Post by tito on Jun 5, 2009 9:31:22 GMT -5
Datum: 04.06.2009
Autor: Milorad Dodik
Kada je Klub poslanika Saveza nezavisnih socijaldemokrata, prije više od godinu dana, u februaru 2008. godine, Predstavnièkom vijeæu Parlamentarne skupštine BiH, podnio Prijedlog deklaracije o odgovornosti, bošnjaèki poslanici su rekli da je ne prihvataju, ali neæe je ni odbiti.
Procijenili su da bi prihvatanje takvog dokumenta sa Republike Srpske moglo skinuti izmišljene optužbe za secesiju, separatizam i rušenje Dejtonskog sporazuma. U deklaraciji smo pozvali na oèuvanje stabilnosti i definisanja uslova za nesmetano funkcionisanje Bosne i Hercegovine kao zajednièke države stvorene mirovnim sporazumom, uz neophodnost sticanja statusa kandidata BiH za èlanstvo u Evropskoj uniji kao i višeg stepena ka èlanstvu u NATO paktu.
Deklaracija potvrðuje da je Bosna i Hercegovina zajednièka država tri konstitutivna naroda - Bošnjaka, Srba i Hrvata i ostalih naroda i graðana, a da se njena ustavna struktura može razvijati na osnovu dogovora i konsenzusa kao temeljnih vrijednosti svake višenacionalne države. Naglasili smo da su neprikosnoveni temeljni principi postojanja Bosne i Hercegovine - njen suverenitet, politièka nezavisnost u skladu s meðunarodnim pravom i teritorijalni integritet, uz nepovredivost meðunarodno priznatih granica.
Deklaracijom smo rekli da Bosnu i Hercegovinu mogu oèuvati i uèiniti demokratskom i prosperitetnom samo njeni narodi i graðani, neposredno i putem dijaloga politièkih predstavnika izabranih na slobodnim i demokratskim izborima. Samo tako usaglašena rješenja su garancija njihove provodivosti. Pozvali smo da nakon toliko godina od završetka tragiènog rata, Bosna i Hercegovina krene putem novog i odgovornog poèetka koji bi omoguæio stabilan politièki i ekonomski razvoj cijele zemlje i time ubrzao njen put ka evroatlantskim integracijama. Evropska buduænost Bosne i Hercegovine gradi se saradnjom, tolerancijom i razumijevanjem, bez uslovljavanja i nametanja rješenja bilo kome i od bilo koga.
Deklaracijom smo potvrdili svoje opredjeljenje za trajan mir u Bosni i Hercegovini, zahtjevom da kontingent evropskih vojnih snaga ostane na tlu BiH, sve do njenog èlanstva u Evropskoj uniji. Te strane vojne snage treba da budu nepristrasna garancija za sve stanovnike BiH.
Tako piše u SNSD-ovoj deklaraciji o odgovornosti, kojoj su opet prišili da je poziv na secesiju. Iako smo prepisali odredbe Ustava BiH, iako smo se zalagali za ostanak EUFOR-a, iako smo tražili ubrzaniji put ka NATO-u . I tada i sada izvræe se teza. Zapravo, smeta principijelan stav da institucija visokog predstavnika preraste u specijalno predstavništvo Evropske unije. To se u iskrivljenim izvještajima za Brisel i Vašington predstavlja kao zahtjev za secesiju Republike Srpske. Tako iskrivljeni izvještaji služe za iskrivljenu politiku. Ima mnogo izmišljotina, podvala i laži, poput one o štampanju glasaèkih listiæa za referendum o nezavisnosti.
Mnogo puta sam rekao da vlast Republike Srpske ne èine avanturisti, da smo svjesni regionalnog aspekta stabilnosti, da želimo jasne odnose i èiste raèune, baš onako kako piše u Dejtonskom sporazumu, što je, po njegovom slovu, a ne po izmišljenom duhu. Svjesni smo da bi svaka nepotrebna avantura stavila Republiku Srpsku u težak položaj, a ne želimo ni sebi ni drugima vjeèito neprijateljstvo.
