Post by radovic on Jun 7, 2009 13:00:14 GMT -5
Èileance planirao da preseli u Knin
Autor: Beta
Hag - Hrvatski predsednik Franjo Tuðman razmatrao je u leto 1995. naseljavanje hrvatskih emigranata iz Južne Amerike u Kninsku krajinu, kao i razmenu Srba iz istoène Slavonije za Hrvate iz Vojvodine, èulo se juèe na suðenju Anti Gotovini pred Haškim tribunalom.
Unakrsno ispitujuæi drugog svedoka Gotovinine odbrane, Vesnu Škare-
-Ožbolt - u kritièno vreme zamenicu šefa Tuðmanovog kabineta - zastupnici optužbe opširno su citirali transkripte Tuðmanovih razgovora sa saradnicima tokom kojih je, posle operacije Oluja, razmatrao naseljavanje hrvatskih izbeglica iz BiH, ali i emigranata iz Južne Amerike, u napuštene srpske kuæe u Kninskoj krajini.
Tužioci su citirali Tuðmanove reèi da hrvatska država o svom trošku „mora dovesti Hrvate iz Argentine i Èilea... da doðu i da izaberu kuæe“, zajedno sa izbeglicama iz BiH. Škare-Ožbolt je uzvratila da ta ideja „nikada nije realizovana“, a Tuðmanovi saradnici èesto su mu pominjali ideje „koje nisu bile baš pametne“.
Po transkriptima optužbe, hrvatski predsednik je prethodno, 11. avgusta 1995, sa ministrom Juretom Radiæem i premijerom Nikicom Valentiæem razmatrao plan za „privremeno oduzimanje“ imovine izbeglim Srbima koji ne polože pravo na nju u roku od tri meseca, koji je kasnije pretvoren u zakon.
Škare-Ožbolt je tvrdila da je namera hrvatskih vlasti bila da „privremenim raspolaganjem“ kuæama Srba koji su otišli iz Kninske krajine zbrinu hrvatske izbeglice iz Banjaluke. „To podruèje bilo je prazno, a iz Banjaluke su stalno stizale proterane izbeglice... Jedini naèin je bio da se smeste u te kuæe... Namera nije bila da se trajno nasele tu, nego privremeno, dok se ne stvore uslovi za povratak u Banjaluku. Rasprava jeste tekla tako, ali je konaèni rezultat bio Zakon o privremenom oduzimanju imovine“, rekla je svedokinja.
Autor: Beta
Hag - Hrvatski predsednik Franjo Tuðman razmatrao je u leto 1995. naseljavanje hrvatskih emigranata iz Južne Amerike u Kninsku krajinu, kao i razmenu Srba iz istoène Slavonije za Hrvate iz Vojvodine, èulo se juèe na suðenju Anti Gotovini pred Haškim tribunalom.
Unakrsno ispitujuæi drugog svedoka Gotovinine odbrane, Vesnu Škare-
-Ožbolt - u kritièno vreme zamenicu šefa Tuðmanovog kabineta - zastupnici optužbe opširno su citirali transkripte Tuðmanovih razgovora sa saradnicima tokom kojih je, posle operacije Oluja, razmatrao naseljavanje hrvatskih izbeglica iz BiH, ali i emigranata iz Južne Amerike, u napuštene srpske kuæe u Kninskoj krajini.
Tužioci su citirali Tuðmanove reèi da hrvatska država o svom trošku „mora dovesti Hrvate iz Argentine i Èilea... da doðu i da izaberu kuæe“, zajedno sa izbeglicama iz BiH. Škare-Ožbolt je uzvratila da ta ideja „nikada nije realizovana“, a Tuðmanovi saradnici èesto su mu pominjali ideje „koje nisu bile baš pametne“.
Po transkriptima optužbe, hrvatski predsednik je prethodno, 11. avgusta 1995, sa ministrom Juretom Radiæem i premijerom Nikicom Valentiæem razmatrao plan za „privremeno oduzimanje“ imovine izbeglim Srbima koji ne polože pravo na nju u roku od tri meseca, koji je kasnije pretvoren u zakon.
Škare-Ožbolt je tvrdila da je namera hrvatskih vlasti bila da „privremenim raspolaganjem“ kuæama Srba koji su otišli iz Kninske krajine zbrinu hrvatske izbeglice iz Banjaluke. „To podruèje bilo je prazno, a iz Banjaluke su stalno stizale proterane izbeglice... Jedini naèin je bio da se smeste u te kuæe... Namera nije bila da se trajno nasele tu, nego privremeno, dok se ne stvore uslovi za povratak u Banjaluku. Rasprava jeste tekla tako, ali je konaèni rezultat bio Zakon o privremenom oduzimanju imovine“, rekla je svedokinja.