Post by adlun on Dec 7, 2007 9:26:32 GMT -5
Ono što se ne zna je to kako æe na sve reagirati Beograd
I Europska æe Unija sljedeæi tjedan na summitu u Bruxellesu prihvatiti èinjenicu da nema više prostora za bilo kakve nove pokušaje rješavanja statusa Kosova dogovorom Beograda i Prištine. Èak se oèekuje da æe ta konstatacija biti sroèena u izjavi šefova država i vlada EU 14. prosinca. Do sada je EU, suoèen s unutarnjim podjelama, pokušavao pitanje statusa Kosova odgoditi što je moguæe više, što je i inaèe obièaj kad je rijeè o teškim problemima. No sada, nakon što su propali i zadnji pokušaji meðunarodne trojke (EU, SAD i Rusija) da u tri mjeseca pomogne Beogradu i Prištini da se dogovore o statusu Kosova, EU priznaje da su “prevrnuli svaki kamen te da više nema smisla nastaviti pregovore, veæ treba iæi prema odluci”.
Tako æe i njemaèki ambasador Wolfgang Ischinger, koji je predstavljao EU u pregovorima za Kosovo, u ponedjeljak izvijestiti ministre vanjskih poslova da je trojka završila svoj mandate te da, osim što su dokazali da mogu meðusobno razgovarati, Beograd i Priština nisu napravili nikakav pomak od svojih tvrdih stavova o statusu. Beograd je inzistirao na širokoj autonomiji Kosova, spominjajuæi modele Hong Konga, Makaa, Portorika i Alandskih Otoka, a Priština da nema alternative neovisnosti.
Dodatni pregovori pod vodstvom trojke zato su bili gubljenje vremena jer se unaprijed znalo da se Beograd i Priština ne mogu dogovoriti o statusu. Ipak, to vrijeme je poslužilo Europskoj Uniji da meðu svojim èlanicama poveæa jedinstvo kad je rijeè o priznavanju neovisnosti Kosova. Ako deklaraciju o neovisnosti Kosova s meðunarodnom zajednicom bude koordinirala vlast u Prištini, gotovo sve države EU moæi æe priznati tu neovisnost, s izuzetkom Cipra.
Neke države poput Grèke, Rumunjske i Slovaèke imat æe rezerve, ali se oèekuje da æe se i one prikloniti veæini u EU.
- Da smo išli prema proglašenju neovisnosti prije šest mjeseci, još tada bi je veæina država bila spremna priznati, ali sada je jedinstvo puno veæe jer smo dokazali da smo pokušali sve za postizanje dogovorenog rješenja, ali to nije bilo moguæe - kažu diplomati u EU.
Dok su se odvijali pregovori, uprijed osuðeni na nespjeh, pravni struènjaci država èlanica EU izradili su sve moguæe interpretacije kako bi dokazali da nema pravnih prepreka priznavanju neovisnosti Kosova, èak i prema postojeæoj Rezoluciji 1244 Vijeæa sigurnosti UN-a. Jutarnji list došao je u posjed tajnog dokumenta kojim ti pravni struènjaci tumaèe EU državama da Rezolucija 1244 ni na koji naèin ne iskljuèuje ili ne spreèava neovisnost Kosova. Prema tom tumaèenju, “teritorijalni integritet SRJ” (èija je pravna nasljednica bila Srbija i Crna Gora, a onda Srbija), spominje se u preambuli Rezolucije, a premabule nisu pravno obvezujuæe.
