|
Post by Ja Ona i Pivo on Apr 23, 2009 4:25:30 GMT -5
Datum: 20.04.2009 23:00 Autor: Miroslav FilipovićBANjA LUKA - Iza izjave reis-ul-uleme Mustafe Cerića o potrebi stvaranja "nacionalne države Bošnjaka" krije se želja za stvaranjem unitarne BiH, u kojoj bi o svim važnijim pitanjima odlučivali Bošnjaci, dok bi Srbi i Hrvati bili diskriminisani i marginalizovani. Izjavio je ovo delegat Saveza nezavisnih socijaldemokrata u Domu naroda Parlamenta BiH Zoran Koprivica. Reis Mustafa Cerić je nedavno zamjerio bošnjačkoj inteligenciji da nisu dovoljno uložili truda da razvijaju nacionalnu komponentu kod Bošnjaka, koja bi proizvela i potrebu za stvaranjem "nacionalne države Bošnjaka". Koprivica je rekao da je krajnji cilj ovakvih radikalnih istupa rušenje dejtonske BiH i stvaranje centralizovane, unitarne BiH, u kojoj bi Bošnjaci bili dominantan narod. - Budućnost BiH je moguća samo kao složeno uređene zemlje u kojoj će tri konstitutivna naroda biti ravnopravna. Jedino je održiva ona BiH koja je u skladu sa dejtonskim principima - naveo je Koprivica. Naglasio je da je Cerićev istup, zapravo, poziv na rušenje BiH. - Ovakve izjave su štetne, jer koče evropski put BiH i produbljuju nacionalnu i vjersku netrpeljivost. Niko ne bi smio ovako razmišljati, a posebno to ne bi trebao biti stav vjerskih vođa - kazao je Koprivica. Potpredsjednik Partije demokratskog progresa Slobodan Nagradić kazao je da bi reis Cerić morao biti svjestan posljedica ovakvih izjava. - Ovakve ideje značajno narušavaju političku situaciju u BiH. Reis Cerić bi prvo morao naći teritoriju na kojoj bi mogao stvoriti takvu državu, jer to u ovom trenutku nije moguće u BiH. Srbi i Hrvati nikada neće pristati na to - kazao je Nagradić. Dodao je da reis Cerić stvara lažnu nadu kod Bošnjaka obećavajući im "nacionalnu državu". Predsjednik Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Josip Perić ocijenio je da posljednji istup reisa Mustafe Cerića doprinosi podizanju nacionalnih tenzija. - BiH je specifična zemlja, opterećena nacionalnim i vjerskim problemima, a ovakve izjave samo dodatno potpiruju mržnju i nacionalnu netrpeljivost - rekao je Perić. CiljJosip Perić je kazao da je zabrinjavajuće da ovakve izjave dolaze od najviših vjerskih vođa. - Nažalost, reis Mustafa Cerić već duže vrijeme je poznat po neprimjerenim istupima, a svi dobro znamo šta je njihov cilj - naveo je Perić.
|
|
|
Post by tito on May 7, 2009 14:05:02 GMT -5
Intervju reisu-l-uleme dr Mustafa Ceriæ za Globus 01.05.2009
Globus: Nas najviše zanima hoæe li opstati Bosna i Hercegovina kao jedinstvena država, prava država. Kakve su šanse za opstanak Bosne u sljedeæih desetak godina, æemu se vi nadate?
Kao i prošlih hiljadu godina, Bosna æe postojati sljedeæih hiljadu godina. Bosna je više od same sebe, utoliko koliko predstavlja ideju suživota i toleranicije, pa ako nema toga, nema Bosne. Uspjeh Bosne je europski uspjeh, a neuspjeh takve Bosne je europski neuspjeh. Mi koji volimo Bosnu vjerujemo da je ona neuništiva unatoè onima koji je iznutra izjedaju ili koji je izvana žele oteti. Vama se to može èiniti kao fraza ili naivnost, ali sile koje su kroz povijest željele prisvojiti Bosnu, da bude samo njihova, a ne i drugih koji u njoj žive, nisu uspjele. To je važilo davno i za Rim, važilo je za Vatikan. Vi dobro znate da su dobri Bošnjani oèitovali svoju herezu pred papinskim izaslanikom o èemu postoje dokumenti iz doba Kulina bana. Slièno su prolazili i Osmanlije. Bosanci su i prema Turcima pokazivali svoju individualnost. Svatko tko je mislio da vlada Bosnom, prevario se, koji su mislili da su je zauzeli, da su je imali, prevarili su se. Ona ima jedan skoro tajanstveni identitet. Nije pitanje, dakle, da li æe je biti, nego kakva æe ona biti. To može biti i model Svicarske, gdje se priznaju razlike koje mogu zadovoljiti sve potrebe razlièitosti. Apsolutno mi u Bosni i Hercegovini moramo sami osmisliti državu, a ako ne, bit æemo ovisni. Moramo znati koji su nam ciljevi.
