Post by Bozur on Dec 18, 2011 17:13:24 GMT -5
Djukanovic is studenskih dana
„DOGAĐANJE NARODA“ U CRNOJ GORI - POLITIČKO-PROPAGANDNI OKVIR
Radenko ŠćekicThe “Anti-Bureaucratic Revolution” in Montenegro begun with public gatherings where people expressed their solidarity with Serbs and Montenegrins in Kosovo and the politics of Slobodan Milošević. Animating workers, students and other citizens under the form of accumulated social problems and also adding the events in Kosovo to that social propaganda base, and later directing all that discontent at the Republic’s bureaucracy represented a successful propaganda technology which resulted in replacing of Montenegrin political elite of that period.
U uslovima ekonomske krize, pada proizvodnje i porasta inf- lacije, brojnih devalvacija dinara, narastajućih nacionalističkih tenzija kako u samoj republici, tako i na prostoru cijele SFRJ, Crna Gora, kao prostorno i brojčano najmanja od šest federalnih republika, ulazi u proces višestranačja, atmosferu populizma1,
______
1 „Narod se često pominje u svakodnevnom govoru, u politici, teoriji, nauci. Još prema drevnoj latinskoj izreci, ’glas naroda’ smatrao se ’glasom božijim’ – Vox populi, vox dei. Sa modernim dobom narod postaje nosilac suverene političke vlasti... Na narod se pozivaju mnogi pokreti u novijoj istoriji. Zato ih nazivaju „populističkim“. Populizam se često predstavlja kao izraz „organske cjeline“ naroda, mada takvo nešto realno ne postoji osim kao mitska slika. Ali dešava se da populizam obuhvati veći dio naroda koji se oseća i ponaša kao integralna ili apsolutna većina..” (N. Popov, specijalni dodatak Srpski populi- zam – od marginalne do dominantne pojave, Vreme, 24. maj 1993).
The “Anti-Bureaucratic Revolution” in Montenegro begun with public gatherings where people expressed their solidarity with Serbs and Montenegrins in Kosovo and the politics of Slobodan Milošević. Animating workers, students and other citizens under the form of accumulated social problems and also adding the events in Kosovo to that social propaganda base, and later directing all that discontent at the Republic’s bureaucracy represented a successful propaganda technology which resulted in replacing of Montenegrin political elite of that period.
www. maticacrnogorska.me MATICA, proljeće 2011. 295
______________________________
Radenko Šćekić
građanskih ratova i hiperinflacije, kao glavnih karakteristika prve polovine 90-ih. Opterećena teretom prošlosti, svojevrsne dihotomije crnogorstva i srpstva koje se prelamalo, kako u poli- tičkom životu, tako i u javnosti i u nauci, velikim brojem viso- kih vojnih oficira u JNA proizašlih iz rata i nakon njega – Crna Gora je predstavljala izuzetno složenu i komplikovanu cjelinu kao višeetnička i viševjerska republika.
Manipulišući specifičnošću nacionalnog ośećanja, apostrofi- rajući ratničku prošlost i slobodarski duh – novonastali politički akteri nastojali su da u opštem ekonomskom i društveno-politi- čkom haosu pridobiju što veći broj glasača za svoje ideje i cilje- ve, ne birajući pri tome sredstva, metode ni tehnike. Ponovo otvarajući crnogorske podjele na bjelaše (pristalice bezuslovnog ujedinjenja 1918. i dinastije Karađorđevića) i zelenaše (pristali- ce uslovnog ujedinjenja i dinastije Petrovića); komuniste i čet- nike, iznoseći u javnosti decenijama prikrivane zločine komuni- sta u „lijevim greškama“ tokom i nakon Drugog svjetskog rata, golootočka stradanja, podśećanje od strane komunista na četni- čke zločine – unosila se dodatna konfuzija na već uzavrelu dru- štveno-političku scenu.2 Zahvaljujući upravo ovakvim specifič- nostima i karakteristikama Crna Gora je predstavljala plodno tlo za razne vrste nacionalizama i političkih ciljeva i ideja, kako pri- krivenih u socijalnoj formi, tako i otvorenih u obliku ultranacio- nalizma i šovinizma. „Talas mitinga“ i tzv. Antibirokratska revo- lucija u prvom periodu u obliku podrške i solidarnosti Srbima i
____
2 U knjizi Janusovo lice istorije – odabrani članci i rasprave, (Vijesti, Podgorica, 2000. str. 263., Š. Rastoder ističe ideju o četiri generacije crnogor- skih raskola: „... Uslovno, ove generacije mogli bi nazvati sledećim imenima: Nikolina djeca (umorni ratnici), Pašićevi omladinci (ujedinitelji), djeca komun- izma (revolucionari) i Slobodanovi đaci (kormilari plutajućeg broda). Kao reperne godine smjena ovih generacija moguće je uzeti: 1918, 1941, i 1989, što ne znači da se one i poslije ovih datuma ne pojavljuju u raznim vidovima...“
296 MATICA, proljeće 2011. www. maticacrnogorska.me
_____________________________
„Događanje naroda“ u Crnoj Gori - političko-propagandni okvir
Crnogorcima na Kosmetu u kombinaciji sa socijalnim zahtjevi- ma i apostrofiranjem nesposobnosti tadašnje komunističke repu- bličke elite – imao je za posljedicu promjenu vlasti.
Nepovoljna opšta društveno-ekonomska i politička situacija, kako na prostoru čitave SFRJ tako i u samoj Crnoj Gori, u kom- binaciji sa prelivanjem nacionalizama i manipulisanjem njime, predstavljala je plodno tlo za razne vidove političko-propagand- nog djelovanja. Populistički mitinzi koji su se pokazali kao oprobana i uspješna forma za propagandno djelovanje postali su od sredine 1988. godine nezaobilazan dekor u društveno-politi- čkom životu Crne Gore. U početku organizovani u formi soli- darisanja sa Srbima i Crnogorcima na Kosmetu u kombinaciji sa socijalnim zahtjevima, planski su prelazili u revolt prema tada- šnjem rukovodstvu u Crnoj Gori.
Pojava Memoranduma SANU 1986. godine je u početnom pe- riodu dočekana sa ćutanjem kako na saveznom, tako i na repu- bličkim nivoima (osim crnogorskog).3 Pojava Memoranduma i angažovanje Akademije nauka (SANU), moglo bi se okarakteri- sati kao vid indirektne propagande kroz prezentovanje naučnih i stručnih istraživanja i njihovim smještanjem u odgovarajuću formu, koristeći logički valjanu argumentaciju u odgovarajućem kontekstu, emotivno obojenu.
______
3 Šira javnost je o njemu više saznala iz komentara u Večernjim novostima 24. septembra 1986. (viđeti više u Duga, vanredno izdanje, jun, 1989.) Vjerovatno se ne bi o Memorandumu raspravljalo u Predśedništvu CK SK CG da tada na śeveru Crne Gore, odn. u Pljevljima nije pokrenuto potpisivanje peticije o podršci Memorandumu, sa nekoliko desetina potpisa, među kojima je bilo i 12 članova Saveza komunista. Nakon osude tog dokumenta od strane crnogorskog vrha, došlo je do izvjesnog zahlađenja odnosa sa tadašnjim ruko- vodstvom Srbije (V. Koprivica, B. Vojičić, Prevrat 89, Liberalni savez Crne Gore, Podgorica, 1994. str. 8).
www. maticacrnogorska.me MATICA, proljeće 2011. 297
_______________________
Radenko Šćekić
U ljeto 1988. godine, prije najavljenih mitinga za podršku Srbima i Crnogorcima na Kosovu, crnogorsko vođstvo je u više navrata stavljano na probu odanosti tadašnjem komunističkom rukovodstvu u Srbiji. Kao primjer takvog djelovanja je i poku- šaj organizovanja političkih zborova radnika u Crnoj Gori radi podrške srpskom rukovodstvu i njegovoj proklamovanoj politi- ci prema stanju na Kosmetu. Pošto se u tome nije uspjelo, traže- no je da se takvi zborovi organizuju u djelovima preduzeća čija su matična śedišta na području Srbije. Energično suzbijanje i tog pokušaja bio je još jedan „minus“ na račun tadašnjeg crnogor- skog rukovodstva.4 Predśedništvo CK SK Crne Gore tražilo je od opštinskih komiteta SK da takve političke akcije, koje su oči- gledno bile dirigovane iz Beograda, ne dozvole na svom podru- čju, čime su pali u svojevrsnu političku nemilost. Ovo bi se moglo podvesti pod vid tehnike vertikalnog propagandnog dje- lovanja, jer se sa nivoa institucionalno zaštićenog autoriteta i hijerarhijski nadređene pozicije, nastoji ubjeđivački (persuazi- vno) djelovati uz kombinaciju sa načelom pojednostavljivanja slike svijeta, odnosno kreiranja figure neprijatelja („nacionali- stičkih snaga“), uz emotivni naboj, kategorizaciju i diskredito- vanje, čime se povećava uvjerljivost poruke, stvara se u javno- sti određena atmosfera ugroženosti i pronalaze krivci (tzv. blame-placing).
