Post by Emperor AAdmin on Dec 22, 2007 19:59:41 GMT -5
Postoji li hemija srca?
Molekul vecne ljubavi
Skladan spoj muskarca i zene zasniva se na ljubavi i seksualnoj privlacnosti. Ali, sta je to sto utice da dve osobe citav zivot provedu zajedno? Sta to vide jedna u drugoj?
Na svetu se neprekidno stvaraju parovi zena i muskaraca, a zblizavaju ih, pre svega, zaljubljenost i polna privlacnost. To su dve nezadrzive sile koje podmecu plamen u dve razlicite oblasti mozga i stvaraju „teledirigovanu” privlacnost. Niko jos u potpunosti ne razume sta se dogadja u ljudskoj svesti kad se neka osoba zaljubi, ali ishod je sledeci: strast joj potpuno zaokuplja mozak, a osecanje radosti i strepnje utice da izmeni ponasanje i nacin razmisljanja.
S druge strane, seksualna strana licnosti pritiska osobu do vrhunskog uzbudjenja, kao sto se, uostalom, u prirodi dogadja vec milionima godina, privlaceci tela u nerazdvojno klupko. Zaljubljivanje i vodjenje ljubavi samo su prvi, doduse, najlepsi deo bitisanja udvoje, ali tek uvod u trecu fazu, koja je mnogo teza i slozenija: odgajanje dece. Jer, tek to je prirodno zaokruzenje zivotnog ciklusa koje predvidja, kao u nekoj stafetnoj trci, da svaki par plamen zivota prenese sopstvenom potomstvu tako da i ono kasnije moze da postupi na isti nacin. A to je vrhunsko, pobednicko pravilo prirode: nije dovoljno samo razmnozavati se, nego uciniti da se i potomstvo umnozava da ne bi doslo do nestanka vrste.
Biolozi su otkrili posebnu hemijsku supstancu koja prati vezivanje dvoje ljudi razlicitog pola - oksitocin. A ako je zaljubljivanje obelezeno visokim nivoom dopamina s niskim serotoninom, a seksualnost visokim nivoom testosterona, dugotrajno vezivanje zavisi od povecanja kolicine hormona oksitocina u mozgu.
To je hormon koji dobro poznaju neke porodilje jer im se vestacki dodaje da bi se izazvao ili ubrzao porodjaj. Upravo ta supstanca izaziva kontrakcije materice, a kasnije podstice stvaranje mleka i vezivanje za odojce. Oksitocin se oslobadja i tokom orgazma, i kod zena i kod muskaraca.
Savrseni model monogamije
Istrazivanje doktora Larija Janga sa Univerziteta Ejmori, u SAD, odvijalo se posmatranjem ponasanja arvikola, malih poljskih miseva, neobicnih zivotinjica koje su u svetu sisara poznate kao redak primer bracne vernosti tokom citavog zivota. Parenje ne nastupa jednostavno: da bi za to bila potpuno spremna, zenki je potrebno oko 24 casa da boravi i koketira pred muzjakom. Drugim recima, neophodno joj je vreme da bi se „zagrejala”. Ali, kad se parenje dogodi, ovi misevi zasnivaju stalnu zajednicu, vise ne traze druge partnere i postaju pazljivi i brizni roditelji. Cak i kad muzjak ugine, zenka ostaje verna udovica.
Doktor Jang je otkrio da u mozgu ovih miseva, i muzjaka i zenki, postoje mozdani pojasevi s mnostvom receptora (prijemnika) za oksitocin i vazopresin. A upravo je to hormonalni sklop koji odredjuje stvaranje stalnog (bracnog) para. Jos jedna proba napravljena je proucavanjem druge vrste miseva, planinskih koji su bliski rodjaci poljskih: oni su genetski 99 odsto isti, ali se ipak ponasaju na sasvim suprotan nacin. Nimalo ih ne zanima stalna zajednica, a njihove seksualne veze su „samo na jednu noc”.
Sa ta dva potpuno suprotna uzorka izvedeni su brojni ogledi. Na primer, vernom poljskom misu zaustavljen je dotok oksitocina i vazopresina (suzbijanjem odgovarajucih gena) i oni su ubrzo postajali slicni svojim planinskim rodjacima. I obrnuto: ubrizgavajuci planinskim oksitocin i vazopresin, menjalo se njihovo ponasanje i oni su pokazivali sve vecu naklonost ka samo jednom partneru.