Globus: Da li æe biti dovoljno elemenata državnosti, nakon ustavnih promjena da bismo Bosnu mogli zvati jednom zemljom.
Hoæe. Uvjeren sam da æe Bosnom vladati Bosanci. Moderno poimanje nacije nije zasnovano na plemenu ili etnicitetu nego na principu države. Bosna takodjer mora imati svoje ime i prezime, i u europsku porodicu naroda, ona ne može uæi tek tako, s nadimkom, a svi drugi nazivi, osim njenog pravog imena, Bosna i Hercegovina, su nadimci koji ne odražavaju njen identitet. Bosna i Hercegovina jest država koja još nije razvila svoj nacionalni ponos. Tri etnièke grupe, i druge manje etnièke grupe, saèinjavaju jednu državnu naciju koja se zove bosanska nacija. Svjetstan sam o èemu govorim, i ovo nije umjetnièka, proizvoljna kategorija, nego je to jedna vjekovna tradicija.
Globus: Mnogi danas kažu da se raspala Jugoslavija, pa da æe se tako dogoditi i s Bosnom. Po æemu se razlikuje bosanski nacionalni osjeæaj od jugoslavenskog?
Jugoslavenstvo je funkcioniralo za jednokratnu upotrebu jedne ideologije. Dakako, ne govorimo o tome da je sve u toj državi bilo ružno ili pogrešno, jer bilo je i dobroga, nego govorimo o osjeèaju pripadanja naciji. Konaèno, postoje Bosanci koji su možda u posljednje vrijeme neke stvari pogrešno postavili u odnosu na bosanski nacionalni ponos. Ali, oni ipak jesu Bosanci. Hrvati koji iz Bosne doðu u Hrvatsku, vi ih zovete Bosanci. Kad Srbi iz Bosne odu u Srbiju nazivaju ih Bosancima. U BiH iskazuju, posve opravdano, svoje srpstvo i hrvatstvo, i to je dio kolorita, oko toga ne treba dvojiti, ne treba sporiti. Bošnajci, po mom mišljenju, trebaju biti avangarda u promicanju bosanstva, odnosno nacionalnog ponosa. To neæe nimalo umanjiti etnièku odredjenost Bošnjaka. Prilikom mog posjeta Zagrebu, želio sam skrenuti pažnju svojim prijateljima na sljedeæe: Pitanje izgradnje multikulkturalne države i društva Bosne, zaista nije samo bosansko pitanje, nego i hrvatsko pitanje i srpsko pitanje. Pitanje odnosa naših susjeda prema Bosni je i njihov odnos prema samima sebi. To važi i za Zagreb i za Beograd, ali i za Europu, makar joj se to može èiniti manje važno. Ali, vidjelo se da je prošlo stoljeæe zapoèelo, mislim na Prvi svjetski rat, i završilo se krvavim ratom u Bosni , za koji je i Europa odogovrna. Ne može nama sada Europa reæi, de se vi dogovorite. Ne, to je licemjerno. Ili da nam bivše republike Jugoslavije, koje su se nacionalno odredile i nacionalno zaokužile, a i nacionalno su ponosne, drže prodiku o multikulturi. Bosna nije imala terotirijalnih aspiracija. Bošnjaci nisu željeli raspad Jugoslavije, niti bilo kakav rat, ali su dobili najviše udovica i siroèadi, što je kulminiralo genocidom u Srebrenici. Sve republike su rekle Beogradu da ne žele zajedništvo na principu bivše Jugoslavije: Slovenija, Hrvatska, Kosovo, pa i Crna Gora. No, Bosna koja je pretrpjela od srpskog, odnosno srpskocrnogorskog agresora, unatoè toga kaže: Iako je u vaše ime netko poèinio genocid u Srebrenici, mi vam kažemo, nastavimo živjeti zajedno, dijelimo prostor, politièku vlast i buduænost. Mi kao bosanski muslimani, spremni smo, dakako, na temelju istine i pravde... na æemu se mora praviti pomirenje, ali spremni smo na to. Mi želimo da u toj svojoj naivnosti probudimo savjesti nekih ljudi.
