Post by Emperor AAdmin on Dec 26, 2007 16:46:20 GMT -5
Statisticke neobicnosti
Devet miliona slavljenika dnevno
Statisticki podaci cesto veoma slikovito opisuju svet u kome zivimo
Stalno se govori o tome sta „kazu” statisticari: malo ko se pita sta je to zapravo statistika i cemu sluzi. Izraz statistika potice od latinske reci status, sto znaci - stanje. Statistikom su najpre nazivali nauku o stanju u nekoj drzavi izrazenom u brojevima.
Statistika je deo sociologije i njen zadatak je da, uporedjujuci u brojevima date cinjenice koje se javljaju u nekoj oblasti drzavnog i drustvenog zivota, izvodi opste zakljucke i utvrdjuje uzroke i posledice opazanjem utvrdjenih cinjenica, te da proucava metode sistematskog utvrdjivanja, sredjivanja tih cinjenica. Naposletku, statistika je sredstvo za izucavanje netipicnih, ali kolektivnih pojava. Dakle, statistiku cine brojcane cinjenice koje se tumace primenom matematicke teorije verovatnoce.
Statistikom se bavi veliki broj ljudi u svetu, posvecujuci se izucavanju razlicitih pojava, ponekad veoma vaznih za opstanak i napredak nase civilizacije. Medjutim, isto tako, statistici su podvrgnute i neke naizgled neobicne pojave. Ponekad nam se takva istrazivanja cine smesnim, ali samo na prvi pogled. Ubrzo se ispostavi da je rec o korisnim pokazateljima koji nam brojevima slikaju svet u kom zivimo.
Uostalom, evo nekih ishoda statistickih istrazivanja:
• Svedjani su najveci potrosaci kecapa na svetu. Godisnje potrose cetiri dolara po glavi stanovnika samo za kecap. Na drugom mestu su Australijanci, a tek na trecem Amerikanci.
• Mogucnost da coveka pogodi meteorit pravo u glavu iznosi jedan prema deset triliona.
• Vise od 45.000 plasticnih predmeta pluta u proseku na povrsini od jedne kvadratne milje u morima i okeanima.
• Cak pedeset odsto roditelja smatra da deca ne bi trebalo da budu novcano nagradjena kad na kraju skolske godine pokazu svedocanstvo sa odlicnim ocenama. Vecina se ipak tog stava ne pridrzava.
• Vas rodjendan nije neki poseban dan: statistike pokazuju da, osim vas, tog dana rodjendan proslavlja jos oko devet miliona drugih ljudi.
• Verovatnoca da umrete tako sto cete pasti iz kreveta ista je kao i da cete preminuti od strujnog udara: 1 : 2.000.000.
• Levom rukom pise deset odsto muskaraca, a osam odsto zena.
• Vise od cetrdeset odsto Amerikanki bile su u detinjstvu clanovi skautske organizacije (izvidjaci).
• U Njujorku svakodnevno ljudi govore osamdeset jezika.
• Vise od 38 odsto odraslih stalno laze u vezi s cenom pojedinih proizvoda, posebno onih koje su kupili.
• Statistike pokazuju da 49 odsto Amerikanaca nema pojma da se beli hleb pravi od psenicnog brasna.
• Odrasli Evropljani muskog pola tokom zivota provedu vise od tri hiljade sati brijuci se.
• Od sto odsto prasine i ostale necistoce koja spolja dolazi u nase domove, oko osamdeset odsto unese sam covek.
• Tokom zivota Evropljani pojedu u proseku 35.000 kolaca.
• Vise od cetvrtine stanovnistva u svetu zaradjuje godisnje oko 150 evra i od toga zivi.
• Brza hrana cini 55 odsto ishrane prosecnog Amerikanca.
• Vise od devedeset miliona ljudi u svetu prezivi iako na raspolaganju ima samo pedesetak evra godisnje.
• Tusiranje odraslih u gradovima u kojima je snabdevanje vodom redovno, traje u proseku 10,4 minuta.
• Pedeset pet odsto muskaraca pere ruke posle „posete” toaletu. Medjutim, cetrdeset pet odsto to - uopste ne cini!
• Dvadeset pet odsto tezine starog jastuka cini prasina i raspadnuti materijal kojim je napunjen.
• Sedamdeset odsto zena koje uklanjaju dlacice s nogu cini to ziletom.
• U proseku, 25 odsto zaposlenih otpustilo bi s posla svog sefa kada bi bili u prilici.