Neki drugi ogledi radjeni na sisarima izneli su na videlo jos neke zanimljivosti: na primer, kad se ovcama i zenkama pacova zaustavi prirodno dotok oksitocina, one odbacuju svoje mladunce. Takodje, ako se mladoj i jos nevinoj zenki pacova ubrizga oksitocin, ona prilazi tudjem mladuncu i pocinje da se ponasa zastitnicki, kao da je ona prava majka. Stoga oduzimanjem ili dodavanjem oksitocina moze da se utice na neke vrste ponasanja kao sto su monogamija ili visegamija. Zasto se to dogadja?
Novo polje za istrazivanje
Buduci da je ovim ogledima otvorena sasvim nova oblast, jos mnogo mora da se istrazuje. Zasad mogu da se iznose samo pretpostavke o izvesnim instinktivnim postupcima. Doktor Jang smatra da u mozgu, ne samo miseva, postoji mehanizam koji podstice odredjenu vrstu ponasanja, a na koji uticu upravo pomenute supstance: one nadrazuju neke mozdane prijemnike i proizvode osecanje zadovoljstva, ispunjenosti. Samim tim izazivaju zelju da se takvo osecanje produzi. Slican mehanizam dovodi do zavisnosti od droge, samo sto je u tom slucaju zasluzna druga supstanca, neurotransmiter dopamin koji pobudjuje delove mozga zaduzene za osecaj zadovoljstva izazivajuci stalnu potrebu za nagradom u vidu opijata.
Ova istrazivanja pokazuju kako genetika, to jest, nas urodjeni bioloski „program”, utice i menja ponasanje pojedinca, a sve zahvaljujuci razlicitosti mozdane gradje i manjem ili vecem prisustvu receptora, hormona, neurotransmitera i drugih supstanci. A ako su misevi, pacovi i ovce toliko osetljivi na prisustvo oksitocina i vazopresina da cak menjaju svoje seksualne navike, sta tek reci za coveka? Na njemu ne mogu da se izvode ogledi, ali se namece pomisao da i ljudska vrsta „radi” na slican pogon.
Zaljubljivanje i ljubav
Kad prestaje zaljubljenost? To je tesko reci. Neka istrazivanja dosla su do zakljucka da faza romanticne zaljubljenosti traje, u proseku, godinu-dve. U nekim slucajevima i tri i vise godina. Kasnije se ta snazna osecanja polako stisavaju, ali zato se javlja jedno cvrsce i smirenije: kad se skinu „ruzicaste naocare”, pocinju da se primecuju i mane partnera, pogotovo posle izvesnog vremena zajednickog prozivljavanja svakodnevice. Za neke to moze da bude pocetak krize, presudan trenutak. Tada pocinje da se voli osoba onakva kakva je stvarno, a ne samo kakva nam se cinila u vreme zaljubljenosti, kad se „ne vide” nedostaci. Strast splasnjava, ali se zato stvara potpunija ljubavna veza koju cine mnoge druge stvari, pre svega osecaj da je udvoje dobro, da jedno na drugo u svemu mogu da se oslone.
Da bi se to ostvarilo, jos u fazi zaljubljenosti mora da postoji „seme” kasnijeg razgranatog stabla: dakle, i strast, i ljubav, i prijateljstvo i razumevanje da bi kasnije ovom spisku bilo pridodato i postovanje, visoko misljenje o osobi s kojom delite zivot, sto je presudno za dugogodisnje opstajanje veze. Istrazivanje koje su psiholozi sa Univerziteta Teksas u Ostinu, SAD, sproveli sa 168 parova a trajalo je deset godina pokazalo je da razumevanje izmedju partnera pomaze ucvrscivanju medjusobnih odnosa i prevazilazenju teskih trenutaka. Uzavrele strasti, price kao iz ljubavnih romana, obicno se brzo i zavrsavaju ukoliko u njih nisu utkani i drugi cinioci koji zaljubljenost pretvaraju u ljubav. Slom najcesce dozivljavaju brakovi koji pocinju ludom zaljubljenoscu i kratkotrajnim zabavljanjem.
Smejanje spasava brak
Ljubav je malo smirenije osecanje od strasti, ali to je, u sustini, ono sto par prati kroz najveci deo zivota. Koji su to, po misljenju psihologa, sastojci koji omogucavaju da se dugo uziva u zajednickom zivotu? Pa, na primer, smisao za humor i sklonost ka zabavi. Neka sala moze da razresi trenutke nesklada, a zajednicko smejanje najbolja je bracna terapija.