Pozivanje na Helsinški akt o teritorijalnom integritetu pravni struènjaci smatraju nedovoljnim argumentum Srbije i Rusije jer je taj akt politièka deklaracija koja osim teritorijalnog integriteta spominje i ljudska prava te pravo na samoodreðenje, a ti se elementi trebaju zajedno a ne samo izdvojeno uzimati u obzir. I na kraju, kao veliki argument u korist neovisnosti Kosova, pravni struènjaci EU smatraju da Rezolucija 1244 govori o teritorijalnom integritetu samo u prijelaznom razdoblju u kojemu, prema navodi, treba pronaæi politièko rješenje. Kako su sve politièke moguænosti iscrpljene, kroz pregovore koje je vodio Martti Ahtisaari, a kasnije i trojke, pravni struènjaci misle da bi osamostaljenje Kosova, prema Ahtisaarijevu planu, predstavljalo poštovanje, a ne kršenje Rezolucije 1244 Vijeæa sigurnosti UN-a. I sada kada imaju pravnu podlogu, zapadne države više ne inzistiraju na novoj UN-ovoj rezoluciju o Kosovu èije je usvajanja do sada spreèavala Rusija prijeteæi vetom. I zato su u EU veæ izradili plan kako priznati neovisnost Kosova i preuzeti voðenje buduæe meðunarodne misije koja æe nadgledati provedbu rješenja.
Prema tom planu, nakon što Kosovo bude proglasilo neovisnost (oèe-kuje se krajem sijeènja ili najkasnije u proljeæe, ovisno o dogovoru Prištine s Washingtonom), za nekoliko tjedana uslijedit æe priznanje veæine država EU. Priprema se scenarij slièan priznavanju Crne Gore. Ako se neovisnost proglasi tijekom slovenskog predsjedništva EU, Slovenija æe odmah sazvati izvanredni sastanak ministara vanjskih poslova EU, možda èak i summit, na kojem bi se usvojila zajednièka izjava kojom bi se državama èlanicama ostavila moguænost da detalje i vrijeme priznavanja neovisnosti prilagode svojim nacionalnim procedurama.
Ono što je nepoznato je kako æe Beograd reagirati i kako treba reagirati na reakciju Beograda. NATO smatra da se Srbija više neæe odluèiti za oružani sukob s NATO-om na Kosovu i oko Kosova. I hrvatski predsjednik Mesiæ tijekom boravka u Bruxellesu rekao je da je najvažnije to što politièki voðe iz Beograda iskljuèuju primjenu sile. No isti dan savjetnik srbijanskog premijera Vojislava Koštunce izjavio je da bi rat, prema njemu, bio u okviru legitimnih mjera koje bi Beograd mogao poduzeti nakon osamostaljenja Kosova. Vladika Artemije pozvao je na opæu mobilizaciju u Srbiji, a najmanje što Srbija priprema, kao mjeru na osamostaljenje Kosova, prekid je odnosa s nekim državama koje æe priznati tu neovisnost. Tu prijetnju je Beograd uputio posebno državama regije. No hrvatski predsjednik Mesiæ rekao je da je Hrvatska veæ formirala stav o Kosovu, a taj stav je jednak stavu veæine država EU.
Druga moguæa posljedica nakon statusa Kosova mogla bi se pojaviti unutar same Srbije. U Bruxellesu kažu da sada kad je rijeè o Kosovu nema velike razlike izmeðu Koštunice i umjerenijeg Tadiæa. No kada Kosovo bude neovisno, oèekuju da bi moglo doæi do sukoba unutar koalicijske vlade jer æe Koštunica i njegovi suradnici tražiti oštre mjere prema onima koji budu priznali neovisnost Kosova dok æe Tadiæeva stranka biti suzdržanija oko toga jer ne žele Srbiju vratiti u novu meðunarodnu izolaciju.
Stav Hrvatske o Kosovo od 1. sijeènja bit æe važniji nego do sada jer æe ona biti nestalna èlanica Vijeæa sigurnosti UN-a. Hrvatska ipak, bez obzira na njezin individualni stav po tom pitanju, nema puno manevarskog prostora jer se kao država kandidat za èlanstvo u EU i NATO-u priklanja stavovima tih organizacija. Ako bi postupala drukèije, stala bi na stranu Srbije i Rusije, eventualno i Venezuele i Kube. No u Bruxellesu smatraju da æe Vijeæe sigurnosti UN-a vjerojatno biti izvan igre oko Kosova jer æe se zbog ruske prijetnje vetom Zapad odluèiti pitanje riješiti u okviru postojeæe Rezolucije 1244, pretvarajuæi Kosovo iskljuèivo u problem Europe.