Globus: Nekoliko tema ste otvorili dr Ceriæ, pitanje odgovornosti, izmeðu ostalog, susjeda i Europe. Što oèekujete od Hrvatske, konkretno?
Oèekujem da nastavi proces demokratizacije, te da pomogne Bosni i Hercegovini pri ulasku u euroatlantske asocijacije, prije svega NATO, a onda i Europsku uniju. Ali, eto, oèekujem od Hrvatske i da korigira svoj odnos prema Bosni u smislu da èini sve što je u njenoj moæi da ojaèa centralne poluge Bosne i Hercegovine, kako bi ta država bila u stanju da zaštiti sve gradjane kako bi bila u stanju zaštiti se od moguæih buduæih agresija na njen integritet. Èak mislim da hrvatskoj zajednici u Bosni i Hercegovini, nisu potrebni specijalni odnosi, nego da imaju sve predisopozicije da se razvijaju sa svim drugim narodima kao konstitutivni narod. Ne vidim niti jedan razlog da se Hrvati ne osjeæaju isto tako u Bosni i Hercegovini kao i svatko od nas i da ostvaraju sva svoja ljudska i graðanska prava kroz institucije Bosne i Hercegovine.
Globus: Ali, Bosna sada izgleda tako kako izgleda. Svi kritiziraju Daytonski sporazum, ponavljaju da je u Bosni neodrživo stanje, ali ništa se ne poduzima?
Bosna i Hercegovina mora uæi u temeljitu rekonstrukciju ustavno pravnog sistema. Bosna je mini Europa. Što mislite što održava Europu? Svakako i njena vlastita energija, ali u njenom postojanju, presudan je amerièki angažman. Znaèi u minijaturi Bosna je Europa, koju treba pomoæ sa strane da bi prošla test mulutikulturnosti. Europa mora shvatiti svoju ulogu u BiH, ne kao tutora i protektora, nego kao odgovornog partnera koji æe ulagati u Bosnu zbog svoje krivnje, zbog svoje politike indiferencije, u stvari zbog istine, pravde, mira i pomirenja.
Globus: Oèigledno, Bosna je još jako daleko od integracija u Europsku uniju. Što više, stavaljaju je na sam kraj kad govore o redoslijedu kad bi tko mogao uæi. Amerika bolje razumije bosansko pitanje nego Europa. Na Ameriku se može primijeniti pravilo da hoæe i može pomoæi Bosni i Hercegovini da položi ispit izgradnje multikulturalnog društva i multinacionalne države. Kroz naše iskustvo, upoznali smo one koji mogu da da nam pomognu a neæe, i one koji bi željeli ali ne mogu. Europa spada u ovu drugu katergoriju one koji bi mogli aktivno i efikasno angažirati se u Bosni, ali neæe i to zbog suprostavljenih interesa raznih država u odnosu na bosansko pitanje. Islamski svijet bi nam želio pomoæi, ali ne može. Amerika je jedina koja, u odnosu na Bosnu, želi i može pomoæi. Zbog toga oèekujemo da æe nova administracija uzeti u obzir amerièku investiciju u Bosni još za vrijeme Klintonove adminsitracije. Za vrijeme Bušove adminsitracije taj je interes spao vrlo nisko, izmedju ostalog i zbog medjunarodnih zbivanja, u prvom redu u Afganistanu i u Iraku. Oèekujemo da æe nova adminsitracija, a imamo i naznake da æe biti imenovan i posebni izaslanik za Balkan, a to zapravo znaèi za Bosnu i Hercegovinu, biti mnogo aktivnija. Sad se pokazalo da nije Kosovo, kako se tvrdilo, kljuè rješenja mira i sigurnosti na Balkanu, nego je Bosna i Hercegovina kljuè rješenja, jer se tu prelamaju razlièiti interesi. Stoga, mi imamo veliko povjerenje u Ameriku. Možda smo mi još uvijek u Bosni naivni, ali nemamo drugog puta nego ustrajati u èvrstom uvjerenju da ima ljudi koji se nisu odrekli moralnih vrijednosti i koji nas nisu ostavili u tome da sami izgradjujemo multikulturalno društvo.
Globus: Ali, što konretno oèekujete od Amerike?