Z. M.
link
Molekul vecne ljubavi
Skladan spoj muskarca i zene zasniva se na ljubavi i seksualnoj privlacnosti. Ali, sta je to sto utice da dve osobe citav zivot provedu zajedno? Sta to vide jedna u drugoj?
Na svetu se neprekidno stvaraju parovi zena i muskaraca, a zblizavaju ih, pre svega, zaljubljenost i polna privlacnost. To su dve nezadrzive sile koje podmecu plamen u dve razlicite oblasti mozga i stvaraju „teledirigovanu” privlacnost. Niko jos u potpunosti ne razume sta se dogadja u ljudskoj svesti kad se neka osoba zaljubi, ali ishod je sledeci: strast joj potpuno zaokuplja mozak, a osecanje radosti i strepnje utice da izmeni ponasanje i nacin razmisljanja.
S druge strane, seksualna strana licnosti pritiska osobu do vrhunskog uzbudjenja, kao sto se, uostalom, u prirodi dogadja vec milionima godina, privlaceci tela u nerazdvojno klupko. Zaljubljivanje i vodjenje ljubavi samo su prvi, doduse, najlepsi deo bitisanja udvoje, ali tek uvod u trecu fazu, koja je mnogo teza i slozenija: odgajanje dece. Jer, tek to je prirodno zaokruzenje zivotnog ciklusa koje predvidja, kao u nekoj stafetnoj trci, da svaki par plamen zivota prenese sopstvenom potomstvu tako da i ono kasnije moze da postupi na isti nacin. A to je vrhunsko, pobednicko pravilo prirode: nije dovoljno samo razmnozavati se, nego uciniti da se i potomstvo umnozava da ne bi doslo do nestanka vrste.
Biolozi su otkrili posebnu hemijsku supstancu koja prati vezivanje dvoje ljudi razlicitog pola - oksitocin. A ako je zaljubljivanje obelezeno visokim nivoom dopamina s niskim serotoninom, a seksualnost visokim nivoom testosterona, dugotrajno vezivanje zavisi od povecanja kolicine hormona oksitocina u mozgu.
To je hormon koji dobro poznaju neke porodilje jer im se vestacki dodaje da bi se izazvao ili ubrzao porodjaj. Upravo ta supstanca izaziva kontrakcije materice, a kasnije podstice stvaranje mleka i vezivanje za odojce. Oksitocin se oslobadja i tokom orgazma, i kod zena i kod muskaraca.
Savrseni model monogamije
Istrazivanje doktora Larija Janga sa Univerziteta Ejmori, u SAD, odvijalo se posmatranjem ponasanja arvikola, malih poljskih miseva, neobicnih zivotinjica koje su u svetu sisara poznate kao redak primer bracne vernosti tokom citavog zivota. Parenje ne nastupa jednostavno: da bi za to bila potpuno spremna, zenki je potrebno oko 24 casa da boravi i koketira pred muzjakom. Drugim recima, neophodno joj je vreme da bi se „zagrejala”. Ali, kad se parenje dogodi, ovi misevi zasnivaju stalnu zajednicu, vise ne traze druge partnere i postaju pazljivi i brizni roditelji. Cak i kad muzjak ugine, zenka ostaje verna udovica.
Doktor Jang je otkrio da u mozgu ovih miseva, i muzjaka i zenki, postoje mozdani pojasevi s mnostvom receptora (prijemnika) za oksitocin i vazopresin. A upravo je to hormonalni sklop koji odredjuje stvaranje stalnog (bracnog) para. Jos jedna proba napravljena je proucavanjem druge vrste miseva, planinskih koji su bliski rodjaci poljskih: oni su genetski 99 odsto isti, ali se ipak ponasaju na sasvim suprotan nacin. Nimalo ih ne zanima stalna zajednica, a njihove seksualne veze su „samo na jednu noc”.
Sa ta dva potpuno suprotna uzorka izvedeni su brojni ogledi. Na primer, vernom poljskom misu zaustavljen je dotok oksitocina i vazopresina (suzbijanjem odgovarajucih gena) i oni su ubrzo postajali slicni svojim planinskim rodjacima. I obrnuto: ubrizgavajuci planinskim oksitocin i vazopresin, menjalo se njihovo ponasanje i oni su pokazivali sve vecu naklonost ka samo jednom partneru.
