonomija - Utorak, 18. maj 2010. godine
ORASKOM PREDSTAVIO KAPITALNI PROJEKAT TURISTIČKOG NASELJA NA LUŠTICI
Grad vrijedan milijardu eura
Novi grad u zalivu Trašte nići će na površini od 6,8 miliona kvadrata. Činiće ga osam hotela sa tri do pet zvjezdica kapaciteta oko 2.200 soba i 1.600 apartmana i više od 700 vila. Biće izgrađeni golf teren sa 18 rupa, dvije marine, restorani, škola, obdaništa, ambulanta, prodavnice i sportski objekti
Tivat - Predsjednik Vlade Milo Đukanović, gradonačelnik Tivta Miodrag Kankaraš, predsjedavajući i generalni direktor švajcarske kompanije Oraskom Samih Saviris i direktor Oraskoma za poslovanje u Evropi Rejmond Kron juče su u Tivtu predstavili projekat integrisanog turističkog naselja na poluostrvu Luštica.
Novi grad u zalivu Trašte nići će na površini od 6,8 miliona kvadratnih metara, a činiće ga osam hotela sa tri do pet zvjezdica, kapaciteta oko 2.200 soba, 1.600 apartmana, više od 700 vila, golf teren sa 18 rupa, dvije marine, restorani, škola, obdaništa, ambulanta, prodavnice i sportski objekti. Nakon ljetnje sezone biće izgrađen put do lokacije. Početkom 2011. godine startovaće prva faza u kojoj će se biti izgrađena marina, nekoliko rezidencijalnih jedinica, dio objekata u centru grada i golf teren. Okončanje te faze planirano je za kraj 2013. godine.
Podsjećajući da su razgovori sa kompanijom Oraskom počeli 2007. godine, premijer Milo Đukanović je naglasio da je Vlada imala viziju i hrabrosti za ovaj projekat.
- Dvije krizne godine u svjetskoj ekonomiji nijesu pokolebale investitore u Crnoj Gori i realizacija projekata nije zastala - kazao je Đukanović, ističući Porto Montenegro, Sveti Stefan, ali i rad Vlade. - U ovoj godini završavamo dva krupna infrastrukturna projekta koji predstavljaju snažnu podršku privatnim investitorima. Za mjesec biće završen vodovod za snabdijevanje Crnogorskog primorja vrijedan oko sto miliona eura. Za mjesec-dva dobićemo važnu saobraćajnicu koja će povezati dva turistička dragulja Boku Kotorsku i Durmitor. Za godine krize, to su vrijedne investicije i za finansijski potentnije investitore nego što je Vlada Crne Gore - kazao je Đukanović.
On je dodao da je sačuvana atraktivnost naše zemlje kao turističke destinacije i zahvalio Oraskomu na dobrom i pametnom izboru novog razvojnog projekta.
- Ključni zadatak Vlade je da Crnu Goru učinimo sastavim dijelom razvijenog evropskog društva. Želimo da naši građani žive po standardima razvijenog svijeta: da imamo dovoljno novih radnih mjesta, dobre plate i penzije, efikasnu pravnu državu koja garantuje sigurnost građanima, investitorima, turistima i svakome ko posjeti Crnu Goru, dovoljno demokratije i multietničkog sklada.
Na tom putu za nas jako je važno da sačuvamo dosadašnje finansijere i privučemo nove. Drđava može biti ponosna na selekciju investitora koja danas nastupa na našem prostoru, a Oraskom će biti nova, snažna legitimacija Crne Gore, prestižne investicione zajednice i cijenjene turističke destinacije - kazao je Đukanović. Gradonačelnik Tivta Miodrag Kankaraš istakao je da je projekat na Luštici od izuzetnog značaja za Tivat, Boku i Crnu Goru i da po obimu prevazilazi Porto Montenegro.
