Post by Emperor AAdmin on Jul 20, 2010 15:38:25 GMT -5
Društvo - Nedjelja, 25. mart 2007. godine
LIČNOSTI I DOGAĐAJI KOJI SU OBILjEŽILI JEDNO VRIJEME
Perper pušten u opticaj
25.mart
1768. Nezadovoljna popularnošću koju je za veoma kratko vrijeme u Crnoj Gori postigao Šćepan Mali, Ruska carica Katarina druga uputila je Crnogorcima pismo u kojem im je zaprijetila da će ih lišiti «pokroviteljstva i nagrada». Svom ambasadoru u Beču dala je instrukcije da u CG preduzme sve mjere da bi «samozvanac na ovaj ili onaj način bio protjeran, ne samo iz Crne Gore, no da mu se onemogući da nastavlja ili obavlja svoju goropadnu ulogu».
Ulazak ruskog ambasadora u Crnu Goru spriječili su Mlečići, iako su tada prema Šćepanu Malom gajili neprijateljstvo, kako Porta, tako i Rusija i Mlečići. Porta je čak spremala i napad na Crnu Goru kako bi se domogla Šćepanove glave. Stoga joj je Crna Gora objavila rat. Šćepan je upravljao zemljom sve do 29. septembra 1773. godine, kada ga je po nalogu skadarskog paše, na spavanju, zaklao njegov sluga, inače Grk. Sahranjen je pored crkve Sv. Nikole u Brčelima u Crmnici.
1910. Zlatni i srebrni crnogorski novac - perper – pušten je u opticaj. Ukupna nominalna vrijednost perpera bila je milion i 630 hiljada i to – 300 komada po 100 perpera, 30 hiljada komada po 20, i 40 hiljada komada po deset perpera u zlatu. U srebru je bilo 300 hiljada komada, novčanice su bile od dva perpera.
26.mart
1777. Počela je gradnja crkve na Savini kod Herceg Novog.
1827. U Beču je umro Ludvig Van Betoven, njemački kompozitor. Poslije Hajdna i Mocarta od kojih je učio zanat, bio je posljednji veliki majstor bečke klase. Težište njegovog muzičkog opusa je instrumentalna muzika – klasične sonate, gudački kvarteti i simfonije. Otvorio je nove puteve na kojima su izrasli Šubert, Mendelson, Šuman, Berlioz, Brams i Vagner.
1920. U Rovcima su stradale brojne komitske porodice, njihova imovina i kuće. O tome komandir Ivan Bulatović piše «Srbijanci su poslali odjeljenje od nekoliko bataljona koje je ovoga puta dobilo naređenje da se radikalno i konačno razračuna sa nama. Vojska je udarila od tri pravca, od Kolašina, Podgorice i Nikšića. Svaki kamen bio je u plamenu, zaliven čelikom i olovom, toliko je borba bila jaka. Ovom prilikom zapalili su 45 kuća Bulatovića, ne računajući staje za stoku, i ljetnje stanove. Plijenili su sve ustaško, zatvorili 420 žena i djece, 47 muškaraca, i skoro cijelo pleme opljačkali i učinili razna zvjerstva», piše, između ostalog, u izvještaju komandir Ivan Bulatović vladama savezničkih sila.
27.mart
1703. Ruski car Petar Veliki osnovao je novi grad Sankpeterburg, kasnije nazvan Lenjingrad.
1871. Rođen je Henri Man, njemački književnik, zagovornik demokratije, i Vajmarske republike, predsjednik Pruske akademije nauka.
1901. U Danilovgradu je rođen Dušan Đurović, književnik, novinar i publicista. Gimnaziju je završio u Podgorici, a Filozofski fakultet u Beogradu. Radio je kao profesor u Danilovgradu i Sarajevu. Pisao je pripovijetke i romane, bio je novinar u Politici, Srpskom književnom glasniku, Pregledu...
1941. Kulminacija demonstracija u Jugoslaviji zbog potpisivanja Ugovora o pristupanju Trojnom paktu rezultirala je vojnim pučem – svrgnut je regent Pavle Karađorđević, i na prijesto doveden maloljetni Petar drugi.