_____
4 Predśedništvo CK SKJ 8. oktobra 1988. je zauzelo stav povodom „preli- vanja“ mitinga u Crnu Goru: „Nacionalističke snage pokušale su iskoristiti protestni skup u Titogradu da pučističkim putem smijene rukovodstvo SK Crne Gore i da ugroze njen ustavni položaj kao ravnopravne članice jugoslovenske federacije. Zloupotrebljavajući gostoprimstvo crnogorskog naroda i djelujući na platformi srpskog nacionalizma, takve militantne grupe i pojedinci, u savezništvu sa svojim istomišljenicima u Crnoj Gori, sve agresivnije dovode u pitanje postojanje crnogorske nacije, njene istorije, kulture...“ (Monitor, 10. oktobar 2008, str. 22).
298 MATICA, proljeće 2011. www. maticacrnogorska.me
_____________
„Događanje naroda“ u Crnoj Gori - političko-propagandni okvir
S druge strane, S. Milošević5 je od crnogorskog rukovodstva očigledno očekivao “četvrti glas’‘ koji mu je bio neophodan za kontrolu odlučivanja u federaciji (Srbija je imala jedan glas, po- krajine po jedan, uz crnogorski, to je bilo četiri, dakle, koliko i svi ostali, pa se mogla blokirati svaka odluka na saveznom nivou).6
____
5 Govoreći o Slobodanu Miloševiću na 8. śednici CK SK Srbije, Vidoje Žar- ković, tadašnji član Predśedništva CK SKJ je između ostalog rekao: Na samom tome plenumu on je istupao kao čovjek reformi, kao dosledni titoista, kritiko- vao je srpski nacionalizam „kao guju u njedrima srpskog naroda“ i slično. Ali je ubrzo počeo sve više da klizi u zagrljaj tog istog nacionalizma. Tada su i sukobi, moji i drugih članova Predsjedništva CK SKJ, sa njegovim stavovima postajali sve češći i sve oštriji. Kritikovali smo njegove stavove oko ocjene situacije na Kosovu, organizovanja masovnih mitinga po Srbiji i njihovog izvoza u druge republike, pučističkog smjenjivanja legalno izabranih ruko- vodstava „u ime naroda“, njegovu politiku „homogenizacije naroda“ na nacionalističkim osnovama, njegovo mlako reagovanje na sve besomučniju hajku nacionalista i antikomunista protiv NOB-a, Ustava od 1974 ... Ali smo ih kritikovali ne kao radikalan nacionalistički zaokret u odnosu na dotadašnju politiku SKJ po nacionalnom pitanju, već kao stavove proistekle iz birokratske ambicioznosti mladog političara, koji nastoji da učvrsti svoj liderski položaj, čak i preko izvjesnog paktiranja sa nacionalistima. Tek u drugoj polovini 1988. godine, Predsjedništvo je, pa i ja kao njegov član, postalo svjesno da se ne radi o tome, već o dubokom zaokretu, dubokom poniranju u nacionalističke vode do razmjera koje će da razbiju SKJ i Jugoslaviju. Zašto protiv svojih interesa, Pobjeda, 11. oktobar 1998, str. 7.
_____
6 O tome, kako je sa svojim najbližim sagovornicima u Predśedništvu doživljavao Miloševića i njegovu pobjedu na VIII śednici, vrlo otvoreno govo- ri Stipe Šuvar, tadašnji kandidat za predśednika CK SKJ u sljedećem mandatu, u feljtonu splitskog Feral Tribuna marta 1994. g. Na pitanje novinara: Tko su tada bili Vaši politički istomišljenici?, Šuvar odgovara: Prije svih Vidoje Žarković i Marko Orlandić s kojima sam se nešto više družio .... Često smo razgovarali o Miloševiću i jedan drugoga uvjeravali: ‘Čuj, ako Milošević
www. maticacrnogorska.me MATICA, proljeće 2011. 299
_______________
Radenko Šćekić
Milošević se prema Predśedništvu CK SKJ ponašao kao prema I. Stamboliću. Dok nije sasvim učvrstio svoju poziciju u Srbiji kao neprikosnovenu – ponašao se kooperativno, druželjubivo. Potom je, sve otvorenije postajao netolerantan, arogantan, isključiv i bez želje za postizanje opšteg kompromisa (M. Orlandić, 1997:246).
I pored stava CK SKJ sa njegove 16. śednice da se „mitinzi solidarnosti“ ne održavaju van teritorije Srbije, mitingom u Titogradu učinjen je proboj za dalje mitinge. Tada je najavljen i miting u Nikšiću za dan njegovog oslobođenja (18. septembar). Ovđe bi se mogla uočiti želja organizatora, da kroz tehniku transfera, povezivanjem sa pozitivno opšteprihvaćenim znača- jem određenog jubileja u društvu i u kombinaciji sa metodičkim postulatom pojednostavljivanja slike svijeta, budući da je riječ o odslikavanju svijeta putem simbola – samim vezivanjem za datum koji izaziva pozitivna ośećanja, u kolektivnoj svijesti iza- zove prijem i pozitivna podloga prema onome šta se želi pre- zentovati na skupu.
Tokom ljeta i jeseni 1988., mitinzi su preplavili Srbiju i Crnu Goru, a pokušavali su da ih organizuju i u drugim republikama. Nošenje mošti kneza Lazara, svojevrsna populistička retorika protiv birokratije starog režima, manipulisanje pitanjem Kosova, negativno karakterisanje neposlušnih rukovodstava u
___
raščisti s memorandumskom politikom obračuna s Titom (a time i s Jugoslavijom kakva je ostala nakon Tita), to će biti jedino što nas može spa- siti. A ako pak sam postane zarobljenikom nacionalizma, lakše ćemo se možda obračunati s njim nego li s Ivanom Stambolićem, kojega protežira sva srpska nacionalna elita, i to upravo ona koja je sročila Memorandum SANU’ ... U Miloševiću tada nisam prepoznao kaplara za dovršenje upravo takve politike. Naprotiv, smatrao sam da mu treba dati šansu. Život me je, međutim, de- mantirao već u onom trenutku kada sam postao predsjednikom Predsjedništva CK SKJ – B. Mamula, Slučaj Jugoslavija, CID, Podgorica, 2000, str. 118.
300 MATICA, proljeće 2011. www. maticacrnogorska.me
______________
„Događanje naroda“ u Crnoj Gori - političko-propagandni okvir
Vojvodini i Crnoj Gori – samo su neki od propagandnih oblika korišćenih u cilju postizanja željenih ciljeva. U mitingaškom pokretu na djelu je ostvarivano jedinstvo, odnosno nacionalna homogenizacija7 i kompaktnost. I ovđe možemo uočiti propa- gandnu tehniku transfera, tj. djelovanje na asocijativni plan i izbjegavanje potpunije racionalne kontrole, uspostavljanje veza između identiteta, odnosno značaja objekta sa koga se vrši trans- fer (u ovom slučaju mošti kneza Lazara) i identiteta političkog subjekta (organizatora nošenja i njegovih ideja i stavova). Naravno, ova tehnika je u ovom slučaju kombinovana i sa pro- pagandnom tehnikom akcije, jer se zasniva na peruazivnosti događaja kao takvog, u snažnom i neposrednom propagandnom dejstvu samog čina učestvovanja pojedinca u kolektivnoj akciji (u ovom slučaju nošenja mošti). Takođe je putem tzv. propagan- de integracije djelovano u cilju postizanja što veće homogenosti i kohezije publike.
