Post by radovic on Nov 23, 2007 13:31:49 GMT -5
Most Verige u Boki Kotorskoj
Vlada Crne Gore i Direkcija za izgradnju auto puteva se veæ više od godinu dana pripremaju za izgradnju krupnog infrastrukturnog objekta - mosta Verige preko bokokotorskog zaliva. Most Verige je dio tzv. brze saobraæajnice, koja ide duž jadranske obale, izlazi iz Hrvatske u Crnu Goru na podruèju Debelog brijega, ide preko tog objekta padinama iznad obale, na koti izmeðu 200 i 300 metara nadmorske visine, vezuje se za tunel Sozina i onda auto putem Bar-Podgorica, a od Bara produžava prema albanskoj granici u zoni Ulcinja i nastavlja ka teritoriji Albanije. Ideja je da taj transverzalni pravac, koji prati obalu, bude veza izmeðu jadransko-jonskog autoputa, koji ide duboko zaleðem, i da omoguæi blagovremeni transfer robe i ljudi na obale država koje gravitiraju toj teritoriji. Kad je rijeè o Crnoj Gori, cilj je da taj put preko mosta Verige omoguæi bolje korišæenje hotelsko-turistièkih kapaciteta, a naroèito Luke Bar i da se transferiše roba najbržim i najkraæim putem
Naravno, ta ideja, koja je ozakonjena u Prostornom planu Crne Gore, daleka je buduænost, a most Verige nije samo u funkciji vezivanja za tu brzu saobraæajnicu, veæ i u funkciji lokalnog saobraæaja u Boki Kotorskoj. "Meðutim, on nije u investicionom prioritetu Crne Gore i nije goruæi problem crnogorske infrastrukture, jer se taj saobraæaj i danas odvija preko trajekta na tjesnacu Verige. Zbog toga je Crna Gora odluèila da taj objekat stavi na koncesionu izgradnju. Mi smo napravili svu potrebnu dokumentaciju koja je spremna, a sad se završava taj elaborat o koncesionoj izgradnji i brzo bi trebalo da bude na dnevnom redu Vlade", kaže za Ekonomist magazin Ratko Ivanoviæ direktor Direkcije za autoputeve Crne Gore. Sada je redosljed da se raspiše javni konkurs za pretkvalifikaciju zainteresovanih firmi, koje bi ušle u partnerstvo sa crnogorskom državom u izgradnji tog mosta. Korišæenje mosta za koncesionara bi trajalo izmeðu 20 i 25 godina, zavisno od visine troškova koji su vezani za izgradnju mosta i, s druge strane, od oèekivanih prihoda, koji bi bili izraèunati kroz veæ uraðenu i inoviranu fizibiliti studiju.
Aktivnosti su poèele još prije nekoliko godina, pri èemu je prvo napravljen meðunarodni konkurs 1999. godine za izbor lokacije i idejno rješenje mosta. Sedamnaest kompanija je uèestvovalo na tom konkursu i odabrana su rješenja. Lokacija je van samoga tjesnaca Verige, a idejno rješenje predviða da bude betonski most sa dva pilona, po 180 metara visine sa dva reda utega. Betonska konstrukcija æe biti na sajlama, što znaèi da æe to biti jedna moderna graðevina. Most se naslanja na dvije savremene urbane cjeline - Tivat i Bijela kod Herceg Novog, i neæe iskakati iz prirodnog konteksta, veæ æe ga, naprotiv, ukrasiti. Idejno rješenje je dao arhitekta iz Maribora, a izvoðaèki projekat je uradilo slovenaèko preduzeæe Gradis.
Investicija æe se isplatiti za deset godina
Most je dugaèak 976 metara i ima dva i po kilometra pristupnih puteva, širok je 22 metra, što znaèi da æe imati èetiri trake i pješaèku stazu uz zaštitu od vjetra i buke. Istestiran je u evropskim institutima na zemljotres i vjetar i praktièno se ne može srušiti izuzev u nekoj kataklizmi. Test je pokazao da može da izdrži vjetar od 250 km na sat. Visina nad površinom mora je 55 metara, tako da æe svaki brod moæi da proðe. Ispoštovani su zaštita životne sredine i kulturno istorijski spomenici. Sa tivatske strane æe biti vijadukt preko vojne imovine, a sa hercegnovske strane postoji problem sa divljim naseljem pored crkve Svete nedjelje i ono æe vjerovatno biti srušeno.
Crna Gora æe biti vlasnik projektne dokumentacije i snosiæe troškove rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i na osnovu toga æe biti partner u izgradnji mosta sa buduæim koncesionarom - sa uèešæem od deset odsto. Procjenjuje se da æe se ta investicija, vredna oko 90 miliona eura, isplatiti za desetak godina. Sada je na potezu Vlada, koja treba da donese odluku o konkursu za pretkvalifikaciju za izgradnju mosta na koncesionoj osnovi, a onda treba tri mjeseca da se taj materijal obradi i mjesec dana da se ocijeni. Slijedi konkurs za koncesionare, koji ispunjavaju uslove, a koji su ih u pretkvalifikaciji veæ ispunili za buduæu aktivnost, poslije èega æe biti donesena odluka. Ivanoviæ oèekuje da æe to biti do kraja godine i da bi veæ iduæe godine mogla poèeti gradnja, za koju su zainteresovani mnogi investitori širom Evrope.
