Post by Emperor AAdmin on Jul 20, 2010 15:34:13 GMT -5
Kultura - Subota, 26. jun 2010. godine
Intervju Piotr Diček, poljski arheolog koji već nekoliko decenija proučava Risan
Antički centar krije blago nekoliko epoha
Risan je najprije bio ilirski utvrđen grad, a zatim grčka kolonija, što ranije nije bilo poznato. Na lokalitetu Gradina iznad Carina, takođe, naišli smo na bedeme iz ilirskog i grčkog vremena. Sigurni smo, a to će pokazati dalja iskopavanja, da je na brdu Gradina postojao hram posvećen lokalnom bogu Medauru
Poznati poljski arheolog Piotr Diček već deset godina istražuje Risan, u okviru prjekta „Risan – Teutina prijestonica”, koji se realizuje kao zajednički projekat Ministarstva kulture Crne Gore, Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Kotora i Varšavskog univeziteta, na kome Diček predaje klasičnu arheologiju na Katedri, čiji je rukovodilac, a uz to je i rukovodilac Centra za Jugoistočnu Evropu. Na tom Univerzitetu je i doktorirao na tezu „Bronzana epoha u Grčkoj – država kralja Nestora u Mesini”. Profesor Diček sa svojim saradnicima arhološka istraživanja obavlja ne nekoliko lokaliteta: u helenističkom gradu Tanisu- u Rusiji, zatim u Bugarskoj, lokalitet Nove, gdje već godinama istražuje rimski logor italske legije, gdje je pronađena i velika rimska bolnica, na površini od jednog hektara, najveća do sada pronađena bolnica u svijetu iz tog perioda, a radi i u Turkmenisanu. Diček najavljuje još jedan veliki projekat - početak aheoloških istraživanja u Skadru, koji je posjetio ovih dana. Taj projekat biće realizovan sa Republikom Albanijom. Diček je veliki autoritet u oblasti klasične arhologije, član je Njemačkog Instituta za arheologiju i drugih međunarodnih naučnih uduženja u svijetu, rukovodi sa dva evropska projekta, a uža specijalnost mu je rimski limes, odnosno granice rimske imperije. Diček predno radi i na višetomnoj naučnoj monografiji o Risnu, gdje je ovogodišnja kampanja otočela senzacionalnim otkrićem - nalazom 4.600 bronzanih i srebrnih novčića iz vremena kralja Balajosa, koje profesor ovako komentariše:
- Ovo blago je nađeno ispod patosa helenističke kuće u Risnu. Novac je bio u velikom loncu i taj lonac je produkcija lokalne keramike. Novac je patiniran, predstoji konzervacija, kada će tačno biti utvrđeno koji su sve apoeni, njihova arheološka i numizmatička vrijednost. Najviše novca je od bronze, ali ima i srebrnjaka. Ovo je veliko otkriće, dugo u svijetu po ukupnom nalazu novca iz helenističke epohe, na jednom mjestu, a u Evropi je ovo prvi nalaz po količini novca na jednom mjestu. U Vali u Angi nađena su dva lonca sa oko pet hiljada rimskog novca. Naš nalaz je najraniji i najveći, i povezan je s kraljem Balajosom i ilirskom epohom. Do skoro je, gotovo obavezujuća teza bila ona velikog svjetskog arheologa Artura Evansa, prema kojoj je Balajaos vladao u II, međutim, prema kponkretnim nalazima u Risnu, možemo ustvrditi da je taj ilirski kralj ovim prostranstvima vladao u III vijeku prije nove ere. No, analizoim C14, vjerujemo, potvrdiće se ova teza.
• Koliko je i po čemu važan Risan, kao arhološki lokalitet?
- U proteklih deset godina utvrdili smo da je Risan u antičko doba bio jedan od najvažnijih ekonomskih i političkih centara na Jadranu. Pronašli smo bedem, građen tehnikom takozvanih kiklopskih zidina, u dužini od jednog kilometra. Risan je najprije bio ilirski utvrđeni grad, a zatim grčka kolonija, što ranije nije bilo poznato. Radili smo i na lokalitetu Gradina iznad Carina, gdje smo takođe naišli na bedeme iz ilirskog i grčkog vremena. Gotovo da smo sigurni, ali to će pokazati dalja iskopavanja, na brdu Gradina je postojao hram posvećen lokalnom bogu Medauru, što potvrđuje i natpis nađen u Lambesisu u Africi. Na Carinama, u donjem dijelu grada, otkrili smo helenističko kupatilo. Dva slična, iz tog vremena, otkrivena su samo u Grčkoj i Egiptu, a to znači da je Risan bio bogat grad. Našli smo prepuno keramike, ostatke gnatia amfora, poklopce glinenih posuda, sa natpisima i mramornu glavu kariatide, trideset i šestu do sada poznatu u svijetu.
• Svjetski poznati arheolog, kasnije proslavljen kroz otkrića kritske civilizacije, a tada dopisnih Manchester gardijana iz bosanskog-hercegovačkog ustanka (1875. godine), Artur Evnas, sići će iz bosanskih planina i među prvima zakopati u risansku zemlju.
- To što je uradio Evans veoma je intresantno, no to nije bilo veliko istraživanje, on se rukovodio mišlju i namjerom da pronađe grobnicu kraljice Teuta. Prilikom tih iskopavanja, Evans je u Risnu naišao na ostatke helenističke kuće i srednjevjekovno groblje. Mi ne samo da smo potvrdili Evansove nalaze i pretpostavke, već smo otišli dalje. Risan je bio podijeljen na blokove sa kućama. U jednom bloku su bili bogati, a u drugom ribari, prodavnice za vino i keramiku. U vrijeme od III-I vijeka prije nove ere, Risan je bio rimski grad, prostirao se na širem području od današnjeg, čak do poluostrava Ratac. Od II vijeka stare ere – IV vijeka nove ere na Carinama je bio veliki forum, magacin i groblje.
• Šta bi još rekli o ovogodišnjoj kampanji?
- Ovodišnja kampanja je još u toku i bazira se na pronalsku novca, ali je prikupljeno još puno dokumentacije. Planiramo da otkrijemo ostatke tri helenističke kuće i kompletiramo dokumentaciju. Paraleno radimo sa sistemom GPS na lokalitetu Gradina.
• Kako izgledaju planovi za dalja istraživanja?
- Ove godine treba da bude potpisan ugovor kojim bi se istraživanja definisala do 2015. a nadam se da će istraživanja biti nastavljena i poslije te godine, sve dok se ne otkrije kompletni antički grad na Carinama. Sada bi najvažnije bilo da se istraži antička agora i forum.
•Pripremte knjigu o Risnu, koja će imati čak nekoliko tomova?
- Planiram najmanje pet, ili šest knjiga, koje bi objedinile Risan kao važan arheološki lokalitet i sve ono što bude nađeno. Prva knjiga biće gotova 2011, koja će se baviti grčkim i rimskim novcem u Risnu, druga knjiga je planirana za 2011. ili 2012. godinu i ona će se baviti natpisima iz Risna. Obje ove knjige radimo zajedno, kolega Jovan Martinović i ja. Uslijediće knjige posvećene arhitekturi i arheologiji na lokalitetu Carine i Gradina. Posebna knjiga biće posvećena amforama, pečatima i poklopcima, a baviću se posebno gnatia, ali i drugim nalazima. Publikovanje ovih knjiga planiram za period od 2016-17. Biće to poljsko – crnogorski projekat, a vjerujem da će u njemu učestvovati i druge države.
Vrijedni nalazi u protekloj deceniji
• Svojevremeno ste mi pričali kako Vam je vaš profesor na Katedri za arheologiju, skrenuo pažnju na značaj Risna.
- Ja sam prve informacije o Risnu dobio od profesora, kada nam je govorio o Ilirima. On nam je govorio kako je Risan nekada bio bogat grad, prijestonica kraljice Teute. Nakon Evanosvih istraživanja na ovom lokalitetu, otvorila su se nova saznanja, pa je sve govorilo da bi bilo dobro istraživati ovaj lokalitet. Prilikom razgovora sa crnogorskom stranom, oko zajedničkog arhološkog projekta, vidio sam i Duklju, kao moguće mjesto istraživanja. Ali, na kraju, odlučili smo da to bude Risan, što je bila moja želja. Mislim da je moj izbor bio pravi. To su pokazali vrijedni nalazi u proteklih deset godina, kao i dobra saradnja sa Regionalnim zavodom za zaštitu spomenika iz Kotora, direktoricom Zavoda Ružicom Ivanović i sa arheologom Vilom Kovačević, koja ovim istraživanjima rukovodi, ispred crnogoske strane. Želim istaći da visok stepen saradnje postoji između svih učesnika u projektu.
Miraš Martinović
www.pobjeda.co.me/citanje.php?datum=2010-06-26&id=187509