Vrlo jasno. Bosna i Hercegovina treba u punom smislu te rijeèi postati moderna, normalna, demokratska, funkcionalna, multikulturalna, država, ostvarene pune ravnopravnosti i jednakosti svih graðana, bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost. Treba postati zemlja kao i sve druge, koja æe imati jedan ustav, jednog predsjednika, jedan parlament, jednog premijera. Ne treba izmišljati toplu vodu. Uostalom, Bosna je meðu najstarijim državama na Balkanu i njena hiljadugodišnja povijest obavezuje, barem bi tako trebalo biti, njene susjede na poštovanje njene suverenosti i teritorijalnog integriteta. Oni koji još uvijek gaje iluzije da se na raèun Bosne i Hercegovine može graditi neka druga država, povijesno su u krivu. Takvi mogu proces izrastanja Bosne i Hercegovine u društvo i državu koju sam maloprije opisao usporiti i osporavati, ali ne mogu sprijeèiti postojanje Bosne, ne mogu uništiti Bosnu. Na pitanju Bosne i Hercegovine, medjutim, polaže se i moralni ispit, i to kod nas Bosanaca, i kod naših susjeda, Hrvatske, Srbije posebno, ali i u cijeloj Europi. Proces razvoja Bosne i Hercegovine je od europskog znaèenja. Bosna je na savjesti svakog Europljanina. Svako jutro, svaki Europljanin trebao bi, kad se probudi, upitati se kako je moguæe da se dogodio genocid u Bosni i Hercegovini, pred njigovim oèima, pred njegovim vratima, i to nakon što su, nakon holokausta, bili rekli "nikada više". Europa se mora stidjeti zbog onog što se dogodilo u Bosni. Ako se sada ne angažira tako da nam pomogne položiti ispit kojem je cilj opstanak države kao multinacionalne i multikulturne, onda je to njen neuspjeh. Bosna je ili vlastiti europski uspjeh, ili vlastiti europski neuspjeh.
Globus: Osnovni prigvor iz Bruxellesa, koji se upuèuje politièkim elitama u vašoj zemlji jest da domaæi ljudi nisu preuzeli "vlasništvo" nad politièkim procesima, odnosno da ne pokazuju odgovornst za državu.
Nas bosanske muslimane se obièno okrivljuje za takvu situaciju i traži se da mi budemo dobar primjer zato što smo brojniji od druga dva naroda. Slažem se s time. Ali, u Bosni imamo problem. Ovdje ne vrijedi pravilo veæine, odnosno jedan glas jedan èovjek. Neriješeno je pitanje tko je domaæin u Bosni, odnosno tko je zapravo odgovoran. U Bosni su sada svi odgovorni, i nitko nije odgovoran, a trebali bi znati tko je i kako odgovaran. Logika konstitutivnih naroda podrazumijeva da se svi brinu samo o sebi, i da su svi u vlasti adekvatno predstavljeni. Teroteski to dobro zvuèi, ali kad se krene u realizaciju, dolazi do diskonekcije, jer svi se brinu o sebi i svom narodu. Moramo promijeniti takvu logiku razmišljanja u Bosni. Onaj tko je na vlasti ne bi trebao takav da se brine samo za sebe ili samo za jedan, svoj, narod. Taj na vlasti, treba zastupati interese svih gradjana bez obzira koje su vjere ili nacije, jer je u njegovim rukama instrument države. On bi se trebao brinuti za sve gradjane i za cijelu državu koja bi bila snažna, jaka, funkcionalna, koja bi štitila prava sviju, koja ne bi dopustila ponavljanje genocida, ili bilo kakvih drugih progona, toga da jedni žive presiromašno a drugi prebogato. Ali, Bosna je nešto od toga i ostvarila, proces se veæ odvija, makar smo još daleko od onoga što bi trebalo biti.
Globus: Što æe biti s Republikom Srpskom? Ne èini se da bi se Milorad Dodik odrekao niti najmanjeg stupnja do sad postignute autonomije?
