|
Post by Emperor AAdmin on Dec 24, 2007 16:56:56 GMT -5
Novije popularne reci.
|
|
|
Post by Emperor AAdmin on Dec 24, 2007 16:59:21 GMT -5
Jezicka moda Ekstra osoba je - ekstra Da li se reci trose drugacije od odevnih predmeta? „Kako ste se proveli?” „Ekstra!”
„Da li je ukusan kolac koji sam napravila?” „Ekstra je!”
„Sta mislis o mojoj novoj devojci?” „Ekstra osoba!”
„Kako si uradio pismeni iz srpskog?” „Ekstra!”
„Da li si citao novi broj naseg lista?” „Jesam. Ekstra je!”
„Zasto zelis da idem s tobom na koncert?” „Ona je ekstra darovita.”
„Uzmite kredit u nasoj banci. Uslovi su ekstra povoljni!” Da li ste primetili da je rec ekstra odnedavno postala veoma omiljena? Kad bi se obavilo istrazivanje verovatno bi pokazalo da medju nasim mladjim stanovnistvom ekstra postaje uzrecica, veoma cesto izgovorena rec. Cini se kao da je preko noci zauzela mesto doskorasnjeg „hit” izraza koji glasi: super. Jer, donedavno sve je bilo super. Ponekad i superiska. Kad danas neko samo promrmlja super, to je kao da je obukao odelo koje je davno izaslo iz mode. Da se postidi od zastarelosti. Ma kakvi super momci, super provodi ili super krediti! Sada nam treba nesto sto je ekstra! Ilustrovao Dobrosav Bob Zivkovic Ovaj naizgled bezazleni i pomalo sasavi primer iz zivota jezika slikovito govori o tome koliko su jezik, govor, kao i opstenje medju ljudima - podlozni modnim promenama. Isto tako, pomenuti primer govori i o snaznim uticajima koji stizu iz drugih jezika, o nekoj vrsti jezicke globalizacije. Takvim uticajima nije se lako odupreti, a ponekad je cak i besmisleno. Izvesno je da ubrzanje kome smo svakodnevno podvrgnuti (odnosno, kome se sami podvrgavamo), podrazumeva i skracenu, jos brzu komunikaciju medju ljudima, kratko opstenje koje ne trpi razlicitost, nijanse, nazalost, ni osobenosti. Dakle: „Kako si?” Odgovor glasi, kratko i „internacionalno”: „Ekstra!”. Italijanski pisac Tomazo Landolfi (1908-1979) svojevremeno je napravio neobican jezicki opit: napisao je pripovetku, nerazumljivu cak i samim Italijanima. Citaoci su se pitali na kom jeziku je ova prica napisana. Lici na italijanski, ali veci deo teksta je nerazumljiv... Naime, pisuci pricu, Landolfi je uglavnom koristio reci iz italijanskog jezika koje odavno nisu bile u upotrebi iako su zivele u jeziku vekovima, takoreci donedavno. Ali, bez obzira na tu cinjenicu, bezmalo niko nije razumeo pricu, pa cak ni njen naslov! Drugim recima, ukoliko nismo u stanju da se odupremo jezickim modnim promenama, trebalo bi bar da budemo svesni promena kroz koje jezik prolazi i to uz nasu pomoc i da o tome razmisljamo. Mozda ne bismo tako brzo zaboravljali? I ne bismo morali stalno da menjamo staro za novo? Reci se ipak drugacije trose od odevnih predmeta... Stoga, setimo se sta uopste znaci rec ekstra. U „Leksikonu stranih reci i izraza” Milana Vujaklije pise da rec ekstra potice od istoimene latinske reci eStra, sto znaci spolja, izvan, van, osim; ekstra znaci i narocit, osobit, izvanredan; ono sto se ucini vise i bolje nego sto je odredjeno, ili sto se trazi; kao prilog, ekstra znaci, izvanredno, osobito, narocito. Mirjana Ognjanovic link
|
|
|
Post by Emperor AAdmin on Dec 24, 2007 19:00:51 GMT -5
Pridev koji je postao hit Prosto je sve prosto!Pridev prosto postao je veoma moderan, gotovo neophodan zacin savremenog govora „Ja to prosto necu!” „Prosto mislim da nije trebalo da ucestvujemo...” „Prosto imate nekakve veze...” „Prosto, na to se ne moze odgovoriti...” „... postoje prosto neke stvari...” „... to prosto gledaoci imaju ideju...” „... prosto je zanimljivo...” „... prosto se radi o tome....” „...rec je o stvarima koje se prosto ne mogu prihvatiti...” Da li ste primetili koliko se odnedavno cesto upotrebljava pridev prosto? Za prikupljanje gore navedenih primera bilo je potrebno tek tri minuta slusanja i gledanja jedne popularne televizijske politicke emisije u kojoj pored voditelja ucestvuju i gosti. Svi su jednako cesto ponavljali tu istu rec: prosto! Jednostavno (prosto) receno, stice se utisak da nam je sve postalo prosto. Ali, jasno je da ovaj pridev ne stoji (prosto) na odgovarajucem mestu (bar ne uvek), vec je to postalo neka vrsta