____
7 Miljan Radović, predśednik Predśedništva CK SK Crne Gore, govoreći o opasnostima nacionaliazma, istakao je: U Crnoj Gori najveću opasnost pred- stavljaju crnogorski i velikosrpski nacionalizam, koji se poslednjih mjeseci agresivnije ispoljavaju. Grupice i pojedinci, pod firmom bavljenja etnogene- zom, negiraju istorijske i kulturne veze srpskog i crnogorskog naroda, sa ciljem da po svaku cijenu dokažu autohtonost etnogeneze crnogorske nacije. Velikosrpski negira postojanje crnogorske nacije i njene kulture, ne libi se od direktnih javnih napada na politiku SK Crne Gore i njeno rukovodstvo.4 Brković i Zeković temelje crnogorsku naciju na dvijema činjenicama: prva činjenica se odnosi na tezu da su srpski i crnogorski etnos oduvijek bili, od dolaska Slovena na Balkan dva toka slovenstva, jedno veće, drugo manje, koji su uporedo tekli, ali čije su matice ostajale u svojim koritima. Po drugoj čin- jenici, srpska svijest u Crnoj Gori, nacionalna svijest, i nije bila stvarno nacionalna svijest – ona je bila samo prividna, a stvarno se radilo o vjerskoj svijesti – o pravoslavlju. – Risto Kilibarda, Ideologije kontrarevolucija, Pobjeda, 10. 02. 1988.
www. maticacrnogorska.me MATICA, proljeće 2011. 301
________
Radenko Šćekić
Od samog početka održavanje skupova bilo je demagoški populizam, a propagandno se tvrdilo da su to spontani pokreti i okupljanja naroda, iako se radilo o organizovanom pokretu.8 Radi boljeg i efikasnijeg propagandnog djelovanja taj pokret se vješto koristio nezadovoljstvom naroda zbog dešavanja na Kosmetu, kao i teškom ekonomskom situacijom i predstavljao se kao pokret usmjeren na savladavanje krize, odnosno, kao pokret sa prvenstveno socijalnim zahtjevima. Na mitinzima su bile dosta brojne parole o samoupravljanju, borbi protiv biro-
_____
8 Još u prvim danima poslije Drugog svjetskog rata, novouspostavljena komu- nistička vlast kreirala je „spontane“ demonstracije kao izraz „opštenarodne volje“. Donijeta je na primjer: „Direktiva CK KPJ iz 1945. godine da se organi- zuju spontane demonstracije protiv kralja Petra II i da se izvikuju unaprijed pri- premljene parole“ (Dnevnik Draže Markovića, Intervju, maj 1997, str. 64).
V. Keković, tada čelni čovjek crnogorske SDB, u knjizi Vrijeme meteža 1988 -1989 (KPZP, Podgorica, 2002.) ukazao je na bezbjedonosnu i propa- gandnu komponentu tih događaja, dajući u prilogu izvorni dokument - izvod iz „tajnog dosijea SDB“ kao ilustraciju događaja o kojima je riječ, autorovo izlaganje u tadašnjoj skupštini SFRJ (24. januar 1989.), kao i na bezbjedono- sni aspekt narodnih mitinga u Crnoj Gori. Na osnovu operativnih podataka i prisluškivanja telefonskih razgovora crnogorski SDB u akciji „Korab“ razot- kriva kako se ne radi ni o kakvoj autentičnoj pobuni građana Crne Gore, već o organizovanom puču pod dirigentskom palicom Miroslava Šolevića. Crnogorska tajna policija u stopu prati Šolevića, parole i pjesme koje su uzvi- kivali učesnici sa Kosova (među kojima Hoćemo oružje i Dajte nam oružje) počinjale su na znak Šolevića, koji se nalazio na prostoru iza bine“. Inspektori SDB-a Crne Gore u akciji „Korab“ uredno bilježe i nacionalističke pjesme, koje se pjevaju po mitinzima. Tako je i republički javni tužilac Božidar Vuksanović u Skupštini Crne Gore potvrdio da se tokom proslave Badnje večeri 1989., ispred crkve Svetog Đorđa, u tadašnjem Titogradu, pjevalo: Ko je drugi, ja sam prvi da pijemo turske krvi! i Slobodane pošalji salate, biće mesa klaćemo Hrvate!.
302 MATICA, proljeće 2011. www. maticacrnogorska.me
---------
„Događanje naroda“ u Crnoj Gori - političko-propagandni okvir
kratije, protiv „odnarođenih“ funkcionera. Kosovo je predstav- ljalo dobro sredstvo za manipulaciju u svim slučajevima i situa- cijama. Neizbježno se nametao utisak da i nije bitno da li će se u rješavanju otvorenih pitanja postići uspjeh ili ne, nego da se ta otvorena pitanja iskoriste kao povod za krizu, za vanredna sred- stva.9 Međutim, zborovi podrške nijesu dali očekivani efekat, i više su predstavljali opipavanje snage i reakcija aktuelne vlasti.
Poslije „zborova podrške“ došli su na red „mitinzi solidarno- sti“ sa ugroženim Srbima i Crnogorcima na Kosovu od strane albanskog nacionalizma.10 Prvi takav miting van Srbije održan
_____
9 Raznolikost mitingaškog repertoara ukazivala je na heterogenost sastava učesnika mitinga. Jedan dio učesnika forsirao je nacionalistički stil izražavanja. Tako je na miting u Beograd 19. novembra 1988. iz Crne Gore otputovalo oko 3.000 lica, najviše iz Nikšića i dr. U toku putovanja, od strane pojedinih ekstrem- nih grupa pjevane su provokativne pjesme i uzvikivane parole: „U Titograd kraj Morače osta vlada da nam plače“, „Đuranović Veseline izdajniče domovine“, „Oj Vidoje Žarkoviću drugi Vuče Brankoviću, a i Marko isto tako...“, „Crna Gora sada plače Rankoviću ko te smače“, „Žuta gredo, crnogorska bruko speci- jalac radnike je tuk’o“, „Na Kosovu opet nema mira Azem Vlasi Srbe provoci- ra“, „Aoj, Vlasi i Jašari čekaju vas cirkulari“, „Crna Gora sad se pita kad će Slobo mjesto Tita“, „Crna Gora i Srbija to je jedna familija“ i dr. (prema M. Orlandić, U vrtlogu, Montenegropublic, Podgorica, 1997, str. 270).
10 Izjava nekadašnjeg visokog funkcionera sa Kosova Fadilja Hodže iz 1986.:
Ima pojedinačnih primjera silovanja na Kosovu. Mislim da bi privatnim kafa- nama na Kosovu trebalo dozvoliti da dovode, da zapošljavaju žene iz drugih krajeva Jugoslavije. Onda bi se ovi pojedinci koji siluju žene drugih narodnosti mogli da iživljavaju na takvim mjestima. Albanke to ne dopuštaju, ali Srpkinje i druge bi to htjele, pa zašto im to onda ne dopustiti.. (N. Popov, Srpska strana rata, B92, 2002, str. 210) imala je negativan efekat i odjek u tadašnjoj jugoslo- venskoj javnosti. Ova izjava je pokrenula čitavu lavinu protestnih okupljanja na Kosovu, bila je tema velikog broja novinskih tekstova, i predstavljala je „doda- tno dolivanje ulja na vatru“ na već uzavrelu i zategnutu atmosferu.
www. maticacrnogorska.me MATICA, proljeće 2011. 303
--------
Radenko Šćekić
je u Titogradu 20. avgusta 1988. godine.11 Kako je tada pisala Pobjeda, „više od 25.000 žitelja glavnog i drugih gradova Crne Gore jednodušno na današnjem mitingu solidarnosti dalo podr- šku opravdanim zahtjevima Srba i Crnogoraca sa Kosova da se odlučnije, brže i energičnije i odgovornije suzbije kontrarevolu- cionarno djelovanje albanskih nacionalista i separatista“ (Pobjeda, 21. avgust 1988. str. 1). Skandirano je: Stradanja na Kosovu su i naša stradanja, Od Kanjiže do Prizrena Srbija je je- dna zemlja, Hoćemo nepodijeljenu Srbiju, Nakon mitinga: Ho- ćemo oružje, Ko to kaže ko to laže, Listaj goro cvjetaj cvijeće, Crna Gora u boj kreće, Igrale se delije. Na mitingu su između ostalih govorili B. Kovačević član RK SSRN CG, M. Šolević12
____
11 „Dvadestoga avgusta 1988. godine, jutro je najavljivalo tropski dan. Još u ranim jutarnjim časovima u Titograd su počeli da pristižu građani srpske i crnogorske nacionalnosti sa Kosova. Doputovali su autobusima, vozom i sa više od 200 putničkih automobila. Po procjenama bilo ih je oko 2.000. Istovremeno, dolazili su i građani iz drugih krajeva Crne Gore, a registrovan je i dolazak desetak putničkih automobila iz Trebinja. Kolona titogradskih taksista otišla je na Bioče, u susret kosovskim Srbima i Crnogorcima. Tu su im priredili srdačan doček i potom se, uz jeku sirena, dugačka kolona vozila slila u Titograd. Kolona vozila je oko 9 sati prošla titogradskim ulicama izazivaju- ći simpatije i blagonaklonost građana. Zaustavili su se kod hotela „Crna Gora“ i odatle pješke, takođe u koloni, prošli glavnom titogradskom ulicom. Zanimljivo je da se na samom čelu kolone nalazilo i jedno svešteno lice. Skandiralo se: Mi smo vaša braća, Život damo - Kosovo ne damo, Kosovo je Srbija. Mnogi prolaznici su bili istinski ganuti, bilo je i suza. Za to vrijeme na Trgu Ivana Milutinovića užurbano je dekorisana bina. Po instrukcijama opšti- nskog štaba sa ozvučenja je grmjela revolucionarna muzika. Oko 11 sati Trg Ivana Milutinovića bio je tijesan da primi sve učesnike.“ (B. Vojičić, V. Koprivica, Prevrat 89, Liberalni savez, Podgorica, 1994, str. 27).
12 Jedan od glavnih organizatora populističkih mitinga na Kosovu, Voj- vodini i Crnoj Gori, M. Šolević je govoreći o S. Miloševiću i porastu njegove harizme u narodu istakao i sledeće: Mi ga na vlast nismo doveli, ali da smo ga
304 MATICA, proljeće 2011. www. maticacrnogorska.me
_______________
„Događanje naroda“ u Crnoj Gori - političko-propagandni okvir
(sekretar odbora za odlazak kosovskih Srba i Crnogoraca na protestne mitinge van Pokrajine), S. Arsić Basara. Okupljeni Sr- bi i Crnogorci sa Kosova, Titograđani i ostali koji su se našli na Trgu Ivana Milutinovića svoje raspoloženje izrazili su i sa više od 30 transparenata. Među njima bilo je onih u kojima se prozi- vaju pojedini državni i partijski funkcioneri: Zašto u 12? Već je minut do 12!, Tražimo miran san srpskoj i crnogorskoj djeci na Kosovu, Dolje birokratija, živjela radnička klasa, Hoćete li doz- voliti da odemo sa vjekovnih ognjišta, Hoćemo nepodijeljenu Srbiju (Pobjeda, 21. avgust, 1988, strana 3). Nakon Podgorice održani su i mitinzi solidarnosti i u Nikšiću13 i Cetinju14. Oko
___
učvrstili na vlasti i od njega stvorili vođu – to je tačno. (Dokumentarni film: Smrt Jugoslavije, dio prvi, BBC).
13 Na mitingu solidarnosti 60.000 (kako se prenosilo u javnosti) građana Nikšića sa Srbima i Crnogorcima na Kosovu osim brojnih jugoslovenskih zastava, uočene su slike Tita, Njegoša, Slobodana Miloševića i dr. Među broj- nim transparentima nošeni su: „Svi smo jači u jedinstvenoj Jugoslaviji“, „Da živimo svi u slozi, Jugoslavijo ti pomozi“, „Preko trista hiljada emigranata iz Albanije zauzeli su srce Srbije – poruka naroda: napolje iz zemlje“, „Živjela JNA“, „Crna Gora je srpska Sparta“. „Siluju nam djecu“ – uzvikivali su Srbi i Crnogorci sa Kosova. „Neće, neće više“ – odgovarala je masa. Grupe koje su nosile velike portrete Slobodana Miloševića prilikom prolaska ulicama Nikšića i kasnije na mitingu, frenetično su skandirale: „Slobo – slobodo“, „Slobodane naše rosno cvijeće, cio narod za tobom se kreće“, „Slobodane samo reci letjećemo kao meci“. Pri kraju, učesnici mitinga, uočljivo oni u prvim redovima prema bini uzvikivali su „Hoćemo oružje“, „Ubićemo Azema“, „Hoćemo ustanak“, „Podigla se Srbija“, „Crna Gora i Srbija, jedna familija“ (Pobjeda, 19. septembar 1988, str. 3).
14 Prenošeni su izvještaji sa pomenutih mitinga: „Na velikom mitingu na Cetinju, u gradu pod Lovćenom, na kome se okupilo oko 30.000 građana (kako se prenosilo u javnosti), a na kome je između ostalih govorio predśed- nik SO Cetinje Jovan Markuš, izražena je solidarnost sa Srbima i Crnogorcima na Kosovu, koje „albanski fašisti gone sa ognjišta“ (Pobjeda, Protiv nepravdi i nasilja, 19. septembar 1988, strane 1, 4, 5).
www. maticacrnogorska.me MATICA, proljeće 2011. 305
______________
Radenko Šćekić
parole Hoćemo Ruse! koja je uzvikivana na mitingu u Nikšiću podigla se velika prašina. Naime, u vremenu kada je još postoja- la blokovska podjela u svijetu, u Crnoj Gori đe još nijesu bili zarasli ožiljci Informbiroa i Golog otoka, jedna takva parola, ka- kva je „pozivanje Rusa”, imala je specifičnu konotaciju.15 Priroda uzvikivanih parola i istaknutih transparenata kretala se od socijalnih i društvenih tema i zahtjeva, preko napada na ruko- vodstva u Prištini i Podgorici, saveznom nivou, do otvorenih izli- va nacionalizma.16 Dakle, u svemu tome, možemo prepoznati
_____
15 Objavljivanje ove parole od strane TV Titograd iskorišćeno je za smjenu rukovodstva televizije, a kasnija zvanična interpretacija događaja se svodila da je autentična parola glasila: Hoćemo gusle (B. Vojičić, V. Koprivica, Prevrat 89, LSCG, Podgorica, 1994., str. 37).
16 Na mitingu solidarnosti u Nikšiću viđelo se i čulo se sljedeće: „Za Srbe i Crnogorce na Kosovu - ŠIK Javorak“, ,,Ako treba, mi ćemo svi u borbu za slobodu“, „Sram vas bilo“, „Vršnjaci Jugoslavije, hoću da idem u školu“, „Arbanaški emigranti, u Albaniju, Srbe i Crnogorce na svoja vekovna ognji- šta“, „Slovenci, ne zaboravite srpsku pogaču“, „Đe je zrno klicu zametnulo, ta- mo neka plodom i počinje“, „Crna Gora u boj kreće, bez pobjede proći neće“. Na velikom transparentu u vidu crnogorske kape doma učenika i studenata „Braća Vučinić“ iz Nikšića pisalo je: „Hoćemo jedinstvenu Jugoslaviju“, „Srbin živi dokle sunce grije“, „Dolje jagnjeća brigada Draže Markovića“, „Gdje je sad Žarković“, „Tirjanstvu stati za vrat“, „Zdravo da ste braćo Crnogorci - Titova Mitrovica“, „Jugoslavijo, pomogni nam da se ne ponovi Vidovdan 1389.“, „Podrška CK SK Srbije“, „Slobo, slobodo, volimo te više nego suša kišu“, „Živjela KPJ“, „Suditi F. Hodži, K. Široki, D. Markoviću, V. Devi, M. Bakaliju, S. Krajgeru, D. Stojšiću, Dž. Nimaniju, J. Vrhovcu, A. Vlasiju, K. Jašari, B. Kruniću, P. Matiću, D. Radosavljeviću, Z. Pupavcu, D. Jasanici, V. Krstiću i Marelju“, „Preko 300.000 emigranata iz Albanije zauze- li su srce Srbije, poruka naroda: napolje iz zemlje“, „Napolje emigranti sa Kosova“, ,,Živjela JNA“, „Združite se Srbi i Crnogorci“, „Žarkoviću, bar nas nadleti helikopterom“, „Novosadske suze su rekle sve“, „Šuvaru, bratstvo nije
306 MATICA, proljeće 2011. www. maticacrnogorska.me
__________
„Događanje naroda“ u Crnoj Gori - političko-propagandni okvir
propagandno načelo pojednostavljivanja slike svijeta (u smislu izvjesnog iskrivljavanja stvarnosti, korišćenje stereotipa, upo- treba figure i kreiranja konkretnog neprijatelja ili pronalaženja krivca (rukovodstava, birokratije, kosovskih Albanaca), stvara- nje i održavanje permanentne psihoze ugroženosti. Načelo seg- mentacije publike i propagandna slojevitost ogledali su se u pri- lagođavanju tema i poruka karakteristikama odabranih ciljnih grupa i vrsti interesovanja primalaca, odnosno učesnika na mitinzima (po etničkoj i religijskoj pripadnosti i sl.). Tehnikom
