Post by Emperor AAdmin on Jul 21, 2010 1:44:33 GMT -5
Društvo - Nedjelja, 14. decembar 2003. godine
Da se ne zaboravi: VASO BRAJOVIĆ, GRčKI JUNAK I HEROJ
Vojskovođa Vaso Crnogorac
Ovaj vrsni ratnik i slobodar u Grčkoj je upamĆen po vojničkim i ljudskim podvizima. I Crna Gora se ponosi junaštvom i djelom Vasa Brajovića, još jednog iz plejade besmrtnih heroja sa ovog tla
GLAS o vrlinama i junaštvu Vasa Brajovića, poznatog grčkog narodnog junaka i vojskovođe crnogorskog porijekla iz 19. vijeka, davno je prešao granice ove zemlje. Iako se o vom vrsnom generalu, ratniku i slobodaru kod nas malo zna, u Grčkoj poznatiji kao Vaso Crnogorac (Vasos Mavrouniotis) ostao je upamĆen po svojim vojničkim i ljudskim svojstvima, koje su, i dan danas, aktuelne i široko prisutne kod grčkog i crnogorskog naroda. I upravo ovih dana, njegova rodna Crna Gora sa pijetetom se podsjeća na njega podižući mu spomenik u Podgorici, kao simbol tradicionalnog i neraskidivog prijateljstva crnogorskog i grčkog naroda. I Crna Gora, poput Grčke, ponosi se junaštvom i djelom Vasa Brajovića, još jednim iz plejade besmrtnih heroja izniklih sa crnogorskog tla, kojeg njegovi grčki savremenici upoređuju sa slavnim Leonidom i njegovim Spartancima.
O dalekom, burnom i herojskom vremenu u kojem je živio Vaso Crnogorac, danas možemo da sudimo po pouzdanim svjedočanstvima. Jedno od takvih pronašli smo zahvaljujući pomoći konzula SCG, Jugoslava Vukadinovića, u Institutu za balkanske studije u Solunu. Radi se o knjizi „Vasos Mavrouniotis” autora Atanasiosa Hrisolagisa, u biblioteci istorijskih israživanja „Grčka borba” izdata 8. januara 1876. godine. Ova knjiga napisana je, kako tvrdi autor, sa namjerom da postane specijalna naučna studija univerzitetskog istraživanja i ambicijom da bude udžbenik u grčkom nastavnom programu.
Neosporno je da je Vaso Brajvić rođen krajem 18. vijeka, tačnije, 1790. godine, u viđenijoj i veoma poštovanoj crnogorskoj porodici u Bjelopavlićima, tvrde grčki istoriografi, među kojima i Atanasions Hrisologis, mada ima i tvrdnji da je rodom iz Boke, odnosno Mojdeža kod Herceg-Novog. Bez obzira gdje je rođen, radi se o Vasu Crnogorcu (Vasos Mavrouniotis), koji se, bezgranično ljubeći svoj gorštački i oskudan kraj u kojem se živjelo prema zavjetu otaca zakonima čojstva i junaštva, kao moreplovac rano otisnuo u bijeli svijet, da bi, nakon mnogih avantura od Trsta, Kube, Carigrada, dospio u Grčku gdje učestvuje u oslobodilačkim borbama protiv Turaka (1821-1829).
U Grčkoj se, kao i u Crnoj Gori, visoko cijeni junaštvo o čemu je, povodom Vasovog crnogorskog porijekla, Atanasios Hrisologis (1876. godine), zabilježio da je „njegova domovina bila jedinstvena svijetla tačka u Evropi porobljena u to vrijeme od Osmanlijskog osvajača, i dok je strah i nasilje carovalo, samo je, i samo ta, njegova Crna Gora, prkosila Turicima, i nikad, nikad, njezina svjetlost nije se ugasila„. Konstatujući činjenicu da Turici nijesu mogli u potpunosti da porobe Crnu Goru, Hrisologis piše „da ako se bilo gdje rađaju veliki ljudi, u Crnoj Gori skoro svaki muškarac je ravan Heraklu”, dodajući da Crnogorce „karakterišu svijetli um, čisto srce i neponovljivo rodoljublje”. Vaso je bio tipični predstavnik takve zemlje, smatra grčki pisac Atanasios, Hrisologis.
Upravo zbog hrabrosti, čestitosti, druželjubivosti i odanosti svojoj vjeri i tradiciji bio je cijenjen u grčkom narodu. Vaso se 1820. godine pojavljuje u Atini, prethodno se upoznaje sa slavnim grčkim generalom Kriotijem, i tu se, kako je zapisano u analima „rađa prijateljstvo ravno Ahilovom sa Patroklom”.
