Post by Emperor AAdmin on Dec 23, 2007 2:10:14 GMT -5
Muzika 1905.
Pre sto godina u SAD priredjivana su takmicenja u regtajmu na kojima su nagrade dostizale nezamislive sume od dvadeset pet hiljada dolara.
Ako je sasvim izvesno da ljudi danas najvise slusaju dens, pop, rep, tehno, haus, hip-hop... ali i folk muziku, mozda se neko upitao sta se desavalo na koncertnim podijumima sveta pre tacno sto godina. Jasno je da o takozvanoj ozbiljnoj ili klasicnoj muzici postoji najvise podataka mada pocetkom proslog veka ona nije bila i najslusanija... Doduse, pijanistu Artura Rubinstajna u to doba ispracali su ovacijama, gde god da bi odrzao koncert... medjutim, njega je slusala samo „odabrana” publika.
Otorino Respigi
Ipak, i medju kompozitorima ozbiljne muzike bilo je onih koji su stvarali prave hitove. Jedan od takvih bio je i Ferenc, odnosno, Franc Lehar (1870-1948), austrijski kompozitor madjarskog porekla. Ovaj vojni dirigent u Puli, Trstu, Budimpesti i Becu imao je trideset pet godina kada je u austrijskoj prestonici krajem 1905. godine prvi put izvedena njegova opereta „Vesela udovica”. Uspeh je bio veliki, a cini se da popularnost „Vesele udovice” ne jenjava ni posle stotinu godina. Gotovo u isto vreme, Leharov sunarodnik Gustav Maler (1860-1911) napisao je Sedmu simfoniju, a nemacki kompozitor Rihard Straus (1864-1949) muzicku dramu „Saloma”, na istoimeni tekst Oskara Vajlda.
Skot Dzoplin
Italijanski kompozitor Otorino Respigi (1879-1936) imao je 1905. dvadeset sest godina. Zavrsio je studije viole i kompozicije, bio koncertmajstor orkestra Carskog pozorista u Petrogradu i nastupao kao koncertni violinista. Te godine napisao je komicnu operu „Kralj Enco”, veoma popularnu u to doba, Nokturno za orkestar i Svitu u Ge-duru za gudacki orkestar i orgulje. I slavni madjarski kompozitor Bela Bartok tada je bio mlad. Imao je samo dvadeset cetiri godine i napisao je Prvu i Drugu svitu za orkestar. Godinu dana manje imao je Igor Stravinski (1882-1971). Po zelji roditelja, 1905. godine zavrsio je pravni fakultet u Petrogradu, ali je svaki dan posecivao kompozitora Rimskog Korsakova, svog licnog profesora kompozicije. Pre sto godina Stravinski pise svoju prvu simfoniju u Es-duru. Francuski kompozitor Klod Debisi (1862-1918) objavljuje prvu knjigu kompozicija za klavir „Images”, a Pjetro Maskanji - operu „Prijateljica”.
Josif Marinkovic
S druge strane Atlantika, Ameriku je tresla groznica vesele muzike za klavir - regtajma. Nedvosmisleno vladajuci popularnom muzikom Amerike, regtajm je bio povezan s igrom koja je nosila naziv kejkvok. Otac regtajma bio je tamnoputi siromasni pijanista Skot Dzoplin (1868-1917). Pre sto godina u SAD priredjivana su takmicenja u regtajmu na kojima su nagrade dostizale nezamislive sume od dvadeset pet hiljada dolara. Pokretane su skole regtajma, objavljivani su prirucnici za regtajm. Ovaj muzicki talas stigao je i do Evrope i kompozitori su poceli da umecu regtajm teme u svoja dela...
Profesor u Drugoj muskoj gimnaziji u Beogradu 1905. godine bio je kompozitor Josif Marinkovic, autor tada popularnih pesama „Gde si, duso?”, „Kazi mi, kazi” i „Sano duso”, Opela i Liturgije... Pre tacno sto godina najznacajniji kompozitor u istoriji srpske muzike Stevan Stojanovic Mokranjac (1866-1914) objavio je I rukovet. U to doba bio je direktor Srpske muzicke skole (danasnje „Mokranjac”) i profesor teorijskih predmeta. Iste godine, odlucivsi neopozivo da ce muzika biti njegov poziv, na studije muzike u Lajpcig odlazi Stevan Hristic (1885-1958), potonji autor baleta „Ohridska legenda”.
link
Pre sto godina u SAD priredjivana su takmicenja u regtajmu na kojima su nagrade dostizale nezamislive sume od dvadeset pet hiljada dolara.