www.jutarnji.hr/komentari_i_misljenja/komentari/clanak/art-2007,12,7,Polokaj_komentar,100945.jl
I Europska æe Unija sljedeæi tjedan na summitu u Bruxellesu prihvatiti èinjenicu da nema više prostora za bilo kakve nove pokušaje rješavanja statusa Kosova dogovorom Beograda i Prištine. Èak se oèekuje da æe ta konstatacija biti sroèena u izjavi šefova država i vlada EU 14. prosinca. Do sada je EU, suoèen s unutarnjim podjelama, pokušavao pitanje statusa Kosova odgoditi što je moguæe više, što je i inaèe obièaj kad je rijeè o teškim problemima. No sada, nakon što su propali i zadnji pokušaji meðunarodne trojke (EU, SAD i Rusija) da u tri mjeseca pomogne Beogradu i Prištini da se dogovore o statusu Kosova, EU priznaje da su “prevrnuli svaki kamen te da više nema smisla nastaviti pregovore, veæ treba iæi prema odluci”.
Tako æe i njemaèki ambasador Wolfgang Ischinger, koji je predstavljao EU u pregovorima za Kosovo, u ponedjeljak izvijestiti ministre vanjskih poslova da je trojka završila svoj mandate te da, osim što su dokazali da mogu meðusobno razgovarati, Beograd i Priština nisu napravili nikakav pomak od svojih tvrdih stavova o statusu. Beograd je inzistirao na širokoj autonomiji Kosova, spominjajuæi modele Hong Konga, Makaa, Portorika i Alandskih Otoka, a Priština da nema alternative neovisnosti.
Dodatni pregovori pod vodstvom trojke zato su bili gubljenje vremena jer se unaprijed znalo da se Beograd i Priština ne mogu dogovoriti o statusu. Ipak, to vrijeme je poslužilo Europskoj Uniji da meðu svojim èlanicama poveæa jedinstvo kad je rijeè o priznavanju neovisnosti Kosova. Ako deklaraciju o neovisnosti Kosova s meðunarodnom zajednicom bude koordinirala vlast u Prištini, gotovo sve države EU moæi æe priznati tu neovisnost, s izuzetkom Cipra.
Neke države poput Grèke, Rumunjske i Slovaèke imat æe rezerve, ali se oèekuje da æe se i one prikloniti veæini u EU.
- Da smo išli prema proglašenju neovisnosti prije šest mjeseci, još tada bi je veæina država bila spremna priznati, ali sada je jedinstvo puno veæe jer smo dokazali da smo pokušali sve za postizanje dogovorenog rješenja, ali to nije bilo moguæe - kažu diplomati u EU.
Dok su se odvijali pregovori, uprijed osuðeni na nespjeh, pravni struènjaci država èlanica EU izradili su sve moguæe interpretacije kako bi dokazali da nema pravnih prepreka priznavanju neovisnosti Kosova, èak i prema postojeæoj Rezoluciji 1244 Vijeæa sigurnosti UN-a. Jutarnji list došao je u posjed tajnog dokumenta kojim ti pravni struènjaci tumaèe EU državama da Rezolucija 1244 ni na koji naèin ne iskljuèuje ili ne spreèava neovisnost Kosova. Prema tom tumaèenju, “teritorijalni integritet SRJ” (èija je pravna nasljednica bila Srbija i Crna Gora, a onda Srbija), spominje se u preambuli Rezolucije, a premabule nisu pravno obvezujuæe.
Pozivanje na Helsinški akt o teritorijalnom integritetu pravni struènjaci smatraju nedovoljnim argumentum Srbije i Rusije jer je taj akt politièka deklaracija koja osim teritorijalnog integriteta spominje i ljudska prava te pravo na samoodreðenje, a ti se elementi trebaju zajedno a ne samo izdvojeno uzimati u obzir. I na kraju, kao veliki argument u korist neovisnosti Kosova, pravni struènjaci EU smatraju da Rezolucija 1244 govori o teritorijalnom integritetu samo u prijelaznom razdoblju u kojemu, prema navodi, treba pronaæi politièko rješenje. Kako su sve politièke moguænosti iscrpljene, kroz pregovore koje je vodio Martti Ahtisaari, a kasnije i trojke, pravni struènjaci misle da bi osamostaljenje Kosova, prema Ahtisaarijevu planu, predstavljalo poštovanje, a ne kršenje Rezolucije 1244 Vijeæa sigurnosti UN-a. I sada kada imaju pravnu podlogu, zapadne države više ne inzistiraju na novoj UN-ovoj rezoluciju o Kosovu èije je usvajanja do sada spreèavala Rusija prijeteæi vetom. I zato su u EU veæ izradili plan kako priznati neovisnost Kosova i preuzeti voðenje buduæe meðunarodne misije koja æe nadgledati provedbu rješenja.
