|
Post by Emperor AAdmin on Dec 22, 2007 21:30:42 GMT -5
Januar
|
|
|
Post by Emperor AAdmin on Dec 22, 2007 21:31:02 GMT -5
Februar.
|
|
|
Post by Emperor AAdmin on Dec 22, 2007 21:32:35 GMT -5
Mart.
|
|
|
Post by Emperor AAdmin on Dec 22, 2007 21:33:03 GMT -5
April.
|
|
|
Post by Emperor AAdmin on Dec 22, 2007 21:33:21 GMT -5
Maj.
|
|
|
Post by Emperor AAdmin on Dec 22, 2007 21:34:05 GMT -5
Jun.
|
|
|
Post by Emperor AAdmin on Dec 22, 2007 21:34:22 GMT -5
Jul.
|
|
|
Post by Emperor AAdmin on Dec 22, 2007 21:34:43 GMT -5
Avgust.
|
|
|
Post by Emperor AAdmin on Dec 22, 2007 21:35:12 GMT -5
Septembar ------- Zasto se kaze... SeptembarRujno vino uz riku jelena Ime meseca septembra potice od latinskog September (mensis) „sedmi (mesec)”, koje stoji u vezi sa brojem septem „sedam”. Kao sto znamo, kod Rimljana je godina prvobitno pocinjala u martu pa je zato septembar bio sedmi, a ne deveti mesec u godini kao danas. Iz istog latinskog izvora poticu i francusko semtembre, italijansko settembre, englesko i nemacko September, rusko sentcbre (koje je u ruski jezik uslo preko grckog)... Po nasim dijalektima srecu se i oblici: setembar, setenbar, sektebar, sektember, setenbar, setembar. Za razliku od nimalo zanimljivog latinskog naziva, u slovenskim jezicima postoji pravo sarenilo imena za ovaj mesec pun boja i obilja. Najsire je rasprostranjen naziv izveden od imena biljke vres: poljsko Wrzesien, rusko i ukrajinsko dijalekatsko veresenь, belorusko dijalekatsko verasenь, starocesko vresen... Vres ili vresak niska je drvenasta biljka sa sitnim liscem i medonosnim ljubicastim cvetovima koja obicno raste na brdovitom i oskudnom zemljistu. Vuk je u svom „Rjecniku” opisuje kao travu „koja povrh Velebita mirise, a po Lici ne”. Posto je septembar prvi jesenji mesec, ponegde su ga zvali i po ovom godisnjem dobu: hrvatsko dijalekatsko jesenjak, slovenacko dijalekatsko jesenik, rusko dijalekatsko osenь. Medjutim, prva dva naziva mogla bi biti i prevedenice nemacke reci Herbstmonat, cije je osnovno znacenje „jesenji mesec”, koje se dalje uoblicilo u „septembar”. U jesen lisce pocinje da zuti, pa se otuda u ruskim dijalektima srece naziv zoltenь, a u ukrajinskim zovtenь (inace, u ukrajinskom knjizevnom jeziku to je naziv za oktobar). Jesen je i doba kada pocinje da se ubira letina. Stoga su neki od naziva motivisani poljoprivrednim radovima: luzicko-srpsko poznjenc (u vezi sa glagolom znjeti), slovenacko zastarelo poberuh (u vezi sa glagolom brati), bugarsko dijalekatsko grozdober (vreme kad se bere grozdje). U nasim krajevima septembar se zove rujan (kod Hrvata je to i zvanican naziv meseca). Prvi pomen ovoga naziva potice iz druge polovine 14. veka: Meseca ru(j)na ... poci rabь bozi Georgi ... v dni cara Urosa. I u starobugarskom je ruen bio narodni naziv za septembar, dok se u ostalim slovenskim jezicima tako zove oktobar. Postoje nedoumice oko porekla same reci rujan. Neki je dovode u vezu sa pridevom rujan „zut, zuckast; crven, crvenkast; rumen, ruzicast”, tumaceci njeno znacenje kao „zuti mesec”. Stvar se, medjutim, usloznjava time sto ni poreklo prideva nije jasno. Po jednima, u pitanju je izvedenica od imenice ruj „biljka zutog cveta” (koju neki smatraju domacom recju, a drugi romanizmom), a posto se od te biljke pravi zuta boja, i pridev je razvio znacenje „zut, zuckast”. Ali kakvo je onda njegovo znacenje u ustaljenim izrazima tipa rujno vino, rujna krvca, rujna zora? Tim povodom Djordje Popovic, nas cuveni publicista, prevodilac i leksikograf, kaze: „Ja sam se rodio u selu, gde ljudi zive od vinograda, i nikad nisam cuo da su rekli za belo, zuto, zuckasto vino da je rujno vino; naprotiv, kad su se veselili i crveno vino pili, uvek su ga zvali rujno vino.” Drugi smatraju da pridev rujan ne oznacava predmet po boji, vec da je njegovo osnovno znacenje „mlad, svez, bodar”, kao u slovackom rujny „zivahan, raspojasan”. Pri tom naziv meseca rujna izvode od glagola rujati, revati „rikati”. Ista je situacija u staroslovenskom, gde je od glagola rjuti obrazovana imenica rjuj „rika”, a od nje rujenь „oktobar”, kao i u ceskom, gde je od glagola riti, rvati „revati, rikati” izvedena imenica rije „doba parenja jelena (koje je praceno rikom)”, od koje je nastala rec rijen „oktobar”. Mesec rujan je, prema tome, vreme kada se jeleni pare, pa svuda odzvanja njihova rika. Ako je ovo tumacenje tacno, rujno vino je prvobitno bilo „vino koje osvezava, krepi”, mozda cak i „vino koje deluje kao afrodizijak”. To bi znacilo da se danasnje znacenje prideva rujan „rumen” verovatno razvilo naknadnim preosmisljavanjem spoja rujno vino „vino koje krepi” u „rumeno vino”. Marta Bjeletic link
|
|
|
Post by Emperor AAdmin on Dec 22, 2007 21:35:38 GMT -5
Oktobar.
