Post by Bozur on Sept 15, 2012 21:26:11 GMT -5
Sekula Drljević (1884-1945) bio je tokom drugog svjetskog rata crnogorski nacističko-fašistički saradnik. [1]
Njegovi politički stavovi i ideološki ciljevi su se mijenjali često tokom svoje karijere u politici. U početku zagovornik srpskog ujedinjenja, Drljević kasnije osnovao je pro-zelenu crnogorsku federalističku stranku koja podržava suverenitet Crne Gore u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, dok na kraju završava kao figura u italijansko-okupacijonu crnogorskou fašističkou marionetsku državu stvorenu od sila osovine u 1941. Kasnije tokom drugog svjetskog rata, Drljević je služio je fašističke Hrvatske ustase u nadi da će formirati para-vojsku koja bi uticala na stvari na terenu u Crnoj Gori gdje je haotična borba bjesnila. Nakon rata, Drljević je bio optužen za ratne zločine i nacističku saradnju, kao i to da je bio odgovoran za smrt nekoliko desetaka hiljada ljudi. [Citat potreban]
Njegov pojedinacno najistaknutije i najtrajnije djelo dogodilo u 1937 kada je promijenio neke od stihova iz popularne crnogorske narodne pjesme, "Oj, svijetla majska Zoro" ("Oh, svijetla majska zoro"), skidajuci referencu na Srpski identitet Crnogoraca. On je objavio njegov verziju u 1944 pod nazivom "Vječna NASA" (Vječni Naše ...).
Šezdeset godina kasnije, Drljevića verzija pjesme je usvojena od strane vladajuće DPS-SDP koalicije Milo Đukanović kao himna moderne Crne Gore na 12. Jul 2004, kao "Oh, svijetla majska zoro", iako neki od njegovih stihova bivaju malo izmijenjeni zbog popularne potražnje.
Sadržaj
1 Rani život
2 Karijera u politici
2,1 Kneževina / Kraljevina Crna Gora
2,2 Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca / Jugoslavija
2,3 Drugi svjetski rat
2,4 Premještaj na Nezavisnoj Državi Hrvatskoj
2,5 Osuđen kao ratni zločinac
2,6 Akcije u posljednjim mjesecima rata
3 Retreat, let i ubistvo
4. Politički autor
5 Izvori
6 Vanjski linkovi
Drljević je rođen u selu Ravni, opstina Kolašin blizini Moraču, Kneževina Crna Gora u 1884. On je završio osnovnu školu u svom selu, a zatim je otišao u Sremskim Karlovcima u Austro-Ugarskoj gdje je završio svoje sekundarne studije na poznatomu gimnaziju u Srpskim Karlovcima. On je tada preselio u Zagreb, također u Austro-Ugarskoj, gdje se upisao na Univerzitet u zagrebačkom Pravnom fakultetu. Nakon što je diplomirao, on je nastavio s poslijediplomskim studijima, a uskoro i doktorirao [citat potreban]
Karijera u politici
Knjaževina / Kraljevina Crna Gora
Nakon sto je imenovan na dužnost ministra pravosuđa Kjaževine Crne Gore 2. Aprila 1907, 25-godisnji Drljević se seli natrnazad u Crnoj Gori u 1909, čime počinje političku karijeru i postao jedan od najmlađih crnogorskih političkih lidera. Držao je post do 24 Januara 1910. Godine 1909 imenovan ministar pravosuđa po kabineta istinske pučke stranke, kao i predstavnik Ministarstva prosvjete i crkve u Vladi Crne Gore. Od 6. Juna 1912 to 25. Aprila 1913 bio je i ministar financija i graditeljstva u vladi nacionalnog jedinstva. [Citat potreban]
Nakon toga, na 1913 izborima, izabran je u Narodnoj skupštini Kraljevine Crne Gore kao nezavisni. Otvoreni neprijatelj Osmanskog carstva i postrekac bližih odnosa i ujedinjenje s Kraljevinom Srbijom, on je bio glavni zagovornik i planer srpskog ujedinjenja nakon sto su kraljevstva Srbije i Crne Gore dobila zajedničku granicu nakon balkanskih ratova od 10. februara 1914. Uoči Prvog svjetskog rata, Drljević je bio predstavnik radikalne linije koja zahtijeva hitni i totalni rat sa Austro-Ugarskom nakon što je objavila rat Srbiji. On je bio žestoki protivnik Austro-Ugarske monarhije, otkad joj je pripojena Bosna i Hercegovina, koja je imala srpsku većinu. U svojoj "Borbi za monetarni, borilački i diplomatski savez Crne Gore i Srbije" rad pisan 1914, on je prvi otvorio detaljne planove za "mirno ujedinjenja Crne Gore sa Srbijom". [Citat potreban]
Nakon sto je Essad paša predao grad Shkodër (Skadar) snagama Crne Gore i Srbije u Aprilu 1913 krajem Prvog balkanskog rata, Drljević je posjetio tada Beograd kao dio počasne diplomatske inicijative. Držeći govor u slučaju, on je podsjetio na skupu ".. najmračnije turska tiranija nad srpskim narodom, prisiljavajući ih da slave Uskrs svojeg srpskog Boga i srpsko rođenje, dok su se skrivali u pećinama .." i ".. epska čast srpskog oružja u velikom ratu, epske pobjede u Kumanovu, Bitoli i Edirne." "To ne treba biti dokazano da je ovaj slatki novi dokaz časti srpskog naoružanja i srpskog junaštva ... Da srpskim junacima i narodu ovo budu temeljima svog junaštva, i neka ti temelji budu temelj velikog jedinstva, jednog tako dugo htjelog, , koji će biti temelj za veću srpsku državu "[citat potreban]