Goran Vojinovic
link
Devet miliona slavljenika dnevno
Statisticki podaci cesto veoma slikovito opisuju svet u kome zivimo
Stalno se govori o tome sta „kazu” statisticari: malo ko se pita sta je to zapravo statistika i cemu sluzi. Izraz statistika potice od latinske reci status, sto znaci - stanje. Statistikom su najpre nazivali nauku o stanju u nekoj drzavi izrazenom u brojevima.
Statistika je deo sociologije i njen zadatak je da, uporedjujuci u brojevima date cinjenice koje se javljaju u nekoj oblasti drzavnog i drustvenog zivota, izvodi opste zakljucke i utvrdjuje uzroke i posledice opazanjem utvrdjenih cinjenica, te da proucava metode sistematskog utvrdjivanja, sredjivanja tih cinjenica. Naposletku, statistika je sredstvo za izucavanje netipicnih, ali kolektivnih pojava. Dakle, statistiku cine brojcane cinjenice koje se tumace primenom matematicke teorije verovatnoce.
Statistikom se bavi veliki broj ljudi u svetu, posvecujuci se izucavanju razlicitih pojava, ponekad veoma vaznih za opstanak i napredak nase civilizacije. Medjutim, isto tako, statistici su podvrgnute i neke naizgled neobicne pojave. Ponekad nam se takva istrazivanja cine smesnim, ali samo na prvi pogled. Ubrzo se ispostavi da je rec o korisnim pokazateljima koji nam brojevima slikaju svet u kom zivimo.
Uostalom, evo nekih ishoda statistickih istrazivanja:
• Svedjani su najveci potrosaci kecapa na svetu. Godisnje potrose cetiri dolara po glavi stanovnika samo za kecap. Na drugom mestu su Australijanci, a tek na trecem Amerikanci.
• Mogucnost da coveka pogodi meteorit pravo u glavu iznosi jedan prema deset triliona.
• Vise od 45.000 plasticnih predmeta pluta u proseku na povrsini od jedne kvadratne milje u morima i okeanima.
• Cak pedeset odsto roditelja smatra da deca ne bi trebalo da budu novcano nagradjena kad na kraju skolske godine pokazu svedocanstvo sa odlicnim ocenama. Vecina se ipak tog stava ne pridrzava.
• Vas rodjendan nije neki poseban dan: statistike pokazuju da, osim vas, tog dana rodjendan proslavlja jos oko devet miliona drugih ljudi.
• Verovatnoca da umrete tako sto cete pasti iz kreveta ista je kao i da cete preminuti od strujnog udara: 1 : 2.000.000.
• Levom rukom pise deset odsto muskaraca, a osam odsto zena.
• Vise od cetrdeset odsto Amerikanki bile su u detinjstvu clanovi skautske organizacije (izvidjaci).
• U Njujorku svakodnevno ljudi govore osamdeset jezika.
• Vise od 38 odsto odraslih stalno laze u vezi s cenom pojedinih proizvoda, posebno onih koje su kupili.
• Statistike pokazuju da 49 odsto Amerikanaca nema pojma da se beli hleb pravi od psenicnog brasna.
• Odrasli Evropljani muskog pola tokom zivota provedu vise od tri hiljade sati brijuci se.
• Od sto odsto prasine i ostale necistoce koja spolja dolazi u nase domove, oko osamdeset odsto unese sam covek.
• Tokom zivota Evropljani pojedu u proseku 35.000 kolaca.
• Vise od cetvrtine stanovnistva u svetu zaradjuje godisnje oko 150 evra i od toga zivi.
• Brza hrana cini 55 odsto ishrane prosecnog Amerikanca.
• Vise od devedeset miliona ljudi u svetu prezivi iako na raspolaganju ima samo pedesetak evra godisnje.
• Tusiranje odraslih u gradovima u kojima je snabdevanje vodom redovno, traje u proseku 10,4 minuta.
• Pedeset pet odsto muskaraca pere ruke posle „posete” toaletu. Medjutim, cetrdeset pet odsto to - uopste ne cini!
• Dvadeset pet odsto tezine starog jastuka cini prasina i raspadnuti materijal kojim je napunjen.
• Sedamdeset odsto zena koje uklanjaju dlacice s nogu cini to ziletom.
• U proseku, 25 odsto zaposlenih otpustilo bi s posla svog sefa kada bi bili u prilici.
Goran Vojinovic
link