Mi smo legalisti i na taj naèin ostvarujemo legitimne interese Republike Srpske. Oèigledno, drugi to nisu, jer uporno odbijaju da prihvate Dejtonski sporazum, krše taj meðunarodni ugovor, insistiraju na promjeni ustavnog ureðenja koja bi od BiH napravila unitarnu državu, s jakim centralnim institucijama. To se pokušava pod plaštom reformi svega i svaèega, pravdajuæi takve poteze evropskim integracijama.
Od unitarne BiH, do države Bošnjaka muslimana, po receptu i zahtjevima njihovog najveæeg politièkog autoriteta, reisa Mustafe Ceriæa, ima samo polukorak. ;D
Oni koji u svojim glavama još vode rat, žele upregnuti Evropsku uniju i SAD da pod firmom nedovršenog posla, prave novi ustav i državu po mjeri jednog, suprotno legitimnim interesima drugih naroda u BiH. Tako nešto samo može produbiti podjele, pojaèati tenzije i BiH uèiniti još zaostalijom u svakom pogledu. Zašto bošnjaèkim politièkim strukturama, umjesto napretka po osnovu moguæih dogovora konstitutivnih naroda, više odgovara da stalno okrivljuju Republiku Srpsku što nije za reforme po njihovim zamislima?
Pitam i one druge, kojima su puna usta cjelovitosti BiH: Zašto spreèavaju da BiH podnese zahtjev za èlanstvo u NATO-u? Primaju Albaniju i Hrvatsku, što znaèi èuvanje njihovog teritorijalnog integriteta, ali takvo èuvanje još nije predviðeno za BiH. Insistiranje na promjeni kljuènih dejtonskih rješenja koja ne mogu proæi bez konsenzusa koga, oèigledno, nema i ne može biti, raða sumnju u krajnji opstanak jedino moguæe dejtonske BiH.
Naše protivljenje protivpravnom djelovanju OHR-a i "reformama" èiji je cilj unitarizacija, a ne evroatlantske integracije, sada zovu nacionalistièkom retorikom. A, mi smo protiv kršenja Dejtonskog sporazuma, protiv nametanja zakona, kojima se pokušava uz stranu pomoæ, pritiske, ucjene, politièke progone i nazor stvoriti država po mjeri veæinskog bošnjaèkog naroda, jer smatramo da je to suprotno i njegovim dugoroènim interesima života u zajednièkoj državi.
Autor: Milorad Dodik
Kada je Klub poslanika Saveza nezavisnih socijaldemokrata, prije više od godinu dana, u februaru 2008. godine, Predstavnièkom vijeæu Parlamentarne skupštine BiH, podnio Prijedlog deklaracije o odgovornosti, bošnjaèki poslanici su rekli da je ne prihvataju, ali neæe je ni odbiti.
Procijenili su da bi prihvatanje takvog dokumenta sa Republike Srpske moglo skinuti izmišljene optužbe za secesiju, separatizam i rušenje Dejtonskog sporazuma. U deklaraciji smo pozvali na oèuvanje stabilnosti i definisanja uslova za nesmetano funkcionisanje Bosne i Hercegovine kao zajednièke države stvorene mirovnim sporazumom, uz neophodnost sticanja statusa kandidata BiH za èlanstvo u Evropskoj uniji kao i višeg stepena ka èlanstvu u NATO paktu.
Deklaracija potvrðuje da je Bosna i Hercegovina zajednièka država tri konstitutivna naroda - Bošnjaka, Srba i Hrvata i ostalih naroda i graðana, a da se njena ustavna struktura može razvijati na osnovu dogovora i konsenzusa kao temeljnih vrijednosti svake višenacionalne države. Naglasili smo da su neprikosnoveni temeljni principi postojanja Bosne i Hercegovine - njen suverenitet, politièka nezavisnost u skladu s meðunarodnim pravom i teritorijalni integritet, uz nepovredivost meðunarodno priznatih granica.
Deklaracijom smo rekli da Bosnu i Hercegovinu mogu oèuvati i uèiniti demokratskom i prosperitetnom samo njeni narodi i graðani, neposredno i putem dijaloga politièkih predstavnika izabranih na slobodnim i demokratskim izborima. Samo tako usaglašena rješenja su garancija njihove provodivosti. Pozvali smo da nakon toliko godina od završetka tragiènog rata, Bosna i Hercegovina krene putem novog i odgovornog poèetka koji bi omoguæio stabilan politièki i ekonomski razvoj cijele zemlje i time ubrzao njen put ka evroatlantskim integracijama. Evropska buduænost Bosne i Hercegovine gradi se saradnjom, tolerancijom i razumijevanjem, bez uslovljavanja i nametanja rješenja bilo kome i od bilo koga.