How it will look like:
Vlada Crne Gore i Direkcija za izgradnju auto puteva se veæ više od godinu dana pripremaju za izgradnju krupnog infrastrukturnog objekta - mosta Verige preko bokokotorskog zaliva. Most Verige je dio tzv. brze saobraæajnice, koja ide duž jadranske obale, izlazi iz Hrvatske u Crnu Goru na podruèju Debelog brijega, ide preko tog objekta padinama iznad obale, na koti izmeðu 200 i 300 metara nadmorske visine, vezuje se za tunel Sozina i onda auto putem Bar-Podgorica, a od Bara produžava prema albanskoj granici u zoni Ulcinja i nastavlja ka teritoriji Albanije. Ideja je da taj transverzalni pravac, koji prati obalu, bude veza izmeðu jadransko-jonskog autoputa, koji ide duboko zaleðem, i da omoguæi blagovremeni transfer robe i ljudi na obale država koje gravitiraju toj teritoriji. Kad je rijeè o Crnoj Gori, cilj je da taj put preko mosta Verige omoguæi bolje korišæenje hotelsko-turistièkih kapaciteta, a naroèito Luke Bar i da se transferiše roba najbržim i najkraæim putem
Naravno, ta ideja, koja je ozakonjena u Prostornom planu Crne Gore, daleka je buduænost, a most Verige nije samo u funkciji vezivanja za tu brzu saobraæajnicu, veæ i u funkciji lokalnog saobraæaja u Boki Kotorskoj. "Meðutim, on nije u investicionom prioritetu Crne Gore i nije goruæi problem crnogorske infrastrukture, jer se taj saobraæaj i danas odvija preko trajekta na tjesnacu Verige. Zbog toga je Crna Gora odluèila da taj objekat stavi na koncesionu izgradnju. Mi smo napravili svu potrebnu dokumentaciju koja je spremna, a sad se završava taj elaborat o koncesionoj izgradnji i brzo bi trebalo da bude na dnevnom redu Vlade", kaže za Ekonomist magazin Ratko Ivanoviæ direktor Direkcije za autoputeve Crne Gore. Sada je redosljed da se raspiše javni konkurs za pretkvalifikaciju zainteresovanih firmi, koje bi ušle u partnerstvo sa crnogorskom državom u izgradnji tog mosta. Korišæenje mosta za koncesionara bi trajalo izmeðu 20 i 25 godina, zavisno od visine troškova koji su vezani za izgradnju mosta i, s druge strane, od oèekivanih prihoda, koji bi bili izraèunati kroz veæ uraðenu i inoviranu fizibiliti studiju.
Aktivnosti su poèele još prije nekoliko godina, pri èemu je prvo napravljen meðunarodni konkurs 1999. godine za izbor lokacije i idejno rješenje mosta. Sedamnaest kompanija je uèestvovalo na tom konkursu i odabrana su rješenja. Lokacija je van samoga tjesnaca Verige, a idejno rješenje predviða da bude betonski most sa dva pilona, po 180 metara visine sa dva reda utega. Betonska konstrukcija æe biti na sajlama, što znaèi da æe to biti jedna moderna graðevina. Most se naslanja na dvije savremene urbane cjeline - Tivat i Bijela kod Herceg Novog, i neæe iskakati iz prirodnog konteksta, veæ æe ga, naprotiv, ukrasiti. Idejno rješenje je dao arhitekta iz Maribora, a izvoðaèki projekat je uradilo slovenaèko preduzeæe Gradis.
Investicija æe se isplatiti za deset godina
Most je dugaèak 976 metara i ima dva i po kilometra pristupnih puteva, širok je 22 metra, što znaèi da æe imati èetiri trake i pješaèku stazu uz zaštitu od vjetra i buke. Istestiran je u evropskim institutima na zemljotres i vjetar i praktièno se ne može srušiti izuzev u nekoj kataklizmi. Test je pokazao da može da izdrži vjetar od 250 km na sat. Visina nad površinom mora je 55 metara, tako da æe svaki brod moæi da proðe. Ispoštovani su zaštita životne sredine i kulturno istorijski spomenici. Sa tivatske strane æe biti vijadukt preko vojne imovine, a sa hercegnovske strane postoji problem sa divljim naseljem pored crkve Svete nedjelje i ono æe vjerovatno biti srušeno.
Crna Gora æe biti vlasnik projektne dokumentacije i snosiæe troškove rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i na osnovu toga æe biti partner u izgradnji mosta sa buduæim koncesionarom - sa uèešæem od deset odsto. Procjenjuje se da æe se ta investicija, vredna oko 90 miliona eura, isplatiti za desetak godina. Sada je na potezu Vlada, koja treba da donese odluku o konkursu za pretkvalifikaciju za izgradnju mosta na koncesionoj osnovi, a onda treba tri mjeseca da se taj materijal obradi i mjesec dana da se ocijeni. Slijedi konkurs za koncesionare, koji ispunjavaju uslove, a koji su ih u pretkvalifikaciji veæ ispunili za buduæu aktivnost, poslije èega æe biti donesena odluka. Ivanoviæ oèekuje da æe to biti do kraja godine i da bi veæ iduæe godine mogla poèeti gradnja, za koju su zainteresovani mnogi investitori širom Evrope.
How it will look like: