|
Post by bosanskinovi on Oct 12, 2008 8:13:59 GMT -5
|
|
|
Post by tito on Oct 12, 2008 8:22:33 GMT -5
|
|
|
Post by Ja Ona i Pivo on Oct 12, 2008 9:38:06 GMT -5
nista bolji od milosevica
|
|
|
Post by sweetnugs on Oct 12, 2008 15:52:56 GMT -5
Puno bolji od Milosevica i Njofre.
|
|
|
Post by tito on Oct 18, 2008 12:44:49 GMT -5
18.10.2008 Povodom sutrašnje pete godišnjice smrti prvog predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegoviæa, predsjedavajuæi Predsjedništva BiH Haris Silajdžiæ podsjeæa na "zasluge ovog prvog bosansko-hercegovaèkog državnika modernog vremena, koji je našu zemlju poveo u nezavisnost i koji se u najtežim uslovima nastavio zalagati za vrijednosti demokratije i multietnièkog društva".
Kako navodi Silajdžiæ u svojoj humanosti, rahmetli Alija Izetbegoviæ je ostao nepokolebljiv.
- Èak i u najtežim trenucima bio je izuzetno osjetljiv na ljudsku patnju i èinio je sve da se žrtve, koje su bile neminovne, svedu na najmanju mjeru. Nije vodio politiku uzvraæanja istom mjerom i vodio je raèuna o osjeæanjima svih u Bosni i Hercegovini, o tradiciji, vjeri, kulturi i sliènim vrijednostima naše zemlje. Zbog takve politike, oni koji su branili Bosnu i Hercegovinu danas mogu iæi uzdignute glave, saopæeno je iz Ureda predsjedavajuæeg Predsjedništva BiH.
Povodom obilježavanja pete godišnjice smrti Alije Izetbegoviæa, u ponedjeljak, 20. oktobra, predsjedavajuæi Silajdžiæ položit æe cvijeæe na njegov mezar, najavljeno je iz Silajdžiæeva ureda.
|
|
|
Post by tito on Oct 18, 2008 14:05:37 GMT -5
Autor: Željko Miliæeviæ 18.10.2008.
On je mogao pozvati u vjerski rat. On je mogao pozvati u vjersku i nacionalnu mržnju. On je mogao pozvati u osvetu zbog svojih stradanja. On je mogao pozvati u osvetu protiv Srba, Crnogoraca i Hrvata zbog stradanja Bošnjaka u ovom najzadnjem genocidu.
On je prvi Predsjednik Republike Bosne i Hercegovine, i to za vijeke vjekova.Umni voða naroda koji nije smio postojati. Idejno-politièki voða države koja nije smjela postojati. On je vodio Bosnu i Hercegovinu kad je skoro cijeli svijet bio protiv nje.
Mislilac, intelektualac, vojskovoða, vjernik, državnik, pisac, komšija, susjed, prijatelj...
Rahmetli Alija Izetbegoviæ se nije dao pokoriti nametnutim mu, kao i nama, sistemu. On ga je vidio, spoznao i suprotstavio mu se. On ga je prokazao. Oni, koji su to mogli razumjeti, i koji su mu vjerovali, su ga podržali. On je imao podršku veæine. U njegovom Kabinetu su bili patrioti Bosne i Hercegovine sviju vjera i narodnosti.
Njegov poziv na razmišljanje, „Islamska deklaracija“, u svom samom naslovu, u današnjem svijetu i vjersko-etnièko-politièkom podneblju, zvuèi agresivno. Razlog tome je da živimo u vremenima kad se sve greške svih postojeæih sistema upravljanja ljudima nastoje prebaciti na jedan nazivnik kojeg se relativno jednostavno identificira - Islamizam. Ne znam odakle je došla ova kovanica, ali mi je kao kršæanu jasno da je, u najmanju ruku, zloæudna i pakosna i uvredljiva.
„Islamska deklaracija“ nije nikakav poziv u vjersku mržnju i rat. Ta izjava je poziv za narodno, vjersko i društveno-politièko osvješæenje jednog naroda kojeg su stoljeæima zatirali u njegovoj vlastitoj postojbini.
On se nikad nije prihvatio puške, meðutim je zbog nekih šezdeset stranica filozofskog razmišljanja dobio èetrnaest godina robije. Samo to ukazuje na sumanutost svijeta u kojem živimo. On je sve nas, i Bošnjake i druge, svojim djelom upozoravao na prave, izvorne opasnosti. Zbog toga je bio opasan velikom sistemu.
Iste godine kad je Inkvizicija prognala sefardske (španjolske) Židove, srpski hajduci su po prvi put provalili u Srebrenicu. To je bilo 1492., po gregorijanskom kalendaru. Bosna i Bošnjaci su prihvatili i udomili sefardske Židove, a potom ispratili srpske hajduke natrag preko Drine. Židovi su sobom donijeli svoje narodne i vjerske artifakte, meðu kojima je bila i Sveta knjiga „Hagada“, jedan od šest primjeraka koji još uvijek postoji.
Vlada Republike Bosne i Hercegovine, kojom je predsjedavao Alija Izetbegoviæ, je èuvala i saèuvala tu Svetu knjigu. Da je to bila ikakva „fundamentalna“, „nacionalistièka“ ili „islamistièka“ vlada, ta Knjiga ne bi danas postojala.
Da je on htio napraviti malu muslimansku zajednicu u kršæanskoj Europi on ne bi bio ovlastio mene, rimo-katolika, da organiziram vojno-materijalnu pomoæ. U takozvanim „mirovnim pregovorima“ koji su se vodili u ono doba u Ženevi, svima je postalo jasno da se ne radi o miru nego o uništenju Bosne i Hercegovine.
Dobrovoljna organizacija rodoljuba Bosne i Hercegovine je radila u Ottawi izmeðu 1992. i 1995. godine. To je bio „Informativni ured Bosne i Hercegovine“, kroz èiji rad smo organizirali javno-politièke nastupe i slanje medicinske pomoæi. Meðutim, to svakako nije bilo dovoljno i trebalo je pomoæi vojno-oslobodilaèki napor i žrtvovanje naroda koji nije nikad htio rata.
Pod-predsjednica demokratski izabranog Upravnog odbora „Informativnog ureda Bosne i Hercegovine“, nakon hitnog zasjedanja, me je poslala u posebnu misiju. Ja sam se toga prihvatio uz uvjet da dobijem ovlaštenje, koje je ovdje priloženo.
Na osnovi zaduženja našeg ureda i ovlaštenja Predsjednika, ja sam putovao u tri zemlje. Naravno, UDBA, a potom i britanska MI6, su postali jako zainteresirani i pomno su pratili moj put, pogotovo kad sam se pojavio u Aziji. Kršæanin, koji organizira vojno-materijalnu pomoæ za Bosnu i Hercegovinu, u trenutku kad kršæani ubijaju Muslimane! To je bilo nepojmljivo onda, a i danas je.
To nije bilo nepojmljivo Predsjedniku Izetbegoviæu.
Ja sam živi dokaz da rahmetli Alija Izetbegoviæ nije radio na stvaranju male muslimanske državice na Balkanu. On je bio branitelj cijele Bosne i Hercegovine i njenih naroda.
Neka Ti je rahmet duši, Predsjednièe!
|
|
|
Post by tito on Oct 20, 2008 6:28:04 GMT -5
20.10.2008. Povodom obilježavanja pete godišnjice smrti prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH i osnivaèa i poèasnog predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) Alije Izetbegoviæa, danas su predsjedavajuæi Predsjedništva BiH Haris Silajdžiæ, rukovodstvo SDA, èlanovi i simpatizeri obišli Izetbegoviæev mezar na Šehidskom mezarju Kovaèi u Sarajevu, položili cvijeæe i prouèili Fatihu.
Izmeðu ostalih, polaganju cvijeæa prisustvovali su èlanovi porodice Izetbegoviæ, premijer Federacije BiH Nedžad Brankoviæ i državni, federalni i kantonalni ministri.