Deklaracijom smo potvrdili svoje opredjeljenje za trajan mir u Bosni i Hercegovini, zahtjevom da kontingent evropskih vojnih snaga ostane na tlu BiH, sve do njenog èlanstva u Evropskoj uniji. Te strane vojne snage treba da budu nepristrasna garancija za sve stanovnike BiH.
Tako piše u SNSD-ovoj deklaraciji o odgovornosti, kojoj su opet prišili da je poziv na secesiju. Iako smo prepisali odredbe Ustava BiH, iako smo se zalagali za ostanak EUFOR-a, iako smo tražili ubrzaniji put ka NATO-u . I tada i sada izvræe se teza. Zapravo, smeta principijelan stav da institucija visokog predstavnika preraste u specijalno predstavništvo Evropske unije. To se u iskrivljenim izvještajima za Brisel i Vašington predstavlja kao zahtjev za secesiju Republike Srpske. Tako iskrivljeni izvještaji služe za iskrivljenu politiku. Ima mnogo izmišljotina, podvala i laži, poput one o štampanju glasaèkih listiæa za referendum o nezavisnosti.
Mnogo puta sam rekao da vlast Republike Srpske ne èine avanturisti, da smo svjesni regionalnog aspekta stabilnosti, da želimo jasne odnose i èiste raèune, baš onako kako piše u Dejtonskom sporazumu, što je, po njegovom slovu, a ne po izmišljenom duhu. Svjesni smo da bi svaka nepotrebna avantura stavila Republiku Srpsku u težak položaj, a ne želimo ni sebi ni drugima vjeèito neprijateljstvo.
Mi smo legalisti i na taj naèin ostvarujemo legitimne interese Republike Srpske. Oèigledno, drugi to nisu, jer uporno odbijaju da prihvate Dejtonski sporazum, krše taj meðunarodni ugovor, insistiraju na promjeni ustavnog ureðenja koja bi od BiH napravila unitarnu državu, s jakim centralnim institucijama. To se pokušava pod plaštom reformi svega i svaèega, pravdajuæi takve poteze evropskim integracijama.
Od unitarne BiH, do države Bošnjaka muslimana, po receptu i zahtjevima njihovog najveæeg politièkog autoriteta, reisa Mustafe Ceriæa, ima samo polukorak. ;D
Oni koji u svojim glavama još vode rat, žele upregnuti Evropsku uniju i SAD da pod firmom nedovršenog posla, prave novi ustav i državu po mjeri jednog, suprotno legitimnim interesima drugih naroda u BiH. Tako nešto samo može produbiti podjele, pojaèati tenzije i BiH uèiniti još zaostalijom u svakom pogledu. Zašto bošnjaèkim politièkim strukturama, umjesto napretka po osnovu moguæih dogovora konstitutivnih naroda, više odgovara da stalno okrivljuju Republiku Srpsku što nije za reforme po njihovim zamislima?
Pitam i one druge, kojima su puna usta cjelovitosti BiH: Zašto spreèavaju da BiH podnese zahtjev za èlanstvo u NATO-u? Primaju Albaniju i Hrvatsku, što znaèi èuvanje njihovog teritorijalnog integriteta, ali takvo èuvanje još nije predviðeno za BiH. Insistiranje na promjeni kljuènih dejtonskih rješenja koja ne mogu proæi bez konsenzusa koga, oèigledno, nema i ne može biti, raða sumnju u krajnji opstanak jedino moguæe dejtonske BiH.
Naše protivljenje protivpravnom djelovanju OHR-a i "reformama" èiji je cilj unitarizacija, a ne evroatlantske integracije, sada zovu nacionalistièkom retorikom. A, mi smo protiv kršenja Dejtonskog sporazuma, protiv nametanja zakona, kojima se pokušava uz stranu pomoæ, pritiske, ucjene, politièke progone i nazor stvoriti država po mjeri veæinskog bošnjaèkog naroda, jer smatramo da je to suprotno i njegovim dugoroènim interesima života u zajednièkoj državi.