Post by terroreign on Mar 5, 2009 5:48:55 GMT -5
Zaupokojena liturđija povodom obilježavanja 90 godina Božićnog ustanka u Crnoj Gori održana je u Crkvi Sv. Jovana Krstitelja u Bajicama i u Podgorici, od strane Svještenstva Crnogorske Pravoslavne Crvke. Na slici, Arhiepiskop Cetinjski i Mitropolit Crnogorski gospodin Mihailo, 01. Marta 2009. godine u Bajicama.
Božićni ustanak je bio jedini ustanak u zemljama koje su uključene u novu državnu tvorevinu, Kraljevinu SHS. Bio je to nastavak tradicionalne borbe pod geslom "Za pravo, čast i slobodu Crne Gore". Tako je glasio osnovni moto Božićnog ustanka, koji je bio nastavak višestoljetne crnogorske nacionalne revolucije. Bilo je prednacrtno da obuhvati gotovo svu Crnu Goru sa središtem u Cetinju.
Vojni vođa Božićnoga ustanka bio je poznati junak iz Balkanskijeh ratova Krsto T(Z) Popović. Osnovni zahtjevi Ustaničkog odbora bili su : 1. Da su složni u tome da Crna Gora ulježe punopravno u jugoslovensku zajednicu; 2. Da jedan narodni sud pronadje krivce za protekle dogadjaje i ništavnu Podgoricku skupštinu; 3. Da se ponište odluke Podgoričke skupštine i organizuju slobodni izbori za Crnu Goru, čiji ce izaslanici predstavljati je iznutra i izvan. Uopšteno su smatrali da je vaspostava samostalne i nezavisne Crne Gore uslov i jemstvo svake ravnopravnosti za ujedinjenje.
Božićni Ustanak je ugušen u krvi 1926. godine od stane prije svega srbijanskijeh snaga, odanih dinastiji Karađorđevića. Ubijeno je više hiljada Crnogoraca, isto toliko uhapšeno, a svijest o Crnogorstvu i Crnoj Gori je totalno istražena. Obnavljanjem nezavisnosti Crne Gore, 2006. godine, prvi put došlo je do osvješćivanja dijela crnogroskog naroda i vrtanja svojim korijenima.
I dan danas, Crna Gora nije dostojno i objektivno progovorila o ovijem događajima. Ne postoji čak ni obilježje zrtvama ovog terora, a incijativa da se ponište odluke Podgoričke Skupštine nije nikad došla na dnevni red.
Božićni ustanak je bio jedini ustanak u zemljama koje su uključene u novu državnu tvorevinu, Kraljevinu SHS. Bio je to nastavak tradicionalne borbe pod geslom "Za pravo, čast i slobodu Crne Gore". Tako je glasio osnovni moto Božićnog ustanka, koji je bio nastavak višestoljetne crnogorske nacionalne revolucije. Bilo je prednacrtno da obuhvati gotovo svu Crnu Goru sa središtem u Cetinju.
Vojni vođa Božićnoga ustanka bio je poznati junak iz Balkanskijeh ratova Krsto T(Z) Popović. Osnovni zahtjevi Ustaničkog odbora bili su : 1. Da su složni u tome da Crna Gora ulježe punopravno u jugoslovensku zajednicu; 2. Da jedan narodni sud pronadje krivce za protekle dogadjaje i ništavnu Podgoricku skupštinu; 3. Da se ponište odluke Podgoričke skupštine i organizuju slobodni izbori za Crnu Goru, čiji ce izaslanici predstavljati je iznutra i izvan. Uopšteno su smatrali da je vaspostava samostalne i nezavisne Crne Gore uslov i jemstvo svake ravnopravnosti za ujedinjenje.
Božićni Ustanak je ugušen u krvi 1926. godine od stane prije svega srbijanskijeh snaga, odanih dinastiji Karađorđevića. Ubijeno je više hiljada Crnogoraca, isto toliko uhapšeno, a svijest o Crnogorstvu i Crnoj Gori je totalno istražena. Obnavljanjem nezavisnosti Crne Gore, 2006. godine, prvi put došlo je do osvješćivanja dijela crnogroskog naroda i vrtanja svojim korijenima.
I dan danas, Crna Gora nije dostojno i objektivno progovorila o ovijem događajima. Ne postoji čak ni obilježje zrtvama ovog terora, a incijativa da se ponište odluke Podgoričke Skupštine nije nikad došla na dnevni red.
www.montenegro-canada.com/vijesti.html