Nakon izbijanja grčkog ustanka protiv Turaka, 1821. godine, Vaso Brajović, sada već kao Vasos Mavrouniotis, sa svoja dva brata Radošem i Špirom, kao i grupom sunarodnika-dobrovoljaca, učestvuje u prvim okršajima. Govori se da je učestvovao u oko 150 manjih i većih bitaka protiv Turaka, a za ratne zasluge na kraju dobija čin generala (stratigos). O njegovoj hrabrosti postoje brojni zapisi. Na ostrvu Evbija, u mjestu Karistjas, 1821. godine, Vaso podiže ustanak i sa mještanima napada Kotilja gdje mu se bezuspješno suprotstavlja Jusuf-aga, zet Omer-paše. Nakon prvih uspjeha, Omer paša šalje brojniju vojsku. Potvrđeno je da se Vaso sa 15 zemljaka i stotinak učenika sa Omer-pašinom vojskom borio 17 puta, tako da su se konačno, kod sela Petrisa, našli licem u lice. I ovog puta Vaso Brajović i njegovi borci bili su uspješniji, tako da su ga ove bitke proslavile. Prilikom oslobađanja Egeja, u izvještaju grčkom generalštabu sa ratišta (20. oktobra 1825. godine) general Krizotij piše da su se u jednom boju Vaso i njegovih pedesetak saboraca suprostavili pet puta jačem neprijatelju, pri čemu su ubili 50 Turaka, tako što su „kosili Turke kao što seljaci kose travu”. Postoje tvrdnje da je Brajović učestvovao i u borbama u blizini grada Lisolunta 1824. godine, gdje je poginuo poznati engleski pjesnik Džon Gordon Bajron. I Bajron je poput Brajovića, došao je da se bori za slobodu grčkog naroda, a neki govore da se i upoznao sa Vasom Crnogorcem.
Brojni su primjeri herojskog i viteškog ponašanja Vasa Crnogoraca i njegovih sunarodnika, izdavaja se podvig kada je, kod Korinta, onemogućio spajanje dvije turske vojske, ili, u borbama u okolini Atine, kada je spasio nejač tako što ih je evakuisao brodovima. Treba podsjetiti i na njegovu hrabru odbranu Akropolisa, kao i zauzimanje važnog strateškog klanca kod Pireja, 1727. godine. Protivnici su ga se bojali, ali i uvažavali, što govori slučaj oslobađanja grčih ustaničkih brodova od Francuza, koji su u to vrijeme podržavali Tursku. Vaso je pohitao sa svojim brodom da pomogne blokiranim ustanicima u zalivu Sira, ali je naišao na francusku flotu. Francuski kapetan, čuvši za hrabrost i odvažnost Vasosa Mavrouniotisa, zatražio je da se sa njim sretne i ruča.. Znajući koliko Francuzi cijene slobodu, tokom neobičnog suseta, Vaso je počeo priču o francuskoj revoluciji upoređujući je sa borbom grčkog naroda protiv Turske, što je oduševilo njegovog sagovornika, koji je, nakon toga naredio, ne samo da se oslobode već i snabdiju grčki brodovi, hranom, prahom i olovom.
Nakon zaključenja mirovnog sporazuma, general Vaso Crnogorac ostaje u grčoj vojsci. Oženio se Grkinjom i nastanio u Atini. Rodila su mu se dva sina, Tumeleon i Aleksandar Vasosi, koji su se takođe opredijelili za vojnički život. Umro je 9. juna 1847. godine, i sahranjen na atinskom groblju zaslužnih velikana. Govor na odru mu je održao Panajotis Sucos (grčki Njegoš), u to vrijeme jedan od najvećih grčkih pjesnika.
Pokušali smo da pribilježimo ono najvažije o legendarnom grčkom junaku Vasu Crnogorcu. „Vječiti spor-ko i što bolje - treba da rješava svaki čovjek u duši svojoj i da za sebe utvrdi što je čovječnost i istinski heroizam” bio je po svemu sudeći i zvijezda vodilja našeg Vasa Brajovića, odnosno, grčkog Vasos Mavrouniotis. Vaso Crnogorac je slavan u Grčkoj, ali, ova „Pobjedina” priča o njemu neka bude skromni prilog da ne ostane nepoznat u svom zavičaju.
Dragan Bošković
www.pobjeda.co.me/citanje.php?datum=2003-12-14&id=14441