- Ključni posao, usvajanje prostorno- urbanističkog plana opštine Tivat, obaviće se narednih dana. To će omogućiti dobijanje građevinske dozvole i ulazak u realizaciju projekta - kazao je Kankaraš. Direktor Oraskoma za poslovanje u Evropi Rejmond Kron podsjetio je da je ta švajcarska kompanija osnovana prije 21 godinu u Egiptu. - Naša kompanija ne samo da investira, već i gradi, a kasnije i upravlja takozvanim integrisanim turističkim gradovima. To je najveća razlika između nas i klasičnih investitora - kazao je Kron na prijemu povodom prezentacije u Tivtu.
- Imamo poslove na tri kontinenta u devet država, od toga tri u Evropi. Prije svega, imamo projekat koji će se realizovati ovdje na polustrvu Luštica. Nastojimo da nađemo pravi balans između ekoloških, ekonomskih i socijalnih aspekata. Smatramo da je to, dugoročno gledano, najbolji pristup. Važan aspekt ostvarivanja naših planova jeste to što radimo lokalno - mi smo ovdje osnovali Luštica divelopment akcionarsko društvo i ono će biti u potpunosti odgovorno za realizaciju ovog projekta u Crnoj Gori. Lokalni tim u Tivtu biće zadužen za realizaciju cijelog projekta - rekao je Kron. Crnogorski ministar turizma Predrag Nenezić istakao je da je u pitanju investicija koja se ostvaruje u rekordnom vremenu.
- Od same ideje do početka realizacije proći će manje od tri godine, što je za projekat ove veličine značaja i stepena pripremljenosti i razrade, rekordno vrijeme. Raduje činjenica da ćemo za tri godine biti u prilici da posjetimo dio novog grada na Luštici - rekao je Nenezić.
Ministar turizma je naveo da je posebno važno to što će Luštica divelopment imati sjedište u Tivtu, jer je ova kompanija u potpunosti opredijeljena da radi sa lokalnom zajednicom i nevladinim sektorom.
- Ovo je još jedan pokazatelj da Crna Gora nema alternative za javno-privatno partnerstvo, animiranje strateških, velikih investitora koji dolaze u Crnu Goru i tu ostaju na dugi rok. Saradnja Vlade, Opštine Tivat i kompanije Oraskom potvrđuje da se taj recept isplati i da je to jedini mogući put za nas - kazao je Nenezić. On je najavio sljedeći susret u septembru, kada je planiran početak radova na Luštici.
Ukupna vrijednost investicije iznosi oko milijardu eura, a za njenu realizaciju zadužena je, po ustaljenoj praksi Oraskoma, lokalna kompanija Luštica divelopment AD, u kojoj Oraskom ima 90, a Vlada Crne Gore 10 odsto učešća.
San o novom Monte Karlu
Generalni direktor Oraskoma Samih Saviris smatra da najveća zaštita poluostrva Luštice leži u činjenici da se tu neće graditi nekoliko kuća, nego čitav jedan grad.
- Ako bismo tu gradili nešto što nije prihvatljivo za lokalno stanovništvo, onda sam siguran da takav projekat ne bi bio uspješan. Jedini način da ostanemo i dobro radimo jeste da budemo prihvaćeni od svih. Zato, možete biti apsolutno sigurni u održivost ovog projekta. Ova zemlja je zaista lijepa, pa nas to motiviše i da napravimo nešto jako lijepo. Za mene bi bila najveća pohvala ako bi jednog dana neko mogao da dođe u Crnu Goru i kaže da je kao Monte Karlo. U stvari, ljepša od Monte Karla.
Snivamo te naše snove i pokušavamo da ih guramo u tom pravcu - poručio je prvi čovjek Oraskoma. Zahvaljujući se Vladi Crne Gore i Porto Montenegru, koji je načinio prvi, znatno teži korak, Saviris je iznio uvjerenje da će Crna Gora po okončanju projekta, dobiti prvi ekološki grad na Luštici.
www.pobjeda.co.me/citanje.php?datum=2010-05-18&id=185310
|
|
Bozur
Amicus
Posts: 5,515
|
Post by Bozur on Jun 30, 2010 15:58:15 GMT -5
|
|