Post by Sh1 Shonić on Nov 11, 2008 7:47:06 GMT -5
B92 Info Vesti Društvo
90 godina posle Prvog svetskog rata
11. novembar 2008. | 10:33 -> 13:02 | Izvor: B92, Tanjug
London, Pariz -- Širom sveta obeležava se 90 godina od kraja Prvog svetskog rata, odnosno Dan primirja.
Povodom Dana primirja kod Spomen-kosturnice branilaca Beograda, na Novom groblju, održaće se državna ceremonija odavanja visokih počasti vojnicima i civilima stradalim za oslobođenje Srbije. Malobrojni preživeli veterani svetskog rata svedoče o ratnim strahotama i poručuju da se nikada ne smeju zaboraviti oni koji su u ratu dali živote.
Glavna svečanost održava se u Verdenu, na severoistoku Francuske, gde se 1916. godine odvijala jedna od najvećih bitaka tog rata. Francuske i nemačke trupe vodile su tu osam meseci rovovski rat u kome je poginulo oko 300.000 ljudi.
Predsednik Francuske Nikola Sarkozi otvorio je jutros ceremonije proslave 90. godišnjice ispred tvrđave Duomon, na mestu gde se odvijala čuvena Verdenska bitka, u prisustvu evropskih zvaničnika, među kojima je i ministar odbrane Srbije Dragan Šutanovac.
Šutanovac je juče položio venac na grob Neznanog junaka ispod Trijumfalne kapije, uz intoniranje srpske i francuske himne. Na marginama svečanosti predviđeni su i susreti sa francuskim kolegom Erveom Morenom, kao i drugim evropskim zvaničnicima.
Među prisutnima na današnjem obeležavanju inače neće biti nijednog veterana koji je učestvovao u toj bici pošto niko od njih danas nije živ.
Gradonačelnik Niša Miloš Simonovič polaže venac poginulima na Srpskom vojničkom groblju u Nišu (Beta)
Gradonačelnik Niša Miloš Simonovič polaže venac poginulima na Srpskom vojničkom groblju u Nišu (Beta)
Nešto ranije, u Parizu, Sarkozi je položio venac ispod statue Žorža Klemansoa, na Šanzelizeu, raskidajući sa tradicijom svojih prethodnika, koji su polagali vence na grob Neznanog junaka ispod Trijumfalne kapije.
Klemanso je bio predsednik vlade i ministar rata tokom Prvog svetskog rata i jedan od državnika sila Atlante na mirovnoj koferenciji u Versaju, na kojoj su utvrdjeni uslovi nemačke kapitulacije.
Obeležavanje Dana primirja negde je već završeno, kao u Australiji, čijih je 60.000 vojnika poginulo u Prvom svetskom ratu. Memorijal je održan u Kanberi, odakle je poslat poziv na mir.
Sećanja u 112. godini
Elingam (BBC)
Elingam (BBC)
Na svečanosti u Londonu su bila prisutna tri od četiri živa veterana iz Prvog svetskog rata - Henri Elingam, Heri Peč (110) i Bil Stoun (108), koji predstavljaju Ratno britansko vazduhoplovstvo - RAF, pešadiju i kraljevsku mornaricu.
Iako je gotovo slep i gluv, 112-godišnji britanski vojni veteran Henri Elingam seća se Prvog svetskog rata kao da je bio juče. Život najstarijeg Britanca obojile su ratne nedaće, kao i nemaština i glad koji su usledili.
Ni devet decenija posle Prvog svetskog rata, nekadašnji aviomehaničar ne odustaje od zadatka da svi koji su izgubili svoje živote tokom rata ostanu zapamćeni.
Elingam se 1915. godine pridružio britanskom vazduhoplovstvu. On je kao aviomehaničar održavao bojne avione. Takođe je radio na jednom od prvih britanskih nosača aviona.
1917. prebačen je na zapadni front u Francuskoj. Kaže da je tamo video najstrašnije stvari u svom životu i nekoliko puta je za dlaku izbegao smrt.
"Ležao sam na betonu, svuda oko mene je bio mrak. Tu sam i zaspao. Posle nekog vremena pomerio sam se jedva nekoliko koraka i do ramena propao u neku vodu, koja je užasno smrdela. U njoj su plutali delovi ljudskih tela", priča Elingam.
Preživeo je bitke kod Jitlanda, u Flandriji i na Somi. 1919. godine napustio je vojsku. Dugo je uspomene čuvao samo za sebe. Međutim, kada je napunio sto godina, odlučio je da javnosti ispriča sve čega se seća.
"Ne smemo da zaboravimo šta se dogodilo tokom rata. Moramo biti zahvalni vojnicima koji su učestvovali u tim bitkama", kaže on.
Trojica britanskih vojnih veterana počasni su gosti izložbe u Kraljevskom ratnom muzeju u Londonu, kojom će biti obeležena 90-godišnjica okončanja Prvog svetskog rata. Minutom ćutanja u 11 časova 11. novembra oni će odati počast svojim kolegama.
Komemoracije i nezainteresovanost
Proslavu 90. godišnjice Prvog svetskog rata u Francuskoj prati polemika o umnožavanju komemoracija poslednjih godina, što je zaključak izveštaja koji sutra treba da bude predat dražavnom sekretaru za odbranu Žan-Mari Bokelu.
U ovom izveštaju, čiji je autor istoričar Andre Kaspi, konstatuje se umnožavanje komemoracija od 1999. godine, dok je na čelu države bio Žak Širak.
"Postoji rizik da mladi postanu nezainteresovani za komemoracije, zbog čega treba razmisliti o njihovom broju", kaže ovaj istoričar.
Kaspi predlaže da se kao nacionalni praznici proslavljaju samo 8. maj (pobeda nad fašizmom), 14. jul (Dan republike) i 11. novembar (kraj Prvog svetskog rata), koji su i neradni dani.
Ostali datumi, poput Dana deportacije (u nacističke logore), Dana ukidanja ropstva i slično treba da imaju, prema ovom izveštaju, regionalan karakter ili da budu vezani za određene grupe, umesto što imaju nacionalni karakter.
Poslanici desnice se ne slažu sa predlogom o smanjenju nacionalnih komemoracija, smatrajući da one "obnavljaju francuski identitet".