Post by Emperor AAdmin on Dec 21, 2007 23:22:36 GMT -5
Igrajte se, ljudi!
Novi fanki svet
Momci koji su smislili internet knjizaru „Amazon” 1995. godine sada mogu da je prodaju za 23 milijarde dolara... Dva tridesetogodisnjaka, osnivaci pretrazivaca „Gugl”, zaradjivali su tokom prethodne dve godine 13 miliona dolara dnevno... Vatikan i „Soni mjuzik” izdali su 1999. godine rep-album na kom molitve pape Jovana Pavla Drugog, Abba Pater, izvodi Britni Spirs... Direktor „Diznija” izjavio je da njegova kompanija stvara novi proizvod - film, strip, CD, ili nesto drugo - svakih pet minuta... Bangaloru u Indiji drugi je grad u svetu u razvoju softvera...
Sta nam govore ovi podaci? Svi dobro znamo da je svet odavno postao globalan („koka-kola” se prodaje cak i na Kubi), ali mozda nismo svesni da je u medjuvremenu postao fanki. U fanki svetu najbrze se razvija i najvise novca vrti u proizvodnji softvera i industriji zabave - izdavastvu, filmu, muzici... Trenutno najvise podanika ima carstvo „Silivud” (Silicijumska dolina + Holivud). U fanki svetu morate da izmislite nesto novo, neocekivano, nezamislivo, da prenosite znanje i poruke kroz igru i zabavu (da budete, na primer, kao „Zabavnik”). Za uspeh u fanki svetu potrebni su vam darovitost, znanje, masta i zamisao. Zato je fanki svet prilika za sve - male i velike, bogate i siromasne. „Amazon” knjizaru zapoceli su momci bez novca, a ona im ni posle cetiri godine nije donosila nikakvu zaradu. Slican posao mogao je da napravi i neko u Kuala Lumpuru ili Sapcu. U siromasnoj Indiji, u gradu koji smo pomenuli, 200.000 inzenjera pravi racunarske programe. Scene koje u svom domu snimate kucnom kamerom sadrzaj su veoma omiljenog programa „Home video” na svetskoj televizijskoj mrezi... Ne treba da brinete ni za prodju svog fanki proizvoda - trgovina danas ide preko interneta.
U fanki svetu imamo vise mogucnosti i slobode, ali i manje sigurnosti. Napustamo stari nacin zivljenja. Nasi nekadasnji oslonci - skola, crkva, drzava - odbijaju da prihvate odgovornost za nas. Klasicna porodica - mama, tata i ja - danas je retko bogatstvo. Odani radnik koji u istom preduzecu radi decenijama, bezbedan i spokojan, vise ne postoji. Nase dobro vise nikoga preterano ne zanima.
Ovakvu sliku savremenog sveta nasli smo u knjizi „Fanki biznis”, (izdanje „Plato”) svedskih autora Jonasa Riderstralea i Kjela Nordstroma, doktora ekonomskih nauka iz Stokholma. Pored akademskog posla na fakultetu, oni rade i kao poslovni savetnici u mnogim medjunarodnim preduzecima. Knjiga je prevedena na 25 jezika.
I sta nam oni savetuju? Pa, da postanemo fanki. Neki od vas to mozda vec jesu. Ako imate alku na jeziku (mada nije obavezno), veoma ste pametni, razlikujete se od drugih, posecujete rejv i druge zurke, „surfujete” internetom, slusate operu, ronite, gluvarite po kaficima, stalno nesto citate (cak i ono sto vas ne zanima), poznajete mnogo ljudi i skloni ste razmisljanju - vi ste taj! Jos samo da se zaposlite u fanki preduzecu. A kako ono izgleda?
Fanki preduzece
Ne lici na piramidu s direktorom na vrhu. Vise je kao neko igraliste na kome nicu ideje, isprobavaju se i popravljaju. Ono ima sefa koji ne tvrdi da sve zna, da je uvek u pravu i sve drzi u rukama. On je carobnjak iz Oza - od obicnih ljudi dobija neobicna dela. I ume da privuce „zvezde”, superstrucnjake, nove nomade koji brzo napustaju preduzeca hrleci u susret novim ljudima i izazovima. Fanki preduzece izbacuje proizvode koji su neuobicajeni, drugaciji, nepredvidivi i puni iznenadjenja. Ono postize da se i njegovi kupci osecaju povlasceno. Ono je konkurentno zato sto se ne takmici. Uspeva zato sto je drugacije. I spremno je da se menja.
Fanki preduzece koristi osecanja i mastu. Zasto je finska kompanija „Nokija”, koja se pojavila niotkuda, postala vodeci proizvodjac mobilnih telefona? Poseduje novu tehnologiju, radi s najboljim dobavljacima, ima dobar marketing. Ali, to imaju i „Erikson” i „Motorola”. Pa, u cemu je stos?