_______
školstvo“. Na vozu koji je došao iz Titograda u Nikšić bio je veliki transparent na kome je pisalo: „Kruniću odrekni se krune, ne unosi u narod laži i zabune“, „Vuk Žarković jede jagnjad, gore nego vuk“, „Žarkoviću - Vuče Brankoviću“, „Pošteni Albanci, budite hrabri“, „Kosovo je srpska kolijevka“, „Metohija da, Dukađin ne“, „Ne damo Dušana Pekića“, „Hoćemo slobodu“, „Sloboda + narod = Slobodan“, ,,Dragoslav + Marković – Draža“, „Ne damo te zemljo Dušanova“, ,,Živjelo jedinstvo Srbije“, „Srbija se umiriti neće“, „Crna Gora na Kosovo kreće“, „Emigranti u Albaniju, hljeb vas srpski oguba, pogani - trago- vi vam smrde nečojstvom“, „Sav se narod, sav se narod uveliko pita: Slobodan će zamijenit Tita, Slobodan će zamijeniti Tita“, „Kosovo 1389-1989“, „Koliko si uzak Kolj Široka“, ,,Žarkoviću, trazi novu bazu“, „Vrhovec - podrška kon- trarevoluciji“, ,,Živio Batrić Jovanović“, „U vatru i vodu zajedno – Hercegovci“, „Zalutali bez povratka: Petar Stambolić, Krunić, D. Marković, F. Hodža“, „Vrhovče, kad ćeš opet kod Pape i Regana“, „CK SKJ, zar nije sra- mota ova vaša bruka te slušate narod kako kuka“, „Vidoje Žarković jede jagnjad“, „Živjela Jugoslavija, smrt velikoj Albaniji“, „Prozvani od naroda - branite se sami“, „Dole Azem Vlasi“, „Azeme, spremi ćebe, ćelija te čeka“, „Dole korupcionaši“, „Poslednje zbogom Krunić, Vlasi, Vrhovec“, „Sa Kosovom do slobode“, „CK SK Slovenije: trebaste 1941. Jugoslaviju, a sad podržavate šiptarsku kontrarevoluciju“, „Dolje dušmani“, „Slobodane svi smo tvoji sem izroda ko đe koji“ (prema M. Orlandić, U vrtlogu, Montenegropublic, Podgorica, 1997, str. 258-9). Uočljiva je bila želja organi- zatora mitinga da neželjeno republičko rukovostvo prikaže kao „izdajničko“ i kao rukovodstvo koje je izgubilo podršku naroda.
www. maticacrnogorska.me MATICA, proljeće 2011. 307
__________________
Radenko Šćekić
direktne propagande iznošeni su stavovi i nudili su se razlozi za njihovo prihvatanje uz teške kvalifikacije i agresivno vođenu propagandnu akciju. Tehnika ponavljanja sadržaja poruka - ponavljanje iste poruke u različitim varijantama i prilikama, višestruko ponavljanje imena političara takođe je kombinovana sa ostalim propagandnim tehnikama. Tehnika transfera ogledala se u negativnom vidu retoričke figure „i“, u diskreditovanju rukovodstava njihovim povezivanjem sa događajima koji u svi- jesti ljudi izazivaju negativna ośećanja (izdaja, teror i sl.).
Kako piše M.Orlandić (1997:254): „Događaji su se odvijali kao na traci, ali sve očiglednije protiv sistema i glavnih postula- ta na kojim je egzistirala Jugoslavija, mimo i protiv crnogorskog rukovodstva“. Mada je avgustovski i septembarski talas mitinga (Titograd, Kolašin, Nikšić, Cetinje, Andrijevica, Murino) dobro uzdrmao crnogorsko rukovodstvo, ono je još uvijek bilo „na nogama” spremno da se suprotstavi daljoj eskalaciji populizma po trgovima. U crnogorsku javnost plasirane su željene izjave i od strane samih organizatora. Tako je M. Šolević, obilazeći Crnu Goru, dao intervjuu Radio Baru u kojemu je rekao da su mitinzi suspendovali legalne institucije Crne Gore. Na protestnom mitingu radnika, omladine i građana povodom intervencije mili- cije u mjestu Žuta Greda17 na putu Nikšić – Titograd (kada su
_______
17 U saopštenju tadašnjeg Sekretarijata za unutrašnje poslove povodom dešavanja u mjestu Žuta Greda između ostalog se ističe: „Grupa od oko 600 radnika“ zaustavljena je kod Bogetića, đe im je saopštena odluka o uvođenju hitnih mjera, ali oni nijesu htjeli poslušati zahtjev da se vrate u Nikšić, pa su „bučno protestovali, vrijeđali milicionere, gađali ih kamenicama i flašama, udarali drškama zastava koje su nosili“, te je upotrijebljen suzavac, „koji je mogao imati najmanje štetnih posljedica po napadače“. Većina radnika se vra- tila, a neki su „preskočili bankinu i našli se na veoma strmom terenu, pri čemu je došlo do povreda“. Osam lica je zatražilo ljekarsku pomoć, od kojih su tri zadržana na liječenju u nikšićkoj bolnici. Saopšteno je da su sve povrede
308 MATICA, proljeće 2011. www. maticacrnogorska.me
_____________
„Događanje naroda“ u Crnoj Gori - političko-propagandni okvir
republički organi bezbjednosti zaustavili kolonu od osam auto- busa koji su krenuli na protestni miting u Titograd, pri čemu je upotrijebljen suzavac i povrijeđeno osam radnika) okupilo se oko 10.000 ljudi.18 Ovaj sukob radnika iz Nikšića koji su bili krenu- li na miting u Titograd i milicije poslužiće kao jedan od udarnih propagandnih aduta u kvalifikovanju tadašnje republičke vlasti kao „antinarodne“. I u ovom slučaju možemo uočiti propagandnu tehniku transfera, odnosno negativne retoričke figure „i“ i pove- zivanja i diskreditovanja rukovodstva sa terminima koji u svije- sti šireg kolektiviteta izazivaju negativna ośećanja.
Kada je antibirokratska revolucija prekoračila granice Srbije i pojavila se u intenzivnijem obliku u oktobru 1988. godine u Crnoj Gori, to je ostalim republikama predstavljalo znak za uzbunu. Oktobarski protesti proglašeni su izvozom „antibiro- kratske“ revolucije u područja izvan Srbije, tako da se radilo o principu – ako se danas ti mitinzi prelivaju u Crnu Goru, śutra se mogu proširiti i na neku drugu republiku federacije.19
nastale „isključivo prilikom bježanja od suzavca niz strmi teren“. Taj događaj poprimio je kasnije, takoreći, mitske dimenzije i Žuta Greda je zadugo bila svojevrsni (uglavnom paradni) simbol stradanja od „nenarodnog režima“ (D. Burzan, Zauzdavanje ludog vjetra, Pobjeda, Podgorica, 1998. str. 20).
18 Skandiralo se: „Ko to smije radnike da bije“, „Hoćemo ostavke“, „Maknite Đođića“, „Crna Gora i Srbija - to je jedna familija“, „Mi smo djeca sestre dvije – Crne Gore i Srbije“, „Svi smo sa studentima“, „Hoćemo jedin- stvenu Jugoslaviju“, „Ne damo Kosovo“, „Kosovo je naše“. Pjevane su pjesme: „Jugoslavijo“, „Druže Tito mi ti se kunemo“ i „Hej Sloveni“. „Ko to kaže, ko to laže ...“, „Slobo slobodo“ (Pobjeda, 10. oktobar 1988. godine, strana 5).