Ako je sasvim izvesno da ljudi danas najvise slusaju dens, pop, rep, tehno, haus, hip-hop... ali i folk muziku, mozda se neko upitao sta se desavalo na koncertnim podijumima sveta pre tacno sto godina. Jasno je da o takozvanoj ozbiljnoj ili klasicnoj muzici postoji najvise podataka mada pocetkom proslog veka ona nije bila i najslusanija... Doduse, pijanistu Artura Rubinstajna u to doba ispracali su ovacijama, gde god da bi odrzao koncert... medjutim, njega je slusala samo „odabrana” publika.
Otorino Respigi
Ipak, i medju kompozitorima ozbiljne muzike bilo je onih koji su stvarali prave hitove. Jedan od takvih bio je i Ferenc, odnosno, Franc Lehar (1870-1948), austrijski kompozitor madjarskog porekla. Ovaj vojni dirigent u Puli, Trstu, Budimpesti i Becu imao je trideset pet godina kada je u austrijskoj prestonici krajem 1905. godine prvi put izvedena njegova opereta „Vesela udovica”. Uspeh je bio veliki, a cini se da popularnost „Vesele udovice” ne jenjava ni posle stotinu godina. Gotovo u isto vreme, Leharov sunarodnik Gustav Maler (1860-1911) napisao je Sedmu simfoniju, a nemacki kompozitor Rihard Straus (1864-1949) muzicku dramu „Saloma”, na istoimeni tekst Oskara Vajlda.
Skot Dzoplin
Italijanski kompozitor Otorino Respigi (1879-1936) imao je 1905. dvadeset sest godina. Zavrsio je studije viole i kompozicije, bio koncertmajstor orkestra Carskog pozorista u Petrogradu i nastupao kao koncertni violinista. Te godine napisao je komicnu operu „Kralj Enco”, veoma popularnu u to doba, Nokturno za orkestar i Svitu u Ge-duru za gudacki orkestar i orgulje. I slavni madjarski kompozitor Bela Bartok tada je bio mlad. Imao je samo dvadeset cetiri godine i napisao je Prvu i Drugu svitu za orkestar. Godinu dana manje imao je Igor Stravinski (1882-1971). Po zelji roditelja, 1905. godine zavrsio je pravni fakultet u Petrogradu, ali je svaki dan posecivao kompozitora Rimskog Korsakova, svog licnog profesora kompozicije. Pre sto godina Stravinski pise svoju prvu simfoniju u Es-duru. Francuski kompozitor Klod Debisi (1862-1918) objavljuje prvu knjigu kompozicija za klavir „Images”, a Pjetro Maskanji - operu „Prijateljica”.
Josif Marinkovic
S druge strane Atlantika, Ameriku je tresla groznica vesele muzike za klavir - regtajma. Nedvosmisleno vladajuci popularnom muzikom Amerike, regtajm je bio povezan s igrom koja je nosila naziv kejkvok. Otac regtajma bio je tamnoputi siromasni pijanista Skot Dzoplin (1868-1917). Pre sto godina u SAD priredjivana su takmicenja u regtajmu na kojima su nagrade dostizale nezamislive sume od dvadeset pet hiljada dolara. Pokretane su skole regtajma, objavljivani su prirucnici za regtajm. Ovaj muzicki talas stigao je i do Evrope i kompozitori su poceli da umecu regtajm teme u svoja dela...
Profesor u Drugoj muskoj gimnaziji u Beogradu 1905. godine bio je kompozitor Josif Marinkovic, autor tada popularnih pesama „Gde si, duso?”, „Kazi mi, kazi” i „Sano duso”, Opela i Liturgije... Pre tacno sto godina najznacajniji kompozitor u istoriji srpske muzike Stevan Stojanovic Mokranjac (1866-1914) objavio je I rukovet. U to doba bio je direktor Srpske muzicke skole (danasnje „Mokranjac”) i profesor teorijskih predmeta. Iste godine, odlucivsi neopozivo da ce muzika biti njegov poziv, na studije muzike u Lajpcig odlazi Stevan Hristic (1885-1958), potonji autor baleta „Ohridska legenda”.
link