„Dugmici na telefonu su takvi da biste ih najradije polizali”, izjavio je jedan kupac. Ne radi se, dakle, o megahercima i gigabajtima, vec o udarima na sva cula.
„Ljudi osecaju ogromnu potrebu za umetnoscu i poezijom koju industrija jos ne razume”, kaze Alberto Alesi, osnivac istoimenog preduzeca koje prodaje klozetsku cetku u obliku cveta za 80 dolara. „Majkrosoft” nije najvece preduzece na svetu, ali njegove deonice jesu najskuplje. Jedini kapital koji ima je ljudska masta i ideje.
Fanki obrazovanje
Znanje je moc. Karl Marks je bio u pravu - osnovna sredstva proizvodnje sada su u rukama radnika zato sto je glavno orudje za rad postao - ljudski mozak. Moc se od onih koji u posao ulazu novac preselila kod onih koji u njega ulazu sposobnosti. Danas se vodi „hladni rat znanja” i zemlje koje zele moc cine sve da stvore uslove za priliv, a ne odliv mozgova.
Industrijski razvijene zemlje vise nemaju monopol nad znanjem. Sad se ono zemaljskom kuglom prenosi gotovo trenutno - kibernetski prostor postao je sedmi kontinent. Fakulteti sirom sveta rade uglavnom po slicnim udzbenicima, predaje se po novim delotvornim metodama. Ali, to znanje kao da dolazi iz „Ikee” - delovi su tu, uredno spakovani u kutije, dok uputstva za sklapanje nema. Sustina je da pobedjuju najbolji, bez obzira na to odakle dolaze. Pobedjuju pametniji, brzi i gladniji.
Fanki proizvod
Na razvijenom trzistu sve je teze biti drugaciji. U savremenom svetu obilja svega ima previse: proizvoda, usluga, podataka, ljudi, konkurencije... Najbolji nacini poslovanja vrlo brzo postaju svima dostupni. Vecina proizvoda ili usluga ima klonove. Ako smislite nesto novo, konkurencija ce vam ukrasti ideju za dve do tri nedelje. Pre ili kasnije, neko ce vec poceti da poklanja ono sto vi trenutno proizvodite. U Norveskoj, zemlji s 4,5 miliona stanovnika, postoji 200 razlicitih dnevnih novina i 100 nedeljnika. U Svedskoj, s 9 miliona stanovnika, prodaje se 350 vrsta piva, „Seiko” proizvodi vise od 5000 razlicitih modela rucnih satova, „Soni” godisnje izbaci 5000 novih proizvoda...
Kako se izboriti s konkurencijom? Izmisljajte nezamislivo!
Sta kazete na globalni casopis „LegshoЮ”, namenjen citaocima opsednutim golim nogama i stopalima? Mislite da nema trziste? Tacno, najveci broj ljudi ima sasvim obican stav prema nogama. Ali, ne biste verovali koliko je velik tiraz ovih novina jer se prodaju u celom svetu. Takvu prodju imali bi i casopisi za stomatologe homoseksualce bez jedne noge ili advokate golubare.
Da li ste ocekivali da ce postojati trziste i za majusno elektricno pile koje redovno morate da hranite, mazite i zabavljate jer ce u suprotnom umreti? Ipak, takva igracka - Tamaguci - bio je jedan od najprodavanijih proizvoda 1997. godine.
Fanki motivacija za rad
Danas ljudi rade da se obogate, zabavljaju, da upoznaju nove ljude, da vide sveta i budu vidjeni, a sve da bi mogli da rade na sebi ili sta ko vec zeli. Sustina je da oni vise ne rade iz osecanja moralne obaveze. Rad vise niko ne prihvata automatski kao dobru stvar. Radim zato sto zelim, ne zato sto moram, novi je radni poklic. U dobro poznatoj Maslovljevoj teoriji razvoja potreba, svi pocinjemo na dnu gde zadovoljavamo glad, a onda se lagano penjemo navise ka nalazenju sebe.
Danas su stvari obrnute. Mnogi prvo nadju sebe, a tek onda idu na ostalo - odlucuju sta ce da rade i kako da zive. Ako gladuju zbog neke retke knjige ili putovanja, to je njihov izbor, a ne nuzda.
Autori „Fanki biznisa” tvrde da je na nasoj planeti najfanki mesto Svedska - narocito Stokholm. Proslost je tamo zaboravljena, naglasak je na obrazovanju i licnoj slobodi - zivot je uredjen tako da ljudi imaju slobodu da znaju sta zele, idu kud zele i rade sta zele. Ali, vise slobode znaci i vise licne odgovornosti. Fanki svet vam daje sansu - da li cete je iskoristiti, zavisi samo od vas.