____
19 Miloševićevo porodično crnogorsko porijeklo pomoglo je porastu njego- ve popularnosti u Crnoj Gori, naročito u dijelu onih Crnogoraca koji su sma- trali da imaju „crnogorsko ime a srpsko prezime“, tj. da su Crnogorci i Srbi dvije grane istog etničkog stabla, a ne dvije, potpuno odvojene nacije. (Dejan Jović, Jugoslavija – država koja je odumrla, Prometej, Zagreb – Samizdat B92, Beograd, 2003, str. 419.
www. maticacrnogorska.me MATICA, proljeće 2011. 309
________
Radenko Šćekić
Organizatori su 5. i 6. oktobra izveli tzv. „Jogurt“ revoluciju u Vojvodini kojom su smijenjena rukovodstva u pokrajini i opština- ma, a po sličnom receptu pokušana je i neuspjela smjena ruko- vodstva u Crnoj Gori istoga mjeseca. Za javno djelovanje, ipak, prvo je trebalo naći pogodan povod. Dva dana uoči „oktobarskog mitinga“ predśednik sindikata „Radoja Dakića“ dobio je pismeni zahtjev od predśednika sindikata beogradske opštine Rakovica, da „Dakićevi“ radnici podrže „opravdane zahtjeve radničke klase Rakovice“, nešto ranije saopštene u Skupštini SFRJ. Ima tvrdnji da je policija imala saznanja da je miting bio planiran za 12. okto- bar, ali da su organizatori, da bi zavarali policiju, požurili sa oku- pljanjem i odredili 7. oktobar. Mitingaši su svjesno postavljali zahtjeve koje objektivno nije bilo moguće izvršiti.
Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (28. oktobra 1988) održala je śednicu posvećenu nauci i tehnologiji, a akademik V. Strugar je u svojoj beśedi protestne mitinge nazvao političkim ustankom naroda i govoreći o mogućem ujedinjenju Crne Gore i Srbije, rekao: Uprli su branioci institucija sistema u Crnoj Gori da ne dozvole da se Crnogorci poistovjećuju sa Srbima... stoga ’za komuniste u Crnoj Gori stvaranje sopstvene nacije je partijski zadatak’.20 Na primjeru angažovanja pojedinih članova Crnogorske akademije mogli bi (kao i u slučaju SANU) uočiti upotrebu tehnike indirektne propagande, suptilnu persuaziju u kojoj se insistira na sugestivnom formatu, sa posebnim akcentom
______
20 U intervjuu Pobjedi nekoliko godina kasnije, akademik Strugar, govore- ći o svojoj knjizi Velika buna Crne Gore 1988 – 1989, je istakao: Komunističko pravljenje političkog naroda da li se igdje iskazalo težim prei- načavanjem duhovnosti nekog krvno srodnog ljudstva nego pri obradi Crnogoraca da bi postali posebna nacija, izdvojeni iz Srpstva? Pod dugotraj- nom vlašću komunista namnožilo se Crnogoraca koji neće da se zovu i pišu Srbi ... Crna Gora je zemlja i narod, društvo i država u Srpstvu. Crnogorci su Srbi. (Pobjeda, 26. februar 1992, str. 7).
310 MATICA, proljeće 2011. www. maticacrnogorska.me
___________
„Događanje naroda“ u Crnoj Gori - političko-propagandni okvir
na način i mjesto prezentovanja podataka, rezultate naučnih i stručnih istraživanja i dr. Na dotadašnjim mitinzima bila je očita neusaglašenost između onoga što se čulo u govorima i onoga što je pisano na transparentima. Tako je kroz govore na titograd- skom i andrijevačkom mitingu oficijelno tražena samo podrška solidarnosti sa Srbima i Crnogorcima na Kosovu. Na cetinjskom mitingu, pak, zahtijevano je da crnogorski delegati u Skupštini SFRJ i članovi CK SKJ, „moraju tražiti maksimalnu odgovor- nost za sve one koji evo već osam godina drže konce kontrare- volucije na Kosmetu i da podrže stavove oko promjene Ustava Srbije“. Transparenti i masovni uzvici sadržali su parole: „Crna Gora je Srbija”, „Crna Gora je srpska Sparta”, „Crna Gora i Srbija – to je jedna familija“, „Izdali ste Srbiju”, „Druže Slobo samo reci, letjećemo kao meci”, „Dolje Žarković”, „Žarkoviću – Vuče Brankoviću” i dr. Na narednim mitinzima će se zahtije- vati i mnogo više – potpuno svrgnuće cjelokupne državne i poli- tičke vlasti u Crnoj Gori.
Tokom oktobarskih događaja bilo je evidentno mimoilaženje komunista na Univerzitetu sa republičkim partijskim rukovod- stvom, što je predstavljalo više od nepoštovanja partijske disci- pline. Na 17. śednici CK SKCG na kojoj je izabran za sekretara Predśedništva CK, M. Đukanović je iznio sljedeće: U cijeloj ze- mlji je pitanje povjerenja u rukovodstva, sa ovakvim rukovodstvi- ma se ne može izaći iz krize ... (Vreme, 619). U stavovima Uni- verzitetske konferencije SK od 9. novembra 1988. sadržane su do tada najžešće i najotvorenije kritike rada najviših crnogorskih rukovodstava a za koordinatora je postavljen Momir Bulatović, asistent Ekonomskog fakulteta koji je dobio ovlašćenje da sa CK SK Crne Gore i njegovim organima pregovara i ravnopravno do- nosi odluke. Ubrzo su Predśedništvo CK SK Crne Gore i Pre- dśedništvo Univerzitetskog komiteta SK održali zajedničku śed- nicu (10. decembra 1988.). Na ovom primjeru mogli bismo zapa- ziti primjenu tehnike horizontalnog propagandnog djelovanja, đe
www. maticacrnogorska.me MATICA, proljeće 2011. 311
_______
Radenko Šćekić
su se tokom aktivnosti na diskusionim krugovima, śednicama, sastancima razrađivale odgovarajuće teme, računajući na „ravnopravan“ dijalog članova i na njihovo uključivanje u inter- grupnu komunikaciju putem dijaloga i diskusija. Tadašnja vode- ća garnitura TV Titograda bila je prinuđena da dobrovoljno da ostavke, a naročito joj se zamjeralo na propustima u uređivačkoj politici, posebno oko objavljivanja parole Hoćemo Ruse! i pri- loga koji je 9. oktobra 1988. godine proslijeđen TV Zagreb u kojem su navodno date samo loše strane mitinga. Ubrzo se, već u januaru, pokazalo šta je to praktično značilo – republička tele- vizija je prednjačila u prevratu. A Radio Beograd u komentari- ma tokom januarskih događanja između ostalog je zaključio:
Dosadašnji državni i politički vrh Crne Gore, kako se pokazalo, nije imao previše sluha za notorne činjenice života, ispoljavaju- ći potpuno slepilo za izvorne interese naroda a ne bi se moglo reći da je domaćinskom pažnjom usmeravao razvojne potrebe crnogorske privrede. Sada je došao trenutak polaganja računa. (Radio Beograd, I program, 12. januar 1989).
Ono što nije uspjelo organizatorima protestnih mitinga tokom oktobra, ostvareno je nekoliko mjeseci kasnije, u januaru, kada je tadašnje crnogorsko rukovodstvo naćerano da podnese kolek- tivnu ostavku.21 Rano ujutru 10. januara prema Republičkoj skupštini prvi su krenuli radnici IGM „Radoje Dakić“ i mladi Univerziteta „Veljko Vlahović“ iz Titograda. Ubrzo su, sa svih strana, iz brojnih kolektiva i sredina širom republike potekle
___
21 Desetak dana ranije beogradski novinar M. Vučelić je istakao: U oktobru je bilo planirano definitivno rušenje crnogorskog i vojvođanskog rukovodstva, mitingaški pohod na BiH, Hrvatsku i Sloveniju, i za 29. novembar proglašenje Treće Jugoslavije na čelu sa Slobodanom Miloševićem. Međutim crnogorsko rukovodstvo bilo je tvrđe nego što smo očekivali, ali predstojeći odstrel neće preživjeti (Sa ulice u fotelje, Monitor, 9. januar 2009, str. 24-26).