Prema tom planu, nakon što Kosovo bude proglasilo neovisnost (oèe-kuje se krajem sijeènja ili najkasnije u proljeæe, ovisno o dogovoru Prištine s Washingtonom), za nekoliko tjedana uslijedit æe priznanje veæine država EU. Priprema se scenarij slièan priznavanju Crne Gore. Ako se neovisnost proglasi tijekom slovenskog predsjedništva EU, Slovenija æe odmah sazvati izvanredni sastanak ministara vanjskih poslova EU, možda èak i summit, na kojem bi se usvojila zajednièka izjava kojom bi se državama èlanicama ostavila moguænost da detalje i vrijeme priznavanja neovisnosti prilagode svojim nacionalnim procedurama.
Ono što je nepoznato je kako æe Beograd reagirati i kako treba reagirati na reakciju Beograda. NATO smatra da se Srbija više neæe odluèiti za oružani sukob s NATO-om na Kosovu i oko Kosova. I hrvatski predsjednik Mesiæ tijekom boravka u Bruxellesu rekao je da je najvažnije to što politièki voðe iz Beograda iskljuèuju primjenu sile. No isti dan savjetnik srbijanskog premijera Vojislava Koštunce izjavio je da bi rat, prema njemu, bio u okviru legitimnih mjera koje bi Beograd mogao poduzeti nakon osamostaljenja Kosova. Vladika Artemije pozvao je na opæu mobilizaciju u Srbiji, a najmanje što Srbija priprema, kao mjeru na osamostaljenje Kosova, prekid je odnosa s nekim državama koje æe priznati tu neovisnost. Tu prijetnju je Beograd uputio posebno državama regije. No hrvatski predsjednik Mesiæ rekao je da je Hrvatska veæ formirala stav o Kosovu, a taj stav je jednak stavu veæine država EU.
Druga moguæa posljedica nakon statusa Kosova mogla bi se pojaviti unutar same Srbije. U Bruxellesu kažu da sada kad je rijeè o Kosovu nema velike razlike izmeðu Koštunice i umjerenijeg Tadiæa. No kada Kosovo bude neovisno, oèekuju da bi moglo doæi do sukoba unutar koalicijske vlade jer æe Koštunica i njegovi suradnici tražiti oštre mjere prema onima koji budu priznali neovisnost Kosova dok æe Tadiæeva stranka biti suzdržanija oko toga jer ne žele Srbiju vratiti u novu meðunarodnu izolaciju.
Stav Hrvatske o Kosovo od 1. sijeènja bit æe važniji nego do sada jer æe ona biti nestalna èlanica Vijeæa sigurnosti UN-a. Hrvatska ipak, bez obzira na njezin individualni stav po tom pitanju, nema puno manevarskog prostora jer se kao država kandidat za èlanstvo u EU i NATO-u priklanja stavovima tih organizacija. Ako bi postupala drukèije, stala bi na stranu Srbije i Rusije, eventualno i Venezuele i Kube. No u Bruxellesu smatraju da æe Vijeæe sigurnosti UN-a vjerojatno biti izvan igre oko Kosova jer æe se zbog ruske prijetnje vetom Zapad odluèiti pitanje riješiti u okviru postojeæe Rezolucije 1244, pretvarajuæi Kosovo iskljuèivo u problem Europe.
www.jutarnji.hr/komentari_i_misljenja/komentari/clanak/art-2007,12,7,Polokaj_komentar,100945.jl