Slobodanka Lazarevic
Ilustrovala Svetlana Knezevic
link
Novi fanki svet
Momci koji su smislili internet knjizaru „Amazon” 1995. godine sada mogu da je prodaju za 23 milijarde dolara... Dva tridesetogodisnjaka, osnivaci pretrazivaca „Gugl”, zaradjivali su tokom prethodne dve godine 13 miliona dolara dnevno... Vatikan i „Soni mjuzik” izdali su 1999. godine rep-album na kom molitve pape Jovana Pavla Drugog, Abba Pater, izvodi Britni Spirs... Direktor „Diznija” izjavio je da njegova kompanija stvara novi proizvod - film, strip, CD, ili nesto drugo - svakih pet minuta... Bangaloru u Indiji drugi je grad u svetu u razvoju softvera...
Sta nam govore ovi podaci? Svi dobro znamo da je svet odavno postao globalan („koka-kola” se prodaje cak i na Kubi), ali mozda nismo svesni da je u medjuvremenu postao fanki. U fanki svetu najbrze se razvija i najvise novca vrti u proizvodnji softvera i industriji zabave - izdavastvu, filmu, muzici... Trenutno najvise podanika ima carstvo „Silivud” (Silicijumska dolina + Holivud). U fanki svetu morate da izmislite nesto novo, neocekivano, nezamislivo, da prenosite znanje i poruke kroz igru i zabavu (da budete, na primer, kao „Zabavnik”). Za uspeh u fanki svetu potrebni su vam darovitost, znanje, masta i zamisao. Zato je fanki svet prilika za sve - male i velike, bogate i siromasne. „Amazon” knjizaru zapoceli su momci bez novca, a ona im ni posle cetiri godine nije donosila nikakvu zaradu. Slican posao mogao je da napravi i neko u Kuala Lumpuru ili Sapcu. U siromasnoj Indiji, u gradu koji smo pomenuli, 200.000 inzenjera pravi racunarske programe. Scene koje u svom domu snimate kucnom kamerom sadrzaj su veoma omiljenog programa „Home video” na svetskoj televizijskoj mrezi... Ne treba da brinete ni za prodju svog fanki proizvoda - trgovina danas ide preko interneta.
U fanki svetu imamo vise mogucnosti i slobode, ali i manje sigurnosti. Napustamo stari nacin zivljenja. Nasi nekadasnji oslonci - skola, crkva, drzava - odbijaju da prihvate odgovornost za nas. Klasicna porodica - mama, tata i ja - danas je retko bogatstvo. Odani radnik koji u istom preduzecu radi decenijama, bezbedan i spokojan, vise ne postoji. Nase dobro vise nikoga preterano ne zanima.
Ovakvu sliku savremenog sveta nasli smo u knjizi „Fanki biznis”, (izdanje „Plato”) svedskih autora Jonasa Riderstralea i Kjela Nordstroma, doktora ekonomskih nauka iz Stokholma. Pored akademskog posla na fakultetu, oni rade i kao poslovni savetnici u mnogim medjunarodnim preduzecima. Knjiga je prevedena na 25 jezika.
I sta nam oni savetuju? Pa, da postanemo fanki. Neki od vas to mozda vec jesu. Ako imate alku na jeziku (mada nije obavezno), veoma ste pametni, razlikujete se od drugih, posecujete rejv i druge zurke, „surfujete” internetom, slusate operu, ronite, gluvarite po kaficima, stalno nesto citate (cak i ono sto vas ne zanima), poznajete mnogo ljudi i skloni ste razmisljanju - vi ste taj! Jos samo da se zaposlite u fanki preduzecu. A kako ono izgleda?
Fanki preduzece
Ne lici na piramidu s direktorom na vrhu. Vise je kao neko igraliste na kome nicu ideje, isprobavaju se i popravljaju. Ono ima sefa koji ne tvrdi da sve zna, da je uvek u pravu i sve drzi u rukama. On je carobnjak iz Oza - od obicnih ljudi dobija neobicna dela. I ume da privuce „zvezde”, superstrucnjake, nove nomade koji brzo napustaju preduzeca hrleci u susret novim ljudima i izazovima. Fanki preduzece izbacuje proizvode koji su neuobicajeni, drugaciji, nepredvidivi i puni iznenadjenja. Ono postize da se i njegovi kupci osecaju povlasceno. Ono je konkurentno zato sto se ne takmici. Uspeva zato sto je drugacije. I spremno je da se menja.
Fanki preduzece koristi osecanja i mastu. Zasto je finska kompanija „Nokija”, koja se pojavila niotkuda, postala vodeci proizvodjac mobilnih telefona? Poseduje novu tehnologiju, radi s najboljim dobavljacima, ima dobar marketing. Ali, to imaju i „Erikson” i „Motorola”. Pa, u cemu je stos?
„Dugmici na telefonu su takvi da biste ih najradije polizali”, izjavio je jedan kupac. Ne radi se, dakle, o megahercima i gigabajtima, vec o udarima na sva cula.
„Ljudi osecaju ogromnu potrebu za umetnoscu i poezijom koju industrija jos ne razume”, kaze Alberto Alesi, osnivac istoimenog preduzeca koje prodaje klozetsku cetku u obliku cveta za 80 dolara. „Majkrosoft” nije najvece preduzece na svetu, ali njegove deonice jesu najskuplje. Jedini kapital koji ima je ljudska masta i ideje.
Fanki obrazovanje
Znanje je moc. Karl Marks je bio u pravu - osnovna sredstva proizvodnje sada su u rukama radnika zato sto je glavno orudje za rad postao - ljudski mozak. Moc se od onih koji u posao ulazu novac preselila kod onih koji u njega ulazu sposobnosti. Danas se vodi „hladni rat znanja” i zemlje koje zele moc cine sve da stvore uslove za priliv, a ne odliv mozgova.
Industrijski razvijene zemlje vise nemaju monopol nad znanjem. Sad se ono zemaljskom kuglom prenosi gotovo trenutno - kibernetski prostor postao je sedmi kontinent. Fakulteti sirom sveta rade uglavnom po slicnim udzbenicima, predaje se po novim delotvornim metodama. Ali, to znanje kao da dolazi iz „Ikee” - delovi su tu, uredno spakovani u kutije, dok uputstva za sklapanje nema. Sustina je da pobedjuju najbolji, bez obzira na to odakle dolaze. Pobedjuju pametniji, brzi i gladniji.
Fanki proizvod
Na razvijenom trzistu sve je teze biti drugaciji. U savremenom svetu obilja svega ima previse: proizvoda, usluga, podataka, ljudi, konkurencije... Najbolji nacini poslovanja vrlo brzo postaju svima dostupni. Vecina proizvoda ili usluga ima klonove. Ako smislite nesto novo, konkurencija ce vam ukrasti ideju za dve do tri nedelje. Pre ili kasnije, neko ce vec poceti da poklanja ono sto vi trenutno proizvodite. U Norveskoj, zemlji s 4,5 miliona stanovnika, postoji 200 razlicitih dnevnih novina i 100 nedeljnika. U Svedskoj, s 9 miliona stanovnika, prodaje se 350 vrsta piva, „Seiko” proizvodi vise od 5000 razlicitih modela rucnih satova, „Soni” godisnje izbaci 5000 novih proizvoda...
Kako se izboriti s konkurencijom? Izmisljajte nezamislivo!
Sta kazete na globalni casopis „LegshoЮ”, namenjen citaocima opsednutim golim nogama i stopalima? Mislite da nema trziste? Tacno, najveci broj ljudi ima sasvim obican stav prema nogama. Ali, ne biste verovali koliko je velik tiraz ovih novina jer se prodaju u celom svetu. Takvu prodju imali bi i casopisi za stomatologe homoseksualce bez jedne noge ili advokate golubare.
Da li ste ocekivali da ce postojati trziste i za majusno elektricno pile koje redovno morate da hranite, mazite i zabavljate jer ce u suprotnom umreti? Ipak, takva igracka - Tamaguci - bio je jedan od najprodavanijih proizvoda 1997. godine.
Fanki motivacija za rad
Danas ljudi rade da se obogate, zabavljaju, da upoznaju nove ljude, da vide sveta i budu vidjeni, a sve da bi mogli da rade na sebi ili sta ko vec zeli. Sustina je da oni vise ne rade iz osecanja moralne obaveze. Rad vise niko ne prihvata automatski kao dobru stvar. Radim zato sto zelim, ne zato sto moram, novi je radni poklic. U dobro poznatoj Maslovljevoj teoriji razvoja potreba, svi pocinjemo na dnu gde zadovoljavamo glad, a onda se lagano penjemo navise ka nalazenju sebe.
Danas su stvari obrnute. Mnogi prvo nadju sebe, a tek onda idu na ostalo - odlucuju sta ce da rade i kako da zive. Ako gladuju zbog neke retke knjige ili putovanja, to je njihov izbor, a ne nuzda.
Autori „Fanki biznisa” tvrde da je na nasoj planeti najfanki mesto Svedska - narocito Stokholm. Proslost je tamo zaboravljena, naglasak je na obrazovanju i licnoj slobodi - zivot je uredjen tako da ljudi imaju slobodu da znaju sta zele, idu kud zele i rade sta zele. Ali, vise slobode znaci i vise licne odgovornosti. Fanki svet vam daje sansu - da li cete je iskoristiti, zavisi samo od vas.
Slobodanka Lazarevic
Ilustrovala Svetlana Knezevic
link