"Danas obilježavamo dan kada nas je ostavio èovjek koji je vodio borbu za slobodu. Borbu u kojoj je bilo sasvim jasno ko je agresor, a ko žrtva, ko napada, a ko se brani", kazao je Silajdžiæ u svom obraæanju istièuæi da se u posljednje vrijeme vodi intenzivirana kampanja za izjednaèavanjem takozvanih strana u BiH.
"To nije ništa novo, jer za vrijeme agresije na ovaj grad stalno smo slušali da ne znamo ko baca granate, ko gine, a ko napada. Rahmetli Alija Izetbegoviæ je stao na èelo pokreta za slobodu i za odbranu BiH. Jedno je sigurno, da nikada nije ni rjeèju ni djelom ohrabrio bilo kakav potez za koji bi se moglo reæi da nije civilizovan", dodao je Silajdžiæ.
Istakao je da se u posljednje vrijeme pojavljuje niz eksperata koji žele izjednaèiti tu borbu za slobodu sa onima koji su napadali sa puškom u ruci.
To izjednaèavanje, kako je kazao Silajdžiæ, ima cilj da oni koji izjednaèavaju ne moraju ništa raditi da bi se malo više pravde uvelo u BiH i konaèno rješenje u BiH.
"To èineæi, ustvari žele da sakriju svoju nemoæ pred jednim projektom koji još živi. Da taj projekat živi jasno je iz èinjenice da u entitetu Republika Srpska ima osam posto Bošnjaka i Hrvata, tamo gdje ih je bilo 46 posto. Tako se ne prave temelji za dugoroèan mir i dugoroènu stabilnost, jer u BiH se zna ko je napadao, a ko se, na èelu sa Izetbegoviæem, branio od monstruoznog plana koji je provodio tadašnji režim Slobodana Miloševiæa u Beogradu", rekao je Silajdžiæ.
On je istakao je i prvu osobinu Alije Izetbegoviæa, a to je ljudskost.
"Upravo zbog toga nismo imali i nikada neæemo u BiH imati akte osvete, nismo rušili tuðe spomenike dok su naše rušili, nismo otvarali logore i nismo èinili ono što su drugi èinili", rekao je predsjedavajuæi Predsjedništva BiH.
Predsjednik SDA Sulejman Tihiæ iskazao je zahvalnost za sve ono što je Alija Izetbegoviæ uèinio za BiH i njen narod.
Ukratko se osvrnuo na sve ono što je Izetbegoviæ uèinio za BiH poèev od proglašenja nezavisnosti BiH, borbe za meðunarodno priznavanje, odbranu BiH od agresije, zakljuèenja mira, obnove i izgradnje zemlje, reintegracije...
"Alija Izetbegoviæ uvijek se zalagao za BiH, državu ravnopravnih graðana i mi koji slijedimo njegov put borimo se za takvu BiH", rekao je Tihiæ.
"On je osjeæao obavezu i odgovornost za oèuvanje naše države. Nekada nismo mogli razumjeti neke poteze, ali sada vidimo da je to bila jedina moguæa, realna i ispravna politika i samo takvom politikom možemo iæi naprijed, korak po korak, ali uvijek naprijed", rekao je Tihiæ.
Alija Izetbegoviæ, dugogodišnji predsjednik Predsjedništva BiH i lider i poèasni predsjednik SDA, preminuo je 19. oktobra 2003. godine u 14.25 sati u Klinièkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS).
|
|
|
Post by tito on Oct 22, 2008 7:09:48 GMT -5
|
|
|
Post by ccccnjegoscccc on Oct 22, 2008 9:42:07 GMT -5
Whens Hitler day?
|
|
|
Post by givemebeer on Oct 22, 2008 10:24:28 GMT -5
I have cake for Hitler day...
|
|
|
Post by tito on May 15, 2009 20:40:23 GMT -5
|
|
|
Post by vinjak on May 16, 2009 18:19:13 GMT -5
Gone to hell with the rest of them
|
|
|
Post by Ja Ona i Pivo on May 16, 2009 18:23:58 GMT -5
Oj Alija mozes li slanine da ti djedo sa tavana skine
|
|
|
Post by manijak on May 16, 2009 18:33:50 GMT -5
wow...alija was haaawt
|
|
|
Post by soko on May 17, 2009 16:32:05 GMT -5
|
|