Neki drugi ogledi radjeni na sisarima izneli su na videlo jos neke zanimljivosti: na primer, kad se ovcama i zenkama pacova zaustavi prirodno dotok oksitocina, one odbacuju svoje mladunce. Takodje, ako se mladoj i jos nevinoj zenki pacova ubrizga oksitocin, ona prilazi tudjem mladuncu i pocinje da se ponasa zastitnicki, kao da je ona prava majka. Stoga oduzimanjem ili dodavanjem oksitocina moze da se utice na neke vrste ponasanja kao sto su monogamija ili visegamija. Zasto se to dogadja?
Novo polje za istrazivanje
Buduci da je ovim ogledima otvorena sasvim nova oblast, jos mnogo mora da se istrazuje. Zasad mogu da se iznose samo pretpostavke o izvesnim instinktivnim postupcima. Doktor Jang smatra da u mozgu, ne samo miseva, postoji mehanizam koji podstice odredjenu vrstu ponasanja, a na koji uticu upravo pomenute supstance: one nadrazuju neke mozdane prijemnike i proizvode osecanje zadovoljstva, ispunjenosti. Samim tim izazivaju zelju da se takvo osecanje produzi. Slican mehanizam dovodi do zavisnosti od droge, samo sto je u tom slucaju zasluzna druga supstanca, neurotransmiter dopamin koji pobudjuje delove mozga zaduzene za osecaj zadovoljstva izazivajuci stalnu potrebu za nagradom u vidu opijata.
Ova istrazivanja pokazuju kako genetika, to jest, nas urodjeni bioloski „program”, utice i menja ponasanje pojedinca, a sve zahvaljujuci razlicitosti mozdane gradje i manjem ili vecem prisustvu receptora, hormona, neurotransmitera i drugih supstanci. A ako su misevi, pacovi i ovce toliko osetljivi na prisustvo oksitocina i vazopresina da cak menjaju svoje seksualne navike, sta tek reci za coveka? Na njemu ne mogu da se izvode ogledi, ali se namece pomisao da i ljudska vrsta „radi” na slican pogon.
Zaljubljivanje i ljubav
Kad prestaje zaljubljenost? To je tesko reci. Neka istrazivanja dosla su do zakljucka da faza romanticne zaljubljenosti traje, u proseku, godinu-dve. U nekim slucajevima i tri i vise godina. Kasnije se ta snazna osecanja polako stisavaju, ali zato se javlja jedno cvrsce i smirenije: kad se skinu „ruzicaste naocare”, pocinju da se primecuju i mane partnera, pogotovo posle izvesnog vremena zajednickog prozivljavanja svakodnevice. Za neke to moze da bude pocetak krize, presudan trenutak. Tada pocinje da se voli osoba onakva kakva je stvarno, a ne samo kakva nam se cinila u vreme zaljubljenosti, kad se „ne vide” nedostaci. Strast splasnjava, ali se zato stvara potpunija ljubavna veza koju cine mnoge druge stvari, pre svega osecaj da je udvoje dobro, da jedno na drugo u svemu mogu da se oslone.
Da bi se to ostvarilo, jos u fazi zaljubljenosti mora da postoji „seme” kasnijeg razgranatog stabla: dakle, i strast, i ljubav, i prijateljstvo i razumevanje da bi kasnije ovom spisku bilo pridodato i postovanje, visoko misljenje o osobi s kojom delite zivot, sto je presudno za dugogodisnje opstajanje veze. Istrazivanje koje su psiholozi sa Univerziteta Teksas u Ostinu, SAD, sproveli sa 168 parova a trajalo je deset godina pokazalo je da razumevanje izmedju partnera pomaze ucvrscivanju medjusobnih odnosa i prevazilazenju teskih trenutaka. Uzavrele strasti, price kao iz ljubavnih romana, obicno se brzo i zavrsavaju ukoliko u njih nisu utkani i drugi cinioci koji zaljubljenost pretvaraju u ljubav. Slom najcesce dozivljavaju brakovi koji pocinju ludom zaljubljenoscu i kratkotrajnim zabavljanjem.
Smejanje spasava brak
Ljubav je malo smirenije osecanje od strasti, ali to je, u sustini, ono sto par prati kroz najveci deo zivota. Koji su to, po misljenju psihologa, sastojci koji omogucavaju da se dugo uziva u zajednickom zivotu? Pa, na primer, smisao za humor i sklonost ka zabavi. Neka sala moze da razresi trenutke nesklada, a zajednicko smejanje najbolja je bracna terapija.
Z. M.
link