1943. Umro je dr Radoje Mijušković. Juna 1941. godine u selu Vinići, osnovao je prvu partizansku bolnicu.
1952. Jedini crnogorski list «Pobjeda» počela je da izlazi dva puta nedjeljno.
2000. Vladimir Vladimirovič Putin proglašen je za predsjednika Rusije.
28. mart
1905. U Papratima kod Nikšića rođen je Mirko Banjević, crnogorski književnik. Njegova poznata djela su Šume, Zavičajni voz, Do iskapi, Zavjet...
1907. U Veljem Brdu kod Podgorice, rođen je Blažo Jovanović, narodni heroj i politički radnik.
1989. U Beogradu su proglašeni amandmani na Ustav Srbije, kojim su pokrajine Kosovo i Vojvodina, izgubile pravo veta na izmjene Ustava i dio zakonodavne, upravne, i sudske funkcije. To je izazvalo burne demonstracije na Kosovu na kojim je bilo i žrtava.
29. mart
1830. Španski kralj Ferdinand sedmi donio je zakon kojim se ženama dozvoljava pravo da naslijede presto.
1887. Papa je izdao Kodicil kojim je Crna Gora postala jedina zemlja koja je imala odredbu o bogosluženju na staroslovenskom jeziku.
1893. Cetinjani su imali prilike da prvi put vide skije.
1986. U Ulcinju je Hadži Sava Kosanović sačinio testament, kojim je Sabornoj crkvi Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću zavještao svoja imanja u Ulcinju i Valdanosu, i arhijerejske pinadležnosti i srebrne stvari. Osim toga Kosanović je ostavio i tri hiljade fjorina «da mu se kosti prenesu u Nikšić, kod stare Crkve i da mu se grobnica ogradi».
1923. U Grliću kod Danilovgrada rođen je Drago Đurović, vajar, slikar, i slikarski pedagog.
1939. Gotovo svih 600 učenika Pljevaljske gimnazije organizovalo je štrajk – do tada najveći štrajk u istoriji crnogorskog školstva. Škola nije radila dva dana, a zbog obustave rada, 90 učenika isključeno je iz nastave na jednu ili dvije godine. Nakon štrajka učenicima je zabranjeno slobodno iznošenje sopstvenog mišljenja u pismenim sastavima.
1943. Na Cetinju je umro dr Niko Martinović. Rođen je u Bajicama 1888, osnovnu školu završio je na Cetinju, gimnaziju u Kotoru, a Medicinski fakultet u Napulju.
30 mart
1845. U Lepetanima – Boka Kotorska rođen je Lazar Tomanović, crnogorski publicista i političar. Gimnaziju je učio u Zadru i Novom Sadu, pravne nauke u Pešti i Gracu, gdje je i doktorirao. U Crnoj Gori je obavljao poslove sekretara Senata, predsjednika Velikog suda, ministra spoljnih poslova i predsjednika vlade.
1853. Rođen je Vinsent Van Gog, holandski slikar, jedan od najvećih impresionista. Ostavio je ogromno bogatstvo slika i crteža i presudno uticao na razvoj evropskog slikarstva.
1867. Rusija je SAD-u prodala Aljasku za 7,2 miliona dolara.
1894. U Knjaževini Crnoj Gori donesen je Zakon o vanbračnoj djeci prema kojem ispitivanje očinstva, bez sigurnih dokaza, nije bilo dozvoljeno, a o vanbračnoj djeci država se starala samo dok napune 12 godina.
1916. U Podgorici je umro Nikola Racković, učitelj, prosvjetni radnik i publicista. Učestvovao je i u borbama na Skadru i Prvom svjetskom ratu.
1918. U Podgorici je umro Stevan Dučić, crnogorski etnograf. Po uputstvima Jovana Erdeljanovića od 1904. godine izučavao je narodni život Kuča.
1973. Završen je Vijetnamski rat. Snage SAD su povučene sa teritorije ove države, i oslobođeni su zarobljenici.
31. mart.
1754. Dok je boravio u Rusiji, crnogorski vladika i gospodar Vasilije Petrović dobio je poziv od ruske carice Jelisavete da kao autokefalni mitropolit, u dvorskoj kapeli, održi službu božju.