312 MATICA, proljeće 2011. www. maticacrnogorska.me
______________
„Događanje naroda“ u Crnoj Gori - političko-propagandni okvir
prave rijeke naroda, a tadašnji Titograd, ali i čitava Crna Gora, naprosto je uzavrela.22
Pregovori sa tadašnjim republičkim funkcionerima od kojih tokom čitavog trajanja mitinga niko nije ni pokušao da se obra- ti okupljenom narodu išli su veoma teško i sporo. Organizacioni odbor predložio je, a okupljeni jednoglasno usvojili, zahtjeve, među kojima je traženo da svi partijski i državni funkcioneri na republičkim i saveznim funkcijama podnesu ostavke, jer su pored ostalog odgovorni što su ekonomska i politička kriza dovele radnike, omladinu, studente i najveći dio stanovništva na prag bijede, a krivi su, kako je navedeno, i za dugogodišnju kon- trarevoluciju i genocid na Kosovu... Vrijeme je za jednakost u dokazivanju sposobnosti i znanja poručeno je na kraju zahtjeva, koje je pročitao M. Bulatović, sekretar Univerzitetske konferen- cije Saveza komunista. Bulatović je tada bio poznat širom Jugoslavije zbog poruke upućene 10. decembra 1988. crnogor- skom partijskom rukovodstvu: Dovoljno je samo da vi odete! (prema Monitor, 9. januar 2009., str. 24-26.). Iz prethodnog možemo uočiti upotrebu više vrsta propagandnih načela: perso- nalizacije politike („krivci“ i „žrtve“, indentifikaciju određene politike sa određenom grupom političara), segmentacije publike i propagandnu slojevitost (apostrofiranje radnika, omladine i studenata – utvrđivanje posebnih grupa birača od interesa i pri- lagođavanje stavova i ciljeva njihovim karakteristikama). A od propagandnih tehnika prepoznaju se direktno propagandno dje- lovanje („šta“ i „zašto“), transfera - dovođenje putem negativne retoričke figure rukovodstva u vezu sa negativnim terminima
____
22 Vanrednu ulogu odigrao je konstituisani organizacioni odbor mitinga: S. Vukčević, R. Bošković, I. Hađžijusufovič i P. Bulatović – IGM „Radoje Dakić“; Lj. Stanković, I. Brajović, S. Darmanović – RK SSO; M. Pejanović, A. Đukanović i M. Bulatović – Univerzitet „Veljko Vlahović“ (viđeti više u Pobjeda, 11. januar 1989., str. 5).
www. maticacrnogorska.me MATICA, proljeće 2011. 313
__________________
Radenko Šćekić
(„bijeda“, „kontrarevolucija“, „genocid“). Tokom trajanja mitin- ga evidentna je bila prisutnost ne samo prosvjetnih radnika već i velikog broja studenata i učenika što je i evidentirano u medi- jima ali i iskorišćeno u propagandne svrhe u cilju nametanja javnosti stava i uvjerenja kako je i omladina sa nama.23
Dvodnevni protestni miting, kako se u javnosti špekulisalo „preko sto hiljada“ radnika, studenata, omladine i građana zavr- šen je oko 14 časova 11. januara 1989. godine nakon što su prih- vaćeni svi njihovi zahtjevi.24 Konačno, nakon tridesetosatnog mitinga, 14. januara u 11 časova i 25 minuta, ondašnji potpred- śednik Skupštine SR Crne Gore B. Tadić saopštio je da su u skla- du sa zahtjevima učesnika mitinga, podnijeli ostavke:
_______
23 „U titogradskim srednjim školama danas su održani samo prvi časovi. Nekoliko hiljada učenika i njihovih profesora sa transparentima, između deset i jedanaest časova, uputilo se prema Skupštini Crne Gore i pridružilo se uče- snicima mitinga. Prazne učionice i školska dvorišta na ovom sunčanom januar- skom danu djeluju neuobičajno pusto i tiho. Od daljeg toka događaja i raspo- loženja učenika zavisiće da li će biti nastave poslije podne“ (Pobjeda, 11. januar 1989, strana 7), Vrtiće smo ostavili da bi prava ostvarili, poruka je jed- nog plakata koji nosi dječak na mitingu u Podgorici (Pobjeda, 12. januar 1989., strana 8).
24 Na mitingu se uzvikivalo, skandiralo i pjevalo sljedeće: „Gdje ste sada specijalci došli su vam željezarci“, „Crna Goro majko SKOJ –a, evo stiže grad heroja“, „Titograde kraj Morače, čuješ kako vlada plače“, „Titograde, Titograde, ostade bez vlade“, „Nema grada gdje ne padne vlada“, „Sad se zna, sad se vidi da se naša vlada stidi“, „Foteljaši, šta li vam se sprema ...“, „Ostavke, ostavke“, „Šta se naša vlada stidi, došo narod da je vidi. Ne stidi se n’o se boji, jer su stigli sokolovi“, „Ko to smije, ko to smije radnike da bije, vratićemo, vratićemo prije il’ kasnije“, „Ko to kaže da Srbija nema mora“, „Foteljaši jel’ vam žao rastanak se primakao“, „Izađi Marko, Izađi bar na čas ...“, „Ide Tito preko Romanije ...“, „Slobo slobodo“, „Izlazite lopovi“, „Svi na biro“, „Radnička se uzburkala klasa, ovoj vladi nema više spasa“, „Da je Nikšić, da je Nikšić, bliže Titograda, ne bi bila, ne bi bila ovakva nam vlada“,
314 MATICA, proljeće 2011. www. maticacrnogorska.me
_______
„Događanje naroda“ u Crnoj Gori - političko-propagandni okvir
Predśedništvo SR Crne Gore, Predśedništvo CK SK Crne Gore i njegovi izvršni sekretari, zatim Predśedništvo RK SSRN, predśe- dnik Skupštine SR Crne Gore, kao i članovi predśedništva SFRJ i CK SKJ iz Crne Gore: V. Đuranović, V. Žarković i M. Orlandić, te izvršni sekretar Predśedništva CK SKJ, S. Filipović25.
____
„Milicijo malo reda, nije ovo Žuta Greda“, „Dolje crvena buržoazija“, „Glavu damo Kosovo ne damo“, „Živio Ljubiša Stanković“, „Živio Slobodan Milošević“, „Slobodane srpski sine kad ćeš doći na Cetinje“, „Mi nijesmo ovo htjeli no su ljudi ogladnjeli“, „Petokraka sa pet pera to je značka proletera“, „Druže Tito da ti je ustati, pa da vidiš kako narod pati“, „Fabrike smo ostavi- li da bi pravo ostvarili“, „Ko to kaže ko to laže Srbija je mala“, Imena tada- šnjih crnogorskih rukovodilaca takođe su se pominjala u napjevima : „Oj Vidoje (Žarković), oj Vidoje, kod nas nema grupa“, „Đuranović Veseline nema tvoje vladavine“, „Orlandiću iz Crmnice crnogorska izdajice“. Na broj- nim transparentima je pisalo : „Rad i samoupravljanje naša budućnost“ (ovaj transparent je dominirao mitingom), „Hoćemo mlade kadrove“, „Istjerajmo gubu iz torine“, „Mi smo za hitne promjene“, „Sa reformom do kraja“, „Birokratijo nisi po volji naroda“, „Rukovodstvo koje ne čuje glas naroda ne može da ga predvodi“, „Sačuvaj nas Bože od napasti, i neljudi koji su na vla- sti“, „Radnička klaso Crne Gore, sa vama je Alba iz Novoga Sada, gdje je pala prva pokrajinska vlada“, „Čovjek nije ko tuđe uzima“, „Zbijajmo se brat do brata da skinemo jaram s vrata“, „Ostavke, to je najmanje što tražimo“. Tokom trajanja mitinga, kordon milicije je nakratko prekinut – propuštajući desetak mališana osnovne škole „Maksim Gorki“ da se približe stepenicama skupštin- skog zdanja. Na crtaćim blokovima ispisane su parole: „I mi smo sa vama“, uzvikuju i oni – Ostavke, ostavke!..” (Pobjeda, 11. januar 1989, strana 3-4).
25 Najteže od svega je to što je Crna Gora danas u političkoj krizi kakav nismo imali od rata do danas. Takav rascjep u Savezu komunista Crne Gore nijesmo imali od 1948. godine. Uz činjenicu da smo tada imali jak Savez komunista Jugoslavije, da je spoljni faktor bio uzrok raskola. A danas imamo ozbiljno nejednistvo unutar Saveza komunista Crne Gore ..., izjavio je tada M. Radović na śednici CK SK CG 11. januara 1989. godine (Omladinski pokret, januar 1989. godine, strana 24).
www. maticacrnogorska.me MATICA, proljeće 2011. 315
___________________
Radenko Šćekić
Ispunjeni su svi zahtjevi, narod je pobijedio, rekao je između ostalog, čestitajući oduševljenoj masi izvojevanu pobjedu M. Bulatović. On je dalje istakao: Crnogorsko rukovodstvo je izgu- bilo parnicu sa narodom. Krahirala je jedna pogrešna politika, u kojoj su se fabrikovali stavovi, koja se kitila retoričkim cvijećem, a iza toga nesrazmjerno malo stajali rezultati činjenja. Za prekid sa takvom politikom nije bila dovoljna opomena ni ono što se, zbog opravdanog nezadovoljstva radnih ljudi, građana, mladih i studenata, poput političkog zemljotresa događalo od 7. do 10. oktobra prošle godine. Morao se zbog svega toga ponovo okupi- ti narod. (Pobjeda, 12. januar 1989, strana 5).
