Post by Bozur on Dec 24, 2011 17:21:45 GMT -5
Hrvatska je pod hipotekom
Objavljeno 24. decembar 2011. 0
Prema zadnjim zbirnim podacima, Hrvatska ne samo što je pred vratima Europske unije, nego je i pod hipotekom europskih kreditora i investitora, budući da joj je vanjski dug veći gotovo za 50 posto od preostale državne imovine, koja može u privatizaciju
Tko sve može spasiti Hrvatsku od kronične, duboke gospodarske depresije? To je krunsko, sudbinsko pitanje koje stoji ponad najnovije primopredaje vlasti na Markovu trgu i u Banskim dvorima, ali još bez pouzdanijih odgovora. Hrvatska je danas prezadužena ekonomija, čiji je međunarodni kreditni rejting na dnu, pa mora ili sama poduzeti bolne rezove u državnoj i osobnoj potrošnji, radi preraspodjele nacionalnog dohotka u korist državnih i privatnih investicija, ili u to ime mora upomoć pozvati MMF, koji će nad Hrvatskom dokazivati svoju velemoć, u još radikalnijem rezanju potrošnje, prava i običaja.
Prema zadnjim zbirnim podacima, Hrvatska ne samo što je pred vratima Europske unije, nego je već i pod hipotekom europskih kreditora i investitora, budući da joj je vanjski dug veći gotovo za 50 posto od preostale državne imovine, koja može u privatizaciju.
Dok se ukupni vanjski dug približava pragu od enormnih 50 milijardi eura, knjigovodstvena vrijednost državne imovine, prema zadnjim nalazima Vladinih revizora, iznosi oko 30 milijardi eura. U tom kapitalu sabrane su vrijednosti 15 javnih kompanija, sva državna jamstva i nekretnine u državnom posjedu, ali bez državnih šuma, poljoprivrednih zemljišta, voda i auto-cesta. Dakako, da bi tržišna vrijednost tog kapitala mogla biti znatno niža od knjigovodstvene, budući da je međunarodni kreditni rejting zemlje na niskim granama, a ekonomija u depresiji. Utoliko su i razmjeri te hipoteke teži.
Utješna je okolnost da je državni dio vanjskog duga, uvećan za državna jamstva i dugove HBOR-a ipak za 5-6 milijardi eura manji od državne imovine, spremne za privatizaciju, no i vodeće svjetske agencije za vrednovanje kreditnog rejtinga pojedinih zemalja radije računaju sa ukupnim vanjskim dugom, jer u konačnici i bankarski, i kompanijski, i državni dio vanjskog duga padaju na krhka pleća domaćih proizvođača i poreznih obveznika. Zato se može procijeniti, da je Hrvatska već danas, na pragu mandata nove ekipe u Banskim dvorima, gotovo sva pod hipotekom.
Toj vrsti hipoteke valja pridodati i većinsko strano vlasništvo nad nizom gospodarskih i financijskih potencijala, a osobito u naftnoj, farmaceutskoj, mljekarskoj, telekomunikacijskoj i vojnoj industriji, kao i nad većinom potencijala u trgovini, medijima, turizmu, na ovdašnjem internetu i u estradi.
U međuvremenu je Hrvatska, ta ista koja je pod hipotekom, potonula u duboku depresiju. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, BDP je u trećem tromjesečju porastao samo 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Istodobno se pad investicija u dugotrajnu imovinu, započet još u prvom tromjesečju 2009. nastavio do danas, pa otad godišnja stopa pada iznosi 8,4 posto, što je posljedica izostanka državnih ulaganja uslijed pomanjkanja sredstava i smanjenja potražnje, te izostanka privatnih, domaćih i inozemnih investicija. Tako su u odnosu na pretkrizno razdoblje iz 2008., investicije ukupno smanjene čak za 25 posto.