|
|
|
Post by Emperor AAdmin on Dec 22, 2007 21:36:28 GMT -5
Novembar. ----- Zasto se kaze... NovembarStudeni nosi studen Ime meseca novembra potice od latinskog naziva November (mensis) „deveti (mesec)” koji stoji u vezi sa brojem novem „devet”, jer je to, prema starom rimskom kalendaru, bio deveti mesec u godini. Latinski naziv danas se koristi u vecini evropskih jezika: italijansko i francusko novembre, nemacko i englesko November, slovenacko i slovacko november i tako dalje. Jos u starom veku latinska rec usla je u grcki jezik odakle je docnije presla u staroslovenski. Zahvaljujuci grckom posrednistvu, u jezicima koji su imena meseci preuzeli iz staroslovenskog, ona ima nesto drugaciji glasovni oblik: starosrpsko nojebrm (14. vek), nojembrm (12-15. vek), savremeno rusko nozbrm, kao i rumunsko Noemvrie. U slovenskim jezicima, kako u knjizevnoj upotrebi tako i po dijalektima, najcesci domaci naziv za novembar je listopad (da podsetimo, kod nas je to ime oktobra): poljsko i cesko listopad, belorusko i ukrajinsko dijalekatsko listopad (u ukrajinskom se srece i naziv padolist), luzicko listopad pored nazymnik (rec je izvedena od imenice nazyma „jesen”), slovenacko listopad, zastarelo i listognoj, bugarsko dijalekatsko listopat i tako dalje. Na nasim geografskim sirinama uobicajen je naziv studeni. Vuk ga belezi u svom „Srpskom rjecniku”, s potvrdom iz Dubrovnika, a kod Hrvata je to i zvanicno ime pretposlednjeg meseca u godini. Ovaj naziv nije usamljen na slovenskom jezickom prostoru - po ukrajinskim dijalektima srece se oblik studenь, a ista rec postojala je i u staroruskom, medjutim, u oba jezika ona je oznacavala decembar. Rec studeni zapravo je pridev izveden od imenice stud (zima, hladnoca) koji je naknadno poimenicen, pa se zato u narodu kaze: Studeni nosi studen. Istog su porekla i studenac (izvor), studenica (hladna voda), cesto ime voda Studenica - najpoznatija od njih je leva pritoka Ibra na kojoj je Stefan Nemanja podigao istoimeni manastir. Zanimljivo je da i rec stid pripada ovoj leksickoj porodici. Njeno prvobitno znacenje, zabelezeno u Vodicama kraj Sibenika, bilo je „ostra zima”, a tamo se kaze jos i stidan „hladan”. Tek docnije je rec stid razvila znacenje „sram”, pri cemu o povezanosti ova dva znacenja svedoci izraz nemati ni stida ni srama. Semanticki pomak „hladno, zima” > „sram” nije neuobicajen, a to nam pokazuju reci omraza, mrznja, koje su istog porekla kao mraz, mrznuti. U narodu se mesec novembar zove i arandjel jer se 21. novembra praznuje jedna od najcescih krsnih slava - Arandjelovdan. Marta Bjeletic link
|
|
|
Post by Emperor AAdmin on Dec 22, 2007 21:36:45 GMT -5
Decembar.
|
|
|
Post by Emperor AAdmin on Dec 22, 2007 21:37:14 GMT -5
generalno.
|
|