Post by Emperor AAdmin on Dec 21, 2007 19:16:38 GMT -5
Kakvu poruku krije remek-delo?
Da Vincijeva tajna
Otkrivena je, ali ne i protumacena u Firenci 2001. godine. I nije je „procitao” pisac Den Braun, kako je obecavao, vec inzenjer za umetnicka dela Mauricio Seracini
U guzvi biskupa, monaha, ubica, tajnih udruzenja i znakova izmisljenih iz knjizevnih potreba jedan lik iz „Da Vincijevog koda” pisca Dena Brauna postoji i u stvarnosti. To je covek koji postavlja „umetnicke dijagnoze”, odnosno, inzenjer koji na umetnickim delima primenjuje naucne istrazivacke postupke. On se zove Mauricio Seracini i zivi u Firenci.
Den Braun u romanu tvrdi da ce otkriti „senzacionalne stvari” ispod sloja boje slike Leonarda da Vincija „Poklonjenje mudraca” koja je izlozena u galeriji Ufici u Firenci. Ali, taj pisac bestselera ni na jednom mestu u svojoj knjizi ne objasnjava sta je na toj slici otkrio tvrdeci da su mu celni ljudi Galerije uskratili pristup Leonardovom remek-delu i da su ga cak sklonili u depo, daleko od ociju posetilaca, sto uopste nije tacno.
Ali, jeste istina da slika „Poklonjenje mudraca” krije neke tajne poruke, izgleda prilicno neprijatne katolickoj crkvi. Tako bar pise u italijanskim novinama.
Inzenjer Mauricio Seracini sa svojim kolegama snimio je 2001. godine „Poklonjenje mudraca” infracrvenom tehnikom da bi sloj boje ucinio „providnim” i dobio crtez koji je ispod njega. I, sto je taj rad vise napredovao, postajalo je sve ociglednije da se crtez razlikuje od slike u boji, to jest, boje kojom je pokriven. Neko je to uradio u nameri da „nezgodne” pojedinosti dobro i zauvek sakrije.
Umesto smirenih prizora mudraca sa Istoka koji su, vodjeni zvezdom sto je oznacila rodjenje Isusa Hrista, stigli u Jerusalim, zatim u Vitlejem da se Isusu i njegovoj majci Bogorodici poklone i dete daruju, Leonardo je nacrtao scene krvavog boja, zapenusene konje u jeku borbe, jednog slona i, cak, izgradnju paganskog, mnogobozackog hrama.
Na svim prikazima Poklonjenja mudraca iz 15. veka, a to je bio veoma cest motiv likovnih umetnika, uobicajeno je da se u pozadini naslika hram u rusevinama cime se oznacava kraj svih mnogobozackih i drugih verovanja koja je pobedilo i u prah pretvorilo hriscanstvo, jedina prava vera.
Da li je Leonardo crtanjem hrama u izgradnji zeleo da oznaci svoj protivkatolicki stav ili se time samo izjasnio kao paganin, mnogobozac ili neznabozac? To je znao samo on, a jedini cilj nauke bio je da otkrije „senzacionalnu pozadinu” slike, a ne da cita i tumaci misli odavno pokojnog genija. Na osnovu ovoga sto je nadjeno mogu da se prave samo pretpostavke.
Cinjenica je da je slika „Poklonjenje mudraca” obojena desetinama godina posle nastanka crteza. Leonardo nije hteo, stigao ili imao vremena da sliku zavrsi i iza njega ostao je samo crtez. Nepoznatom umetniku neko je dao zadatak da nanese boju i sakrije „jereticke” (krivoverne) delove.
B. D.
link
Da Vincijeva tajna
Otkrivena je, ali ne i protumacena u Firenci 2001. godine. I nije je „procitao” pisac Den Braun, kako je obecavao, vec inzenjer za umetnicka dela Mauricio Seracini
U guzvi biskupa, monaha, ubica, tajnih udruzenja i znakova izmisljenih iz knjizevnih potreba jedan lik iz „Da Vincijevog koda” pisca Dena Brauna postoji i u stvarnosti. To je covek koji postavlja „umetnicke dijagnoze”, odnosno, inzenjer koji na umetnickim delima primenjuje naucne istrazivacke postupke. On se zove Mauricio Seracini i zivi u Firenci.
Den Braun u romanu tvrdi da ce otkriti „senzacionalne stvari” ispod sloja boje slike Leonarda da Vincija „Poklonjenje mudraca” koja je izlozena u galeriji Ufici u Firenci. Ali, taj pisac bestselera ni na jednom mestu u svojoj knjizi ne objasnjava sta je na toj slici otkrio tvrdeci da su mu celni ljudi Galerije uskratili pristup Leonardovom remek-delu i da su ga cak sklonili u depo, daleko od ociju posetilaca, sto uopste nije tacno.
Ali, jeste istina da slika „Poklonjenje mudraca” krije neke tajne poruke, izgleda prilicno neprijatne katolickoj crkvi. Tako bar pise u italijanskim novinama.
Inzenjer Mauricio Seracini sa svojim kolegama snimio je 2001. godine „Poklonjenje mudraca” infracrvenom tehnikom da bi sloj boje ucinio „providnim” i dobio crtez koji je ispod njega. I, sto je taj rad vise napredovao, postajalo je sve ociglednije da se crtez razlikuje od slike u boji, to jest, boje kojom je pokriven. Neko je to uradio u nameri da „nezgodne” pojedinosti dobro i zauvek sakrije.
Umesto smirenih prizora mudraca sa Istoka koji su, vodjeni zvezdom sto je oznacila rodjenje Isusa Hrista, stigli u Jerusalim, zatim u Vitlejem da se Isusu i njegovoj majci Bogorodici poklone i dete daruju, Leonardo je nacrtao scene krvavog boja, zapenusene konje u jeku borbe, jednog slona i, cak, izgradnju paganskog, mnogobozackog hrama.
Na svim prikazima Poklonjenja mudraca iz 15. veka, a to je bio veoma cest motiv likovnih umetnika, uobicajeno je da se u pozadini naslika hram u rusevinama cime se oznacava kraj svih mnogobozackih i drugih verovanja koja je pobedilo i u prah pretvorilo hriscanstvo, jedina prava vera.
Da li je Leonardo crtanjem hrama u izgradnji zeleo da oznaci svoj protivkatolicki stav ili se time samo izjasnio kao paganin, mnogobozac ili neznabozac? To je znao samo on, a jedini cilj nauke bio je da otkrije „senzacionalnu pozadinu” slike, a ne da cita i tumaci misli odavno pokojnog genija. Na osnovu ovoga sto je nadjeno mogu da se prave samo pretpostavke.
Cinjenica je da je slika „Poklonjenje mudraca” obojena desetinama godina posle nastanka crteza. Leonardo nije hteo, stigao ili imao vremena da sliku zavrsi i iza njega ostao je samo crtez. Nepoznatom umetniku neko je dao zadatak da nanese boju i sakrije „jereticke” (krivoverne) delove.
B. D.
link