Bosna i Hercegovina je u procesu. Ne treba prejudicirati. Izašla je iz rata. Svi koji u njoj žive imaju svoju oèekivanja, bilo da su pojedinci, bilo da su narodi. Za Bosnu nema instantnih rješenja. Za Bosnu važi jedan dugotrajni proces u kojem se treba imati jako puno strpljenja i tolerancije i spremnosti na kompromise, ali takve u kojima se neæe narušiti bit principa. Moramo se dogovoriti oko principa. Nema tu tajne kakvih principa, to su principi demokracije, ljudskih prava, vladavine prava, principa sekularne države dostupne svima, - ne mislim sekularnog društva - neæe biti jednonacionalna, jednoideološka, jednovjerska, nego æe svi imati na raspolganju instrumente države za ostvarenje svojih prava. To je proces kroz koji Bosna treba proæii, svi mi, bez obzira tko smo, i kakva su nam oèekivanja. Izašli smo iz teškog rata, pa razni ljudi imaju razna iskustva i oèekivanja o tome kakva bi Bosna trebala biti. Pravi put za približavanje stavova je dijalog, javna debata, i put medjusobnog povjrenja. Toga je u Bosni uvijek bilo. No, njeni susjedi trebali bi potaæi ono što je dobro u Bosni, a ne što je loše.
Glbous: Što je to što bi Hrvatska, prema vama, trebala korigirati u odnosu na Bosnu. Da li su to, primjerice, specijalni odnosi?
U interesu je Hrvatske da Bosna i Hercegovina bude snažna, organizarana država, u interesu Hrvata u Bosni jest da to bude na razini europskih standarda, tako barem mislim, ne želim se nametati kao tumaè hrvatskih itneresa, ali ipak mislim da je to interes Hrvata u Bosni.
Globus: Ipak, što je konkretno problem. Jesu li to specijalni odnosi , jesu li to dvostruka državljansva? Kako oèekivati od Hrvata da se toga odreknu, kad hrvatska putovnica toliko toga pruža više nego bosanska?
Problem je da su se neka vrata prema Hrvatskoj otvorila, koja se nisu trebala otvoriti, a odredjena vrata prema Bosni zatvorila koja su trebala biti otvorena. Konkretno, mislim, da se napravila atmosfera da se Hrvati iz Bosne i Hercegovine ponekad u Bosni optužuju da su lojalniji Hrvatskoj nego zemlji odakle su. To je tako u zraku. Mi u Bosni na razlièite naèine volimo Bosnu. Ja kao Bošnjak volim Bosnu jer nemam druge ni domovini ni države. Hrvat ili Srbin vole je na svoj naèin, i pogrešno je bilo kome osporavati takvu razlièitu ljubav. Majku, sestru, kæerku, suprugu, volimo na razlièite naèine. No, problem je što je Hrvatska u prošlosti poticala nešto što se u procesu pokazalo kao pogrešna politika za Hrvate. Ovdje se ne radi o odricanju, veæ o prihvatanju ili usvajanju onoga što vam po roðenju pripada. Što hoæete boljeg primjera nego što je Æiro Blaževiæ. Ima li veæeg Bosanca od njega?!
Globus: Uskoro æe i Srbija dobiti bezvizni režim putovanja u EU. Dakle i Srbi i Hrvati u Bosni, koji imaju dvostruka državljanstva, moæi æe putovati, ali Bošnjaci i nadalje ne. Ne samo to, nego se Bosna stavlja na kraj svih kalkulacija o tome kad bi tko u regiji trebao raèunati na ulazak u EU.
Opet se vraæamo na poèetak. Daytonski sporazum bio je samo mirovni, on ne može zadovoljiti sve potrebe jedne države. Iz Daytona je nastala ova situacija, i ideja da neki imaju dva pasoša, a drugi ne, samo zato jer su drugaèije vjere i nacije. To je prava diskriminacija. Meðutim, moralno je neprimjereno i politièki porazno da Srbija udje u Europsku uniju prije Bosne i Hercegovine.
Globus: Što bi za Bosnu znaèilo da se u Srbiji, kao što sada traže razne nevladine organizacije što organiziraju proteste pred Skupštinom, proglasi dan sjeæanja na Srebrenicu.
To je nešto što bi prvenstveno znaèilo Srbiji, to je nešto što bi Srbija trebala napraviti zbog same sebe.
|
|
|
Post by tito on May 7, 2009 14:12:31 GMT -5
Ceriæ ne odustaje od "nametanja" bosanske nacije ;D SARAJEVO - Muslimani u Bosni i Hercegovini moraju jaèe afirmirati bosansku naciju jer je to jamstvo da æe biti jasno prepoznatljivi u europskoj obitelji naroda", izjavio je poglavar Islamske zajednice u BiH Mustafa Ceriæ. "Kao što netko može biti Englez samo po roðenju, ali Britanac po državnoj pripadnosti, isto tako Bošnjak, Srbin i Hrvat može se biti samo po roðenju, ali po državnoj pripadnosti svi su Bosanci", kazao je Ceriæ u intervjuu koji je u ponedjeljak objavio "Dnevni avaz". Ceriæ drži kako su Bošnjaci obvezni biti avangardom na putu k europskim integracijama "afirmiranjem bosanstva kao zajednièkog državnog nazivnika". U tome bi se, drži poglavar Islamske zajednice u BiH, trebali ugodno osjeæati svi koji žive u toj zemlji pripadajuæi istodobno vlastitim vjerama, kulturama i etnièkim skupinama. "Bosanstvo nije isto što i jugoslavenstvo. Prvo je povijesna èinjenica, a drugo je umjetna tvorevina", ustvrdio je Ceriæ. Dodao je i to kako su bosanski muslimani svjesni svoje vjere i kulture koje su neupitne, no sada se trebaju u europskim okvirima izboriti za svoje državno-nacionalno ime jer, kako je rekao, samo vjerska i etnièka identifikacija nije dovoljna za nacionalnu prepoznatljivost. Pincom.info Izvršni sekretar SNSD-a Rajko Vasić: "Bosna ne postoji, Srbi i Hrvati nisu Bosanci ni Bošnjaci i BiH nikada neće biti bosanska.." vasicrajko.blogspot.com/2008_05_25_archive.html
|
|
|
Post by tito on Aug 6, 2009 15:42:40 GMT -5
Ceriæ: Došao sam na slobodno Kosovo! 06.08.2009 Predsjednik Kosova Fatmir Sejdiu pozvao je danas poglavara Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini reisu-l-ulemu Mustafu ef. Ceriæa da nastavi da radi na priznanju nezavisnosti Kosova u zemljama islamskog svijeta kod kojih može direktno da utiče. Kako je saopšteno nakon razgovora Sejdiua i Cerića, poglavar IZ je istakao da će Kosovo i BiH "graditi prirodne odnose, kao dvije zemlje sa muslimanskom većinom". On je istakao da je na Kosovo došao na poziv kosovskog muftije Naima Trnave sa željom da "odnosi dviju zemalja budu poboljšani" i da se bliskost albanskog i bošnjačkog naroda, ali i drugih naroda u regionu, još više ojača i produbi, "kako nove generacije ne bi preživjele tragedije i genocid koji su preživjeli njihovi prethodnici". Sejdiu je čestitao predstavnicima vjerskih zajednica dviju zemalja na saradnji i istakao da institucije Kosova visoko cijene rad i doprinos IZ Kosova na daljem učvršćivanju demokratske države Kosovo. Tokom susreta sa kosovskim muftijom Trnavom, Cerić je istakao da je privilegovan što je došao "na slobodno Kosovo" i istakao da je tu da "podrži pravo naroda Kosova da živi u punoj slobodi". "Naš i vaš narod su ratovali da bi slobodno živjeli i zahvaljujući Bogu to je danas realnost. Mi smo nekada živjeli u zajedničkoj državi, međutim, na nesreću, uništenje te države naši su narodi najskuplje platili. Stoga smo danas ovdje da vidimo mogućnosti ponovnog uspostavljanja prirodnih veza koje su ukinute bez naše volje", rekao je Cerić. On je istakao da je došao kako bi pomogao "slobodi kretanja", što je osnovno ljudsko pravo. "Želim da stavim do znanja svima da se od Sarajeva slobodno može kretati po Balkanu i da slobodno posjećujemo našu braću i sa njima razgovaramo o boljoj budućnosti", kazao je. Premijer Republike Srpske (RS) Milorad Dodik izjavio je danas da se poglavar Islamske zajednice u BiH reisu-l-ulema Mustafa efendija Cerić nezaustavljivo upliće u politiku i pokušava dati svoj pečat političkoj aktivnosti Bošnjaka u BiH, a posljednjim posjetima i Bošnjaka u regiji. Komentirajući najavljenu posjetu Cerića Republici Kosovo, Dodik je rekao da je Ovo je još jedan dodatak destabilizaciji područja. Očigledno je da političari u Sarajevu nemaju snage ili neće da odu na Kosovo zbog političkog konteksta, ali koriste svog ideologa koji se zove Mustafa Cerić da to urade na taj način. Cerić je bio blizak suradnik Izetbegovića i moramo biti svjesni te uloge. Mustafa efendija Cerić nedavno je posjetio Sandžak gdje je izjavio da su vjerska prava muslimana u Srbiji jako ugrožena , kao i Tursku gdje je rekao da je ovo "vrijeme bošnjačkog i bosanskog buđenja".
|
|