Dana 19. Jula 1914 u srpskoj narodnoj skupstini iz Kraljevine Crne Gore zastupnici su razgovarali o deklaraciji ratu Austre-Ugarske na Kraljevine Srbije i odlučio da Crna Gora treba odmah stati Srbije na stranu, sve što je Drljević žestoko podržavao. Njegov govor: "Samo dati izjavu o solidarnosti sa Srbijom bi bila uvreda za jedinstvo srpskih kraljevstava, kao i ujedinjenoj obrani srpskih interesa. Monarhija ne samo da napada Srbiju, ali i napada ujedinjenje srpskih zemalja. zemljišta u jednu srpsku državu. Obje Srpske kraljevine su sada jedna i crnogorski narod mora ispuniti svoju dužnost, žrtvujući sve za domovinu i za spas i ujedinjenje srpstva ... ja samo žalim da Zakon još nije stvorio takav članak , koji definira da objava rata na Srbiju automatski povlači objavu rata iz Crne Gore. Ali, ovdje su srpska kraljevstva sada jedna, a narod Crne Gore će ispuniti svoju dužnost, žrtvujući sve za domovinu i srpstvo ... "[citat potreban]
Nakon sto je Crna Gora pala Centralnim silama u Januaru 1916, on je uhapsen među svim drugim političarima koji nijesu pobjegli ili odbili sarađivati. Na posljednjem zasjedanju skupstine on je osudio kralja Nikolu koji je pobjegao iz zemlje u tajnosti, optužujući ga za vođenje zemlje ka strašnom stanju. Drljević je interniran u Karlstein Austro-Ugarske zatocenistva logoru. [Citat potreban] U zatvoru se navodno organizirao s ostalim pritvorenicima iz Crne Gore te planirao objediniti Crnu Goru i Srbiju u jednu srpsku nacionalnu-državu, izabira poseban odbor za ujedinjenje kojim on predsjeduje. To je trebalo pripremiti i djelovati za protjeranog Kralaj Nikolu u slučaju njegovog povratka u okupiranoj Crnoj Gori. Njegov rad je služio kao osnova za veliku Narodnu skupštinu srpskog naroda u Crnoj Gori (takođe pozna kao Podgoricka skupština) koja se okupila u Novembru 1918 i proglasila ujedinjenje sa Srbijom. [Citat potreban]
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca / Jugoslavija
Nakon završetka rata, kraljevska vlada osigurala je Drljeviću puštanje na slobodu. On se pridružio Srpskoj radikalnoj narodnoj stranci i preselio se u Beograd, gdje mu je dodijeljeno Ministarstvo pravosuđa u vladi Stojana Protića. Međutim, on je dao ostavku samo tri mjeseca nakon dolaska. Nadalje, on je napustio stranku, razočaran po položaju koji je dobio, jer je smatrao da je njegova uloga u ujedinjenju opravdava mnogo veću poziciju. U Aprilu 1919 Drljević je otvorio odvjetničku praksu u Zemunu, gradska teritorija Beograda-Pančeva. Slučajevi koje je radio su uglavnom politički motivirana suđenja. On je bio najpoznatiji po uspješnom branjenju brigadira Radomira Vesovića u 1921. [Citat potreban]
Razočaran u centrističku politiku koja je dolazila iz Beograda, a posebno novoosnovane subdivizije u Kraljevstvu, Drljević osnova crnogorsku federalističku Stranku u 1922, čiji su glavni ciljevi decentralizacija i očuvanje povijesnih entiteta ukinutih u korist ujedinjenja. Njegova stranka nije postigao veću podršku na izborima 1923, ali on je uspio dobiti dovoljno glasova da udje u srpsko-hrvatsko-slovenacku skupstinu u 1925. Jos uvijek ogorceni srpski nacionalista, on potajno podržava crnogorsku vojsku u progonstvu i agresivne crnogorske ekstremističke zelenase koji preferiraju gerilski otpor u Crnoj Gori protiv kraljevskog centralističkog režima, kao i otvorenu neovisnost. [Citat potreban] On je bio protiv sto je on smatrao za srbijansku hegemoniju nakon ujedinjenja, posebno se žali na tiskanje knjiga na srbijanskom ekavskom naglasku a ne na ijekavskom. On nadalje prigovara o nedostatku ulaganja u Crnu Goru, a da odmazde od strane vlade treba platiti za štete u građanskim borbama koje su se dogodile u Crnoj Gori između bjelasa i zelenasa nakon ujedinjenja. [Citat potreban]
www.enotes.com/topic/Sekula_Drljević
(Prevod jos nije zavrsen i kasnije ce bii zavrsen. Inace koristim 'hrvatski' prevod na google translate zbog latinice sa ociglednim mojim modifikacija)