mode, neophodan zacin savremenog govora. Kao sto je pre izvesnog vremena bilo veoma sik da se na bilo koju opasku ili pitanje odgovori s trostrukim da, odnosno: da, da, da! Drugim recima, nije ni jednostavno (prosto), ni prostacki (prosto), niti lako (prosto), nego je moda, kao mnogo puta u istoriji jezika, uplela svoje prste ucinivsi, bez pravog povoda jednu rec omiljenijom od drugih. Izvesno je takodje da ukoliko pocnete da vodite racuna o tome koliko puta ljudi danas upotrebljavaju rec prosto, sve sto kazu postace vam veoma smesno. Pridev prost znaci jednostavan ili obican, znaci osobinu koja se neposredno u svemu vidi i lako razume. Prosto je ono sto nije slozeno: sto se srece na svakom koraku u obicnom zivotu. Jednostavan takodje znaci prost (poput prostih i prosto prosirenih recenica), kao i obican, cedan, prostodusan, dobrocudan, naivan, nevest... Ako je nesto prosto , onda je jednostavno, obicno. Evo i skolskog primera: „Lako sam uradio pismeni iz matisa. Zadaci su bili prosti!” Medjutim, kada kazemo prostacki, tada podrazumevamo da je neko prost u ruznom smislu: da ne ume da se snadje ni u najobicnijim prilikama, nego upada u oci svojom neugladjenoscu, neotesanoscu, neobrazovanoscu. U stvari, rec je o prostaku ili prostakluku. Pridev prost, odnosno prosto (osim toga sto je neka vrsta „bezbojnog ukrasa” savremenog govora) ipak se najcesce upotrebljava u smislu jednostavnosti: to je ono sto nije slozeno. Stoga se namece misao da mnogi danas razmisljaju na jednostavan nacin... Nismo se toga prvi setili: „Simple Minds” bese naziv rok grupe iz Glazgova koja je osamdesetih godina stoleca za nama bila veoma omiljena... Uostalom, kome je danas jos do zamrsenih ili teskih misli? Ko jos zeli da se opire nacinu izrazavanja koji je usao u modu? Ko bi da trazi sinonime ili da lupa glavu birajuci reci? Ljudi nemaju vremena, a i mediji cine svoje - lako stvaraju navike. „To je prosto tako!”, zakljuci veselo nasa poznata novinarka pred milionskim televizijskim gledalistem pre neko vece. I, sta da kazemo na ovaj izraz jezicke mode? Mozda ono sto su davno govorili nasi preci: neka nam je prosto. M. Ognjanovic link
|
|
|
Post by Emperor AAdmin on Dec 27, 2007 19:53:00 GMT -5
Jezik i moda Definitivno ljubav! Oznaka urbanog (gradskog) izrazavanja glasi - definitivno! Modni ukras u vidu jedne reci stigao je u nas jezik ne tako davno pravo iz engleskog. Tacnije, iz americkih televizijskih serija u kojima se ta rec koristila neuobicajeno cesto, toliko da su mnogi i tamo, a i ovde pomislili da bi bilo moderno umetnuti je s vremena na vreme. Rec koju smo, na primer, culi u dijalozima u seriji „Seks i grad”, zatim nekoliko puta i sami izgovorili, postala je teret koga se nije lako resiti. Uzrecica. Smesna uzrecica, jer se pojavljuje i tamo gde nema smisla. Ta oznaka urbanog (gradskog) izrazavanja glasi - definitivno. Odjednom kao da je mnogo toga postalo „definitivno”. *** „Da li ti se svidja ona majica u izlogu?” „Definitivno!” „Hoces li da se nadjemo posle skole u kafeu?” „Definitivno!” „Definitivno cemo posle ici kod tebe da ucimo ustav.” „Definitivno dodji. Nastavnica ce definitivno dati kontrolni.” „Definitivno cu dobiti keca.” „I ja. Definitivno.” „Sta nas briga! Profesori su definitivno poludeli.” „Nemoj samo mnogo da se kidas zbog toga. Postoji nesto sto je definitivno vaznije. Maco, definitivno: volim te.” „To! Definitivno ljubav!” *** U recniku stranih izraza pise da prilog definitivno potice od latinske reci definitus, sto znaci odredjen, razgovetan, jasan. U srpskom jeziku definitivno podrazumeva konacno, utvrdjeno, odredjeno, zavrseno, odlucno, presudno, zakljucno, izricno... U engleskom rec definitely, koja nas je toliko privukla, prevedena na nas jezik znaci - konacno. To nije sve. Sledi jos jedan jezicki obrt. Ukoliko bismo umesto reci definitivno upotrebili nas izraz konacno, ili odredjeno, shvatili bismo da definitivno nismo hteli bas svaki put da kazemo definitivno, vec svakako ili naravno. Ali, to su reci koje odavno nisu u modi! A moda je moda. Ili je pratis, ili je ne pratis. Uostalom, ko te pita da li ti po kosavi zebu krsta, ako su u modi kratke zimske jakne!? M. Ognjanovic link
|
|