Uzvici, pjesme, skandiranje i natpisi na transparentima reflek- tovali su i samu raznolikost zahtjeva i stavova prisutnih na mitin- gu.26 Kretalo se od socijalnih zahtjeva za poboljšanje ekonomskih
___
26 Neke poznate pjesme tu su „izvođene“ u nizu varijanata, a većinom su i nastajale tu na licu mjesta, zavisno od trenutne inspiracije njihovih autora. Ipak, na osnovu magnetofonskih i televizijskih snimaka i onog što su novina- ri zabilježili, mitingaši su ostavili u nasljeđe bogato „stvaralastvo“: „Radnička se budi klasa, bez toga nam nema spasa“, „Oj Vidoje Žarkoviću, crnogorski Brankoviću“, „Đuranović Veseline, izdajniče domovine“, „Crna Gora rodi Sloba, to je čovjek našeg doba“, „Slobodane, srpski sine, kad ćeš doći na Cetinje, kad ćeš doći pod Lovćenom, čekamo te sa ordenom“, „Oj Skupštino mirno stani, evo idu Nikšićani“, „Crna Gora i Srbija - dva oka u glavi“, „Iako smo prebijeni, mi nijesmo pokoreni“, „Stankoviću naša diko, ne može ti ništa niko“, „Orlandiću sram te bilo, Šuvarevo desno krilo“, „Na obali od Morače crnogorska vlada plače“, „Dolje oni što su krivi, neka radni narod živi“, „Žuta Gredo crnogorska muko, tu je Lazar Crnogorce tuk’o“, „Brajoviću đe su tvoje suze, što su naše okaljale bluze“, „Radoviću ti Miljane, ti si kaz’o svoje zna- nje“, „Crnogorski narod bira i Ljubišu i Momira“, „Našoj vladi slomiše se krila, jer nikada nije dobra bila“, „Mi smo djeca sestre dvije, Crne Gore i Srbije“, „Mičite se s toga praga, Šofranca nam dajte Draga“, „Crna Gora Sloba rodi, da Kosovo oslobodi“, „Crnogorska pašće vlada, ili danas il’ nikada“,
316 MATICA, proljeće 2011. www. maticacrnogorska.me
_____________________
„Događanje naroda“ u Crnoj Gori - političko-propagandni okvir
uslova, nacionalističkih parola, preko napada na tadašnje crno- gorske rukovodioce (u prvom redu V. Žarkovića27, M. Orlandića, albanske funkcionere na Kosmetu, političare na saveznom nivou (S. Šuvara), do skandiranja M. Bulatoviću, Lj. Stankoviću28, S. Miloševiću.29 Sama raznolikost iznijetih i iskazanih stavova i
„Milošević iz Srbije ne da da se narod bije“, „Sad Srbija ima vođu, što je ravan Karađorđu”, „Crna Gora samo pita kad će Slobo mjesto Tita“, „Mi smo djeca sve spremnije Crne Gore i Srbije“, „Oj Miljane pofesore, studenti te tvoji kore“, „Ovaj narod traži hljeba, zato bolja vlada treba“, „Izlazite izdajice, da vam narod vidi lice“, „Đurišiću mlad majore, komandante Crne Gore“, „Oj narode Crne Gore, spremajmo se na izbore“, „A oj Slobo, a oj rise, Crnoj Gori navrni se“, „Milošević Slobodane, najsrećniji u godini dane“, „Ko to kaže, ko to laže, Srbija je mala“, „Crna Gora u boj kreće, robovati više neće“, „Oj nikši- ćka željezaro, Crne Gore ogledalo“ (prema B. Vojičić, V. Koprivica, Prevrat 89, LSCG, Podgorica, 1994, str. 259).
_____
27 Jedan od tada svrgnutih crnogorski funkcionera, Vidoje Žarković, jednu deceniju nakon ovih zbivanja rekao je: Kao i na ostale drugove iz crnogorskog rukovodstva koje je tada pučističkom metodom smijenjeno, i na mene se sru- čila prava bujica laži i kleveta, koje su težile da nas diskredituju u moralnom smislu da bi nas lakše politički onemogućili (laži o stanovima, jagnjetini, o antisrpstvu, o odnarođenosti ... (Pobjeda, 11. oktobar 1998, str. 7).
28 Jedan od lidera „Antibirokratske revolucije“, Lj. Stanković u intervjuu za NIN je istakao da: Nijedna društveno-politička organizacija, pa ni Savez komunista, ne smije da ima monopol na tržištu ideja i viđenja naše budućno- sti i društvenog uređenja (NIN, januar 1989, specijalno izdanje posvećeno „Sto dana koji su potresli Crnu Goru“, str. 20).
29 Kult novog vođe, „novog Tita“, ilustruje i govor jednog od organizatora mitinga u Titogradu 10. januara 1989. godine: Nijesu Crnogorci i crnogorski narod odabrali Miloševića kao čovjeka kojeg treba voljeti jer je Srbin. Mi mu se divimo zbog onih jednostavnih stvari, zbog onog što govori kao što misli, zbog njegove jednostavne mudrosti i hrabrosti koju do tada niko nije pokazao (D. Vučinić, Pobjeda, 10. januar 1989, str.3).
www. maticacrnogorska.me MATICA, proljeće 2011. 317
_______
Radenko Šćekić
zahtjeva ukazivala je na heterogen sastav učesnika mitinga kao i njihovih motiva, želja i nadanja. U skandiranju i uzvikivanju imena pojedinih političarima ogleda se upotreba propagandnog načela personalizacije politike, odnosno identifikacije određene politike sa određenim političarima.
U opštinskim reprizama opštenarodnog mitinga u Titogradu smijenjena su skoro sva rukovodstva u Crnoj Gori. Nastojalo se i uspjelo u namjeri da se u javnosti stvoriti slika o „nesposobno- sti birokratizovane vlasti“ i o neophodnosti njihove smjene, od republičkog do opštinskog nivoa. A u seriji mitinga koji su usli- jedili nakon titogradskog30, jedan je posebno uznemirio crno-
____
30 I u tadašnjem Ivangradu održan je protestni miting. Pored transparenata, parola i pjesama koje su se čule u Titogradu i na mitinzima u drugim crnogor- skim opštinama zabilježene su i sledeće: „Pade vlada usred Titograda i ova će usred Ivangrada“, „Nećemo popravke, hoćemo ostavke“, „Vratite nam poje- denu jagnjad“, „Milošević Slobodane kad ćeš doći u Berane“, „Pade vlada usred Titograda, i ovdje će jagnjeća brigada“, „Žuta Greda, radnička uvreda“, „Jagnjetari, pršutari – crni su vam došli dani“, „Jesi l čuo Beograde, Crna Gora nema vlade“, „Crna Goro mila – nemoj da nas plaše, Kosovo je bilo i ostaće naše“ (Pobjeda, 15. januar 1989.) I Danilovgrađani su imali bogat repertoar parola i pjesama: „Druže Tito, mi ti se kunemo“, „Druže Tito.uvijek spremni mi smo - da branimo bratstvo i jedinstvo“ „Oj narode Crne Gore, spremajmo se na izbore“, „Od Triglava do Vardara“, „Lovćen nam je oltar sveti“, „Slobodane vuče gorski, džeferdare crnogorski“, „Milicijo ‘ajte na Kosovo - a mi ćemo da sredimo ovo“, „Milicijo ‘ajte na Kosovo da branimo carstvo Dušanovo“ „Ko to smije radnike da bije”, „Reče Sava na umoru - Peko čuvaj Crnu Goru“, „Crna Goro i sve tvoje, izdadoše Miljan i Vidoje“ „Crna Gora nam je dala trides’ i šes’ generala, a Hrvatska nam je dala druga Tita za mar- šala“, „Milicijo malo reda, nije ovo Žuta Greda“, „Dolje foteljaši“, „Oj Miljane, čuvaj ovce, da ne brukaš Crnogorce“, „Dolje Šuvarovci“. Ni Mojkovčani nisu bili neinventivni: „Napolje lopovi “, “Živjelo jedinstvo naro- da Jugoslavije”, “Druže Tito, mi ti se kunemo”, „Dolje izdajice radničke
318 MATICA, proljeće 2011. www. maticacrnogorska.me
_________
- Nastavlja se -