Post by Bozur on May 4, 2008 0:05:51 GMT -5
65. godišnjica Bitke na Neretvi: "Bukvalno smo se hvatali za vratove"
24SI - Danas 84. godišnji Ekrem Durić, imao je nepunih 19 godina kada je učestvovao u jednoj od najvećih bitaka na ovom prostoru u Drugom svjetskom ratu, bici na Neretvi, koja je osim velikog poraza četničkog pokreta Draže Mihailovića, još značajnija po svom humanom karakteru zbog spašavanja 4.000 ranjenika, pa nosi i naziv Bitka za ranjenike.
Zbog toga se Durić iz tog vremena najviše i sjeća te borbe za ranjenike protiv daleko najdmoćnijih neprijateljskih snaga. Prisjeća se da je na oko 18.000 partizana nasrtalo oko 100.000 pripadnika Sila osovine.
"Njihov cilj je bio uništiti naš moral i zbog toga su i poslali jednu diviziju na Neretvu da bi uništenjem naših ranjenika postigli svoj cilj. Međutim, drug Tito se odlučio za protivnapad sa devet brigada, među kojima je bila i moja, Prva proleterska. Bilo je to teška borba, bukvalno smo se hvatali za vratove, borili prsa u prsa, ali naša želja je ipak bila jača i ipak smo ih na kraju uspjeli odbiti", priča Durić za list "San".
Iako se sjeća i rušenja mosta, čiji je cilj bio zavarati četnike o daljnjem kretanju partizana, Duriću je ipak najradosnije sjećanje na proljeće 1942. godine kada je upoznao Josipa Broza Tita.
"Imao sam samo šesnaest godina kada sam sa još 12 drugova pobjegao iz Sarajeva i krenuo prema Foči u partizane. Četiri dana smo pješačili, ali nakon što nas je u Foči dočekao drug Tito, na sve nedaće smo zaboravili. Divno nas je primio i sa svakim je od nas posebno porazgovarao. Bio sam tako ponosan", prisjeća je Durić.
Zbog toga što mu je Narodno-oslobodilački rat, bio "sveti", ovom velikom antifašisti danas posebno teško pada aktuelna bh. situacija.
"Rat koji je vođen od 1992. do 1995. godine bio je antifašistički, ali se nije završio pobjedom nad elementima fašizma. Ti ostaci, bilo četnički, bilo ustaški, vide se i danas na svakom koraku i zbog toga sam vrlo zabrinut. Mi partizani smo uvijek bili za cjelovitu i multietničku BiH, bez ikakvih podjela i entiteta, pa nam teško pada kada vidimo u šta se naša država pretvorila", kaže Durić.
Ekrem Durić sumnja da će BiH u skorije vrijeme dobiti zakon o zabrani neofašističkih organizacija i upotrebe njihovih simbola, uključujući zabranu ustaških, četničkih organizacija, kao i onih koje se naslanjaju na tradiciju Handžar divizije. Za to, kaže, "ne postoji ni politička, a jednim dijelom ni građanska volja".
"To bi značilo ukidanje mnogih spornih naziva ulica koji nose imena četničkih i ustaških "velikana", to bi značilo ukidanje izjednačavanja partizana i četnika... Svi ti elementi ne daju da se ovaj zakon usvoji, jer bi to značilo pobjedu antifašizma", zaključuje Durić.
(24sata.info)
www.24sata.info/12108
24SI - Danas 84. godišnji Ekrem Durić, imao je nepunih 19 godina kada je učestvovao u jednoj od najvećih bitaka na ovom prostoru u Drugom svjetskom ratu, bici na Neretvi, koja je osim velikog poraza četničkog pokreta Draže Mihailovića, još značajnija po svom humanom karakteru zbog spašavanja 4.000 ranjenika, pa nosi i naziv Bitka za ranjenike.
Zbog toga se Durić iz tog vremena najviše i sjeća te borbe za ranjenike protiv daleko najdmoćnijih neprijateljskih snaga. Prisjeća se da je na oko 18.000 partizana nasrtalo oko 100.000 pripadnika Sila osovine.
"Njihov cilj je bio uništiti naš moral i zbog toga su i poslali jednu diviziju na Neretvu da bi uništenjem naših ranjenika postigli svoj cilj. Međutim, drug Tito se odlučio za protivnapad sa devet brigada, među kojima je bila i moja, Prva proleterska. Bilo je to teška borba, bukvalno smo se hvatali za vratove, borili prsa u prsa, ali naša želja je ipak bila jača i ipak smo ih na kraju uspjeli odbiti", priča Durić za list "San".
Iako se sjeća i rušenja mosta, čiji je cilj bio zavarati četnike o daljnjem kretanju partizana, Duriću je ipak najradosnije sjećanje na proljeće 1942. godine kada je upoznao Josipa Broza Tita.
"Imao sam samo šesnaest godina kada sam sa još 12 drugova pobjegao iz Sarajeva i krenuo prema Foči u partizane. Četiri dana smo pješačili, ali nakon što nas je u Foči dočekao drug Tito, na sve nedaće smo zaboravili. Divno nas je primio i sa svakim je od nas posebno porazgovarao. Bio sam tako ponosan", prisjeća je Durić.
Zbog toga što mu je Narodno-oslobodilački rat, bio "sveti", ovom velikom antifašisti danas posebno teško pada aktuelna bh. situacija.
"Rat koji je vođen od 1992. do 1995. godine bio je antifašistički, ali se nije završio pobjedom nad elementima fašizma. Ti ostaci, bilo četnički, bilo ustaški, vide se i danas na svakom koraku i zbog toga sam vrlo zabrinut. Mi partizani smo uvijek bili za cjelovitu i multietničku BiH, bez ikakvih podjela i entiteta, pa nam teško pada kada vidimo u šta se naša država pretvorila", kaže Durić.
Ekrem Durić sumnja da će BiH u skorije vrijeme dobiti zakon o zabrani neofašističkih organizacija i upotrebe njihovih simbola, uključujući zabranu ustaških, četničkih organizacija, kao i onih koje se naslanjaju na tradiciju Handžar divizije. Za to, kaže, "ne postoji ni politička, a jednim dijelom ni građanska volja".
"To bi značilo ukidanje mnogih spornih naziva ulica koji nose imena četničkih i ustaških "velikana", to bi značilo ukidanje izjednačavanja partizana i četnika... Svi ti elementi ne daju da se ovaj zakon usvoji, jer bi to značilo pobjedu antifašizma", zaključuje Durić.
(24sata.info)
www.24sata.info/12108