Post by Emperor AAdmin on Dec 26, 2007 18:14:27 GMT -5
Napad osecanjima
Nevidljivo neprijateljstvo
Izraz mobing oznacava neprekidno, stalno, psiholosko kinjenje i nipodastavanje odredjene osobe od strane neke druge osobe (najcesce je to sef, direktor, nastavnik) ili pak citave grupe
Ilustrovao Dobrosav Bob Zivkovic
Krajem nedavno zavrsene skolske godine u redakciju „Zabavnika” cesto su stizala pisma nezadovoljnih djaka: bili su ogorceni zbog nepravde koja im je naneta. Kao sto se moze naslutiti, nepravda se ogledala u zakljucenim ocenama, ali i u nekoj vrsti kinjenja kojem su bili podvrgnuti, posle cega je usledilo osecanje nize vrednosti. Drugim recima, stekli su los ugled kod profesora, ali i vrsnjaka.
Medjutim, to je bila jedna strana medalje. Profesori bi, sa svoje strane, verovatno imali da kazu kako djaci nista ne uce, da su neposlusni, ponekad i nezahvalni. I jedno i drugo misljenje opravdano je i ne iskljucuje postojanje skladnog, prijateljskog odnosa izmedju nastavnika i djaka. Ipak, u isto vreme, stalni sukob podseca na jednu novu pojavu - sada vec podrobno ispitanu i opisanu u psihologiji - koja se zove mobing. Svedski lekar, doktor Hajnc Lejman, strucnjak za industrijsku psihologiju i psihijatriju, 1999. godine objavio je knjigu pod nazivom „Mobbing”, koja je postala svetski bestseler.
Mobing, odnosno mobbing je engleska rec. Oznacava nacin ponasanja na radnom mestu (to moze da bude i skola, fakultet, novinska redakcija...) i podrazumeva stalnu psiholosku, tacnije emotivnu zloupotrebu neke osobe; rec je o svojevrsnom emotivnom zlostavljanju, mucenju, kinjenu, tlacenju. Drugim recima, mobing je snazan psihicki teror. To je zlonamerno, neseksualno, neracionalno ponasanje koje izaziva traume na radnom mestu.
Izraz mobbing prvi je upotrebio austrijski zoolog Konrad Lorenc da bi opisao ponasanje pojedinih zivotinjskih vrsta koje ponekad okruze nekog svog srodnika plaseci ga: masu krilima, reze, pijucu, kreste, kako bi ga zauvek udaljili iz grupe. Na engleskom, mob znaci gomilu, guzvu ili olos. Uostalom, isto sto i na latinskom mobile vulgus. Mob law je - zakon rulje. Mob na engleskom znaci i okupiti se, opkoliti, nagrnuti, nasrnuti... Prevedeno sa engleskog, mobbing znaci napad odredjene grupe na pojedinca. Izraz je vremenom menjao, odnosno poprimao nova znacenja. Medju radnim ljudima u engleskom govornom podrucju, znacenje ovog izraza postalo je slicno recima abuse (zloupotreba) ili intimidation (zastrasivanje).
Medjutim, kada su psiholozi prihvatili taj pojam kao sliku izvesnih medjuljudskih odnosa, koristili su englesku rec mobbing, bez obzira na mesto gde se emocionalno zlostavljanje desava. U psihologiji, taj izraz oznacava neprekidno, stalno, psiholosko kinjenje odredjene osobe od strane neke druge osobe (najcesce je to sef, direktor, nastavnik) ili pak citave grupe.
Kako izgleda mobing na primeru? Mobing je kada se nekome ljubazno javis, a ta osoba ti ne odgovori na pozdrav. Kada nesto uradis i das sve od sebe, a tvoj nadredjeni to i ne pogleda ili oceni lose, bez ikakvog objasnjenja, ali uz omalovazavajuci stav. Kada na tvoj racun taj drugi pravi neslane sale. Kada te nikada ne pohvali, a uvek samo kudi.
Kada je takvo ponasanje svakodnevno ponizavanje. Kao odgovor na mobing, javlja se strah: strah da ces biti odbacen, da ces pogresiti. Taj strah se vremenom sve vise povecava i postaje opsesija. Razume se, ukoliko mobing ne prestane.
Bas kao i u zivotinjskom svetu, cilj mobinga jeste da se odredjena osoba udalji s posla, ne pribegavajuci uobicajenim sredstvima kao sto su otkaz, otpustanje, izbacivanje. Postoji takozvani vertikalni mobing: tada nadredjeni emotivnom zloupotrebom pokusava da odstrani neradnog zaposlenog. Postoji i horizontalni mobing, kada nadredjeni na isti nacin pokusava da udalji iz okoline osobu sebi ravnu ili cak sposobniju.
Mobing nije bolest, ali moze da izazove razlicite bolesti. Mnogi ljudi koji se javljaju psihoterapeutima i psiholozima za pomoc zbog straha i nesigurnosti bili su zapravo zrtve mobinga. Izvesno je da je od posledica mobinga svakog pacijenta lako izleciti. Drugim recima, mobing je lako zaboraviti kada prestane: potrebno je najvise sest meseci. Ipak, takav nacin ponasanja nije bezazlen za one koji su zrtve. Svedski psihijatri smatraju da je mobing uzrok velikog broja samoubistava u toj zemlji. U blazim slucajevima, mobing izaziva glavobolje, gubljenje vida, drhtavicu, tahikardiju, znojenje, gastritis, osip...
Kako se boriti protiv mobinga? Najpre bi trebalo uociti da koren nevolje koja se javlja na poslu, ili za vreme posla, ne potice iskljucivo od tebe, vec da izostaje prijateljska (radna) naklonost, s druge strane. Podsticaj. Ukoliko su nipodastavanje, omalovazavanje emocija i rada, kao i kinjenje svakodnevni, onda je to mozda mobing na delu. Kada toga postanemo svesni, mozemo se lako uhvatiti u kostac. Osobi ili osobama koje su neprijateljski nastrojene i spremne da vrse emotivno nasilje trebalo bi saopstiti da smo svesni toga sta se zapravo desava... Mozda ce ih to urazumiti. Ukoliko je rec o osobama koje uzivaju u kinjenju ili nisu sposobne za druga osim nasilna osecanja, onda nema koristi. Trebalo bi ih izbegavati.
M. Ognjanovic
link
Nevidljivo neprijateljstvo
Izraz mobing oznacava neprekidno, stalno, psiholosko kinjenje i nipodastavanje odredjene osobe od strane neke druge osobe (najcesce je to sef, direktor, nastavnik) ili pak citave grupe
Ilustrovao Dobrosav Bob Zivkovic
Krajem nedavno zavrsene skolske godine u redakciju „Zabavnika” cesto su stizala pisma nezadovoljnih djaka: bili su ogorceni zbog nepravde koja im je naneta. Kao sto se moze naslutiti, nepravda se ogledala u zakljucenim ocenama, ali i u nekoj vrsti kinjenja kojem su bili podvrgnuti, posle cega je usledilo osecanje nize vrednosti. Drugim recima, stekli su los ugled kod profesora, ali i vrsnjaka.
Medjutim, to je bila jedna strana medalje. Profesori bi, sa svoje strane, verovatno imali da kazu kako djaci nista ne uce, da su neposlusni, ponekad i nezahvalni. I jedno i drugo misljenje opravdano je i ne iskljucuje postojanje skladnog, prijateljskog odnosa izmedju nastavnika i djaka. Ipak, u isto vreme, stalni sukob podseca na jednu novu pojavu - sada vec podrobno ispitanu i opisanu u psihologiji - koja se zove mobing. Svedski lekar, doktor Hajnc Lejman, strucnjak za industrijsku psihologiju i psihijatriju, 1999. godine objavio je knjigu pod nazivom „Mobbing”, koja je postala svetski bestseler.
Mobing, odnosno mobbing je engleska rec. Oznacava nacin ponasanja na radnom mestu (to moze da bude i skola, fakultet, novinska redakcija...) i podrazumeva stalnu psiholosku, tacnije emotivnu zloupotrebu neke osobe; rec je o svojevrsnom emotivnom zlostavljanju, mucenju, kinjenu, tlacenju. Drugim recima, mobing je snazan psihicki teror. To je zlonamerno, neseksualno, neracionalno ponasanje koje izaziva traume na radnom mestu.
Izraz mobbing prvi je upotrebio austrijski zoolog Konrad Lorenc da bi opisao ponasanje pojedinih zivotinjskih vrsta koje ponekad okruze nekog svog srodnika plaseci ga: masu krilima, reze, pijucu, kreste, kako bi ga zauvek udaljili iz grupe. Na engleskom, mob znaci gomilu, guzvu ili olos. Uostalom, isto sto i na latinskom mobile vulgus. Mob law je - zakon rulje. Mob na engleskom znaci i okupiti se, opkoliti, nagrnuti, nasrnuti... Prevedeno sa engleskog, mobbing znaci napad odredjene grupe na pojedinca. Izraz je vremenom menjao, odnosno poprimao nova znacenja. Medju radnim ljudima u engleskom govornom podrucju, znacenje ovog izraza postalo je slicno recima abuse (zloupotreba) ili intimidation (zastrasivanje).
Medjutim, kada su psiholozi prihvatili taj pojam kao sliku izvesnih medjuljudskih odnosa, koristili su englesku rec mobbing, bez obzira na mesto gde se emocionalno zlostavljanje desava. U psihologiji, taj izraz oznacava neprekidno, stalno, psiholosko kinjenje odredjene osobe od strane neke druge osobe (najcesce je to sef, direktor, nastavnik) ili pak citave grupe.
Kako izgleda mobing na primeru? Mobing je kada se nekome ljubazno javis, a ta osoba ti ne odgovori na pozdrav. Kada nesto uradis i das sve od sebe, a tvoj nadredjeni to i ne pogleda ili oceni lose, bez ikakvog objasnjenja, ali uz omalovazavajuci stav. Kada na tvoj racun taj drugi pravi neslane sale. Kada te nikada ne pohvali, a uvek samo kudi.
Kada je takvo ponasanje svakodnevno ponizavanje. Kao odgovor na mobing, javlja se strah: strah da ces biti odbacen, da ces pogresiti. Taj strah se vremenom sve vise povecava i postaje opsesija. Razume se, ukoliko mobing ne prestane.
Bas kao i u zivotinjskom svetu, cilj mobinga jeste da se odredjena osoba udalji s posla, ne pribegavajuci uobicajenim sredstvima kao sto su otkaz, otpustanje, izbacivanje. Postoji takozvani vertikalni mobing: tada nadredjeni emotivnom zloupotrebom pokusava da odstrani neradnog zaposlenog. Postoji i horizontalni mobing, kada nadredjeni na isti nacin pokusava da udalji iz okoline osobu sebi ravnu ili cak sposobniju.
Mobing nije bolest, ali moze da izazove razlicite bolesti. Mnogi ljudi koji se javljaju psihoterapeutima i psiholozima za pomoc zbog straha i nesigurnosti bili su zapravo zrtve mobinga. Izvesno je da je od posledica mobinga svakog pacijenta lako izleciti. Drugim recima, mobing je lako zaboraviti kada prestane: potrebno je najvise sest meseci. Ipak, takav nacin ponasanja nije bezazlen za one koji su zrtve. Svedski psihijatri smatraju da je mobing uzrok velikog broja samoubistava u toj zemlji. U blazim slucajevima, mobing izaziva glavobolje, gubljenje vida, drhtavicu, tahikardiju, znojenje, gastritis, osip...
Kako se boriti protiv mobinga? Najpre bi trebalo uociti da koren nevolje koja se javlja na poslu, ili za vreme posla, ne potice iskljucivo od tebe, vec da izostaje prijateljska (radna) naklonost, s druge strane. Podsticaj. Ukoliko su nipodastavanje, omalovazavanje emocija i rada, kao i kinjenje svakodnevni, onda je to mozda mobing na delu. Kada toga postanemo svesni, mozemo se lako uhvatiti u kostac. Osobi ili osobama koje su neprijateljski nastrojene i spremne da vrse emotivno nasilje trebalo bi saopstiti da smo svesni toga sta se zapravo desava... Mozda ce ih to urazumiti. Ukoliko je rec o osobama koje uzivaju u kinjenju ili nisu sposobne za druga osim nasilna osecanja, onda nema koristi. Trebalo bi ih izbegavati.
M. Ognjanovic
link