1809. Rođen je Nikolaj Vasiljevič Gogolj, ruski pisac, osnivač kritičkog realizma u ruskoj književnosti. Sa puno humora kritikovao je lenjost, glupost, lakoumnost i korupciju. I Dostojevski je često govorio «Svi smo mi izašli iz Gogoljevog šinjela». Glavna njegova djela su Revizor, Mrtve duše i Taras Buljba.
1849. U Parizu je prvi put izvedena komična opera u tri čina «Crnogorci» po tekstu francuskog književnika Žerara Žervala. U prva tri mjeseca predstava je izvedena 26 puta.
1909. Srbija je zvanično priznala aneksiju BiH od strane Austrougraske i prihvatila da smanji vojne snage na nivo iz prethodne godine, i da raspusti dobrovoljačke jedinice. To je isprovociralo jedan broj oficira koji su od tada počeli da se miješaju u politički život zemlje. Nastala je tajna organizacija «Ujedinjenje ili smrt», koja je za cilj imala ujedinjenje svih Srba u jednu nacionalnu državu.
1948. Američki kongres je prihvatio Maršalov plan o pomoći Evropi poslije Drugog svjetskog rata. Uradio ga je tadašnji ministar spoljnih poslova SAD Džordž Maršal.
2002. U finalnom meču Kupa SR Jugoslavije, rukometašice podgoričke Budućnosti pobjedom Napretka rezultatom 34:26 postale su prvakinje države.
Perper pušten u opticaj
1910. Zlatni i srebrni crnogorski novac - perper – pušten je u opticaj. Ukupna nominalna vrijednost perpera bila je milion i 630 hiljada i to – 300 komada po 100 perpera, 30 hiljada komada po 20, i 40 hiljada komada po deset perpera u zlatu. U srebru je bilo 300 hiljada komada, novčanice su bile od dva perpera.
Puniša Perović
1985. 27. marta, umro je Puniša Perović, narodni heroj i publicista. Bio je glavni i odgovorni urednik «Pobjede», direktor i glavni i odgovorni urednik «Borbe». Kao jedan od organizatora antifašističkih studentskih demonstracija u Beogradu, dva puta je izvođen na Sud za zaštitu države. Bio je jedan od organizatora 13. julskog ustanka u Danilovgradu, delegat na Prvom zasjedanju ZAVNO –a, a poslije trećeg zasjedanja CASNO-a postao je pomoćnik povjerenika za informacije, potom i ministar prosvjete. Odlikovan je brojnim ratnim i mirnodopskim odlikovanjima.
Dositej Obradović
1811. 29. marta, u Beogradu je umro Dositej Obradović. Kao učitelj u Dalmaciji, upoznao je upoznao je narodni jezik i počeo da piše prosvjetiteljske spise. Jedno vrijeme boravio je u Grčkoj, na Krfu i u Carigradu, gdje je stekao znanja iz filozofije i književnosti. Poznata njegova djela su: Bukvica, Pismo Haralampiju, Život i priključenija.
Francisko Goja
1796, 30. marta, rođen je španski slikar i grafičar Francisko Goja. Poslije Velaskeza, najveće figure španskog slikarstva, majstor koji je mimo šema rokokoa i klasicizma, duboko ušao u stvarnost svoga doba. Slikao je prikaze iz narodnog života, a vrhunac je dostigao portretima. Poznate su njegove slike Gola Maja, Odjevena Maja, Drugi maj, 1808, Strijeljane pobunjenika, Strahote rata...
Završena izgradnja Biljarde
1839. Na Cetinju je završena izgradnja Biljarde – Njegoševe rezidencije, u kojoj su tada smješteni i Crnogorski vladikat i Praviteljstvo senata crnogorskog i brdskog. U Biljardi je Njegoš napisao svoja najvažnija djela – Gorski vijenac, Luču Mikrokozmu, i Šćepana Malog. Danas služi kao muzej Petra Drugog Petrovića Njegoša.
www.pobjeda.co.me/citanje.php?datum=2007-03-25&id=114967