Zbog precijenjenog tečaja, kojim je, nakon neobičnog starta Stabilizacijskog programa iz listopada 1993., gotovo sve domaće postalo skuplje od uvoznog (a da za taj monetarni manevar nisu znali ni tadašnji ministar financija, niti guverner HNB-a, jer su tada bili u Americi), Hrvatska je postala savršeno tržište za jeftino preuzimanje. Umjesto da hrvatske banke preuzimaju banke na svom jugoistoku, i da vodeće hrvatske kompanije preuzimaju slabašnu konkurenciju na prostoru bivše Jugoslavije, zapadne su velike banke i kompanije uz neobičan popust progutale najkvalitetnije komade hrvatske imovine, na temelju čega je Hrvatska zakoračila u kroničnu stagnaciju i zatim u depresiju, i to prije nego što je nova velika kriza pogodila najrazvijenije zemlje Zapada.
Danas Hrvatsku iz tog depresijskog gliba mogu izvući samo zadnje, preživjele kompanije iz industrijskog sektora, koje su istrpjele i tranziciju, i privatizaciju, ili su čak preostale u sklopu državnog sektora. Svaka od njih je priča za sebe, još nedovršena, ali je dio stvarnog ekonomskog korpusa, na temelju kojeg službena ili iluzionistička Hrvatska računa na uspješan ulazak u EU i na snažan start, već od 1. srpnja 2013., u okviru veletržišta od gotovo pola milijarde potrošača.
Neke od njih su vodeće prema ukupnom prihodu, a neke prema ostvarenoj neto-dobiti u 2011. godini, dok su neke i dalje upečatljivo vodeće kompanije u većinskom državnom vlasništvu. Izdvojit ćemo njih 20, o kojima doslovce ovisi sudbina hrvatske ekonomije i državnih financija u kriznoj 2012. godini: to su Agrokor grupa, Adris grupa, INA, HEP, HŽ, HT, Zagrebačka banka, Uljanik, PBZ, Petrokemija, Končar, Ericsson Nikola Tesla, Hrvatske šume, HBOR, Brodosplit, Podravka, Luka Rijeka, Luka Ploče, Hrvatska poštanska banka i Riviera Adria.
Tom krugu kompanija zadnje nade valja pridodati i Jadranski naftovod (čija tržišna vrijednost ovisi o međunarodnim naftovodnim projektima), zatim ACI koji sav ovisi o ukupnoj turističkoj politici na pomorskom dobru i u hrvatskom akvatoriju, pa Croatia-osiguranje koje je i dalje lider na ovdašnjem tržištu osiguravateljskih usluga, ali uz njih još i Dalekovod, Zagreb-Montaža, Institut IGH, Ingra, Tehnika, Kraš, Plava laguna, Đuro Đaković, Istraturist ili Atlantska plovidba.
Dodatnu dimenziju težine krize u Hrvatskoj ovih dana pruža i Zagrebačka burza, na kojoj je promet dionicama ove godine dosegnuo prag od oko 5,5 milijardi kuna ili 12 posto niži, nego u 2010. Sveukupni promet koji uključuje i obveznice, prava, komercijalne zapise, te blok promet dionicama i dužničkim vrijednosnim papirima iznosio je oko 5,95 milijardi kuna, što je 22 posto manje nego u 2010. S burze podsjećaju da je prvo polugodište probudilo krhki optimizam, no da je drugo poništilo gotovo sve dobitke, pa su indeksi trenutno u dvoznamenkastom padu u odnosu na prošlu godinu. CROBEX je ove godine izgubio 17 posto, CROBEX 10 15,4 posto, a CROBIS 5,3 posto. Najveći promet ostvaren je dionicama HT-a (1,24 milijarde kuna ili 24 posto ukupnoga prometa dionicama u ovoj godini), a slijede Ina sa 705,97 milijuna kuna prometa, Belje (232,21 milijun kuna), Adris grupa (209,83 milijuna kuna) i Dalekovod (195,98 milijuna kuna).
angusyoung111.wordpress.com/2011/12/24/hrvatska-je-pod-hipotekom/