Post by Emperor AAdmin on Dec 24, 2007 16:30:36 GMT -5
Svemirsko nadmetanje
Ko ce koga da unisti
U Nasi se uveliko prikupljaju predlozi o nacinima skretanja asteroida teskog 40 miliona tona s putanje koja ugrozava planetu Zemlju i nas opstanak na njoj. Na godisnjem skupu Americke asocijacije za naucni napredak raspravljace se o predlozima i donece se odluka sta treba dalje da se cini
Ako Apofis od 40 miliona tona pogodi Zemlju, izazvace katastrofu.
Strahovanja da je nasa planeta u opasnosti od asteroida koji moze da udari u nju pojacana su otkricem da jedan orbitira oko Sunca. u aprilu 2029. godine njegova sadasnja putanja proci ce na 35.400 kilometara od Zemlje - sa astronomske tacke gledista, to je „za dlaku”.
U Nasi se trazi nacin da se putanja asteroida neznatno promeni, tako da ovaj a i svi sledeci prolasci ne budu blizu Zemlje. Jedna od zamisli je da se na asteroid posalje robotizovana letelica koja ce ga skrenuti s puta. Potisni sistem letelice odgurnuo bi asteroid i promenio njegov put.
Ova razmatranja usledila su nakon sto je otkriveno na stotine manjih asteroida koji orbitiraju oko Sunca, a njihove putanje se presecaju sa Zemljinom orbitom. Svaki od tih slucajeva povecava opasnost razornog sudara. Najvise nevolja zadaje „stencuga” velika oko 350 metara, nazvana Apofis. To je grcki naziv za egipatskog boga Apopa, zvanog jos i Unistitelj. On ce proci veoma blizu Zemlje i moze da zakaci neki od satelita i unisti ga.
Premda ce prolazak 2029. godine proci najverovatnije bez ozbiljnijih posledica, astronomi strahuju da bi Zemljina blizina mogla da izmeni Apofisovu orbitu oko Sunca tokom 323 dana (kad nam se putevi dva puta ukrstaju), te da bi neki sledeci susret mogao biti opasniji. Jedan takav predvidja se za 2036. godinu.
Otkako je Apofis otkriven, Nasini naucnici smisljaju kako da ga skrenu. Ali ne samo njega nego i bilo koji drugi asteroid koji bi bio takva pretnja. Njihova procena je da bi udar ovog asteroida u Zemlju oslobodio energiju jednