Bozur
Amicus
Posts: 5,515
|
Post by Bozur on Jul 13, 2009 19:17:11 GMT -5
Hercegovački ustanak
Nevesinjska puška je ustanak podignut na teritoriji opštine Nevesinje 1875. godine protiv otomanske vlasti i ubrzo se proširio na celu Bosnu i Hercegovinu.
Ustanike su podržale oružjem i dobrovoljcima srpske kneževine Crna Gora i Srbija što je dovelo do otpočinjanja Srpsko-turskog rata i nastanka tzv. Velike istočne krize. Posledica ustanka i ratova koji su vođeni protiv Otomanske imperije bio je Berlinski kongres 1878.godine na kome su Crna Gora i Srbija dobile nezavisnost i teritorijalna proširenja, dok je Austrougarska na 30 godina okupirala Bosnu i Hercegovinu koja je de jure bila u sastavu Otomanske imperije.
U ustanku su se istakli Luka Vukalović, Mićo Ljubibratić, Maksim Baćović, Lazar Sočica, Pera Tunguz, Pecija Petrović, Golub Babić i Bogdan Zimonjić. sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9D%D0%B5%D0%B2%D0%B5%D1%81%D0%B8%D1%9A%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D1%88%D0%BA%D0%B0
|
|
Bozur
Amicus
Posts: 5,515
|
Post by Bozur on Jul 13, 2009 19:22:30 GMT -5
Bitka kod Vučjeg dola
Bitka kod Vučjeg dola.
Vrijeme: 18. juli 1876. Lokacija: Vučji do kod Bileće, Hercegovina (Opština Nikšić, Crna Gora Crna Gora) Rezultat: Odlučan poraz Otomanske imperije
Uzrok bitke: {{{uzrok}}} Promene u teritoriji: {{{teritorija}}} Civilne žrtve: {{{civilne žrtve}}}
Sukobljene strane Knjaževina Crna Gora, hercegovački ustanici vs Otomansko carstvo
Zapovednici
Srbi Knjaz Nikola serdar Bajo Bošković serdar Jole Piletić vojvoda Peko Pavlović vojvoda Petar Vukotić
Turci Osman paša † Selim paša † Muktar paša
Angažovane jedinice
Jačina
Srbi - 17 crnogorskih bataljona - 11 hercegovačkih bataljona - 4 topa
Turci - 24 bataljona - 12 topova
Gubici
Srbi - 70 poginulih i 118 ranjenih
Turci - 4000 poginulih i ranjenih - pogino Selim-paša - poginula 3 miralaja (pukovnika), 3 potpukovnika i 168 nižih oficira - izgubljeno oko 3000 pušaka i 21 zastava
Vučji do, zaravan oko 6 km istočno od Bileće, na kojoj se 1876. vodila odlučujuća bitka između Turaka i Crnogoraca.
U crnogorsko-turskom ratu 1876-78, crnogorski Severni odred jačine 17 crnogorskih i 11 hercegovačkih bataljona i 4 topa, posle neuspeha na Bišini, povukao se iz rejona Nevesinja i prikupio 27. jula uveče u selu Vrbici s predstražama između Vučjeg dola i Bileće. Toga dana Knjaz Nikola je rasporedio sve snage u 4 brigade, a rezervu od 6 bataljona zadržao pod svojom neposrednom komandom.
Turske snage (24 bataljona i 12 topova) pod Muhtar-pašom nastupile su za Severnim odredom i stigle u Bileću 27. jula 1876.
Turci su 28 jula sa 16 bataljona i 12 topova krenuli pravcem Bileća - Vučji do – Ubli; u prethodnici su se nalazila 4 bataljona i 2 topa pod Selim-pašom; za njima su nastupali 5 bataljona i 3 topa pod Osman-pašom, sa zadatkom da pre Vučjeg dola skrenu ka Golom brdu (kota 1049) i Vardaru (kota 1129) radi zaštite levog boka glavnine; glavnina jačine 9 bataljona i 7 topova nastupala je pod neposrednom komandom Muhtar-paše, a ispred nje bašibozuk (oko 1000 ljudi).
Crnogorska zastava iz bitke, oštećena od turskih metaka.
Crnogorsko-hercegovačke predstraže izložene dejstvu artiljerijske vatre povukle su se na Kokot (kota 1249), Kovčeg (kota 1216) i Golo brdo (kota 1049 i kota 1073). Brigade iz logora u selu Vrbici krenule su ka položajima Vardar - Kovčeg i izbile kolonom na desno krilo pod serdarom Jolem Piletićem, na centar pod serdarom Bajom Boškovićem i na levo krilo pod vojvodom Petrom Vukotićem, za njim vojvoda Peko Pavlović, a Knjaz Nikola sa 6 bataljona na Kokot (kota 1249). U međuvremenu, turska prethodnica se pod vatrom crnogorsko-hercegovačkih predstraža razvila u streljački stroj, zauzela Kovčeg (kota 1216) i produžila prema Kokotu, a snage pod Osman-pašom su preko Radmilovića Dubrave (deo sela Baljaka) produžile pokret prema Vardaru (kota 1129). Za to vreme Severni odred izbio je na položaje Vardar i Kokot i kad su se Turci približili na 1000-1500 m krenuo im u susret. Mada bez podrške artiljerije, koja je bila upućena u Uble, levo krilo Severnog odreda je u snažnom naletu razbilo bašibozuk koji je u bekstvu u prolazu, kroz redove nizama, načeo njihov moral. Severni odred je zauzeo na juriš Kovčeg (kota 1216), likvidirao tursku artiljerijsku posadu i zaplenio topove; tu je poginuo Selim-paša; desno krilo Severnog odreda razbilo je, za to vreme, kolonu pod Osman-pašom, zaplenilo topove, zarobilo ceo bataljon Turaka i Osman-pašu. Muhtar-paša uspeo je da razvije za borbu samo deo glavnine, koju su odmah napali već razvijeni crnogorski bataljoni i naterali je da većim delom baci oružje i u panici pobegne prema Bileći. Razbijene turske snage gonio je Severni odred do utvrđenja u Bileći, iz kojeg je Muhtar-paša, sutradan, odstupio prema Trebinju.
U bici su Turci imali 4000 poginulih i ranjenih; među poginulim sem Selim-paše nalazila su se 3 miralaja (pukovnika), 3 potpukovnika i 168 nižih oficira; zaplenjeno je oko 3000 pušaka, 21 zastava, i dr. Severni odred imao je 70 poginulih i 118 ranjenih. sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%91%D0%B8%D1%82%D0%BA%D0%B0_%D0%BA%D0%BE%D0%B4_%D0%92%D1%83%D1%87%D1%98%D0%B5%D0%B3_%D0%B4%D0%BE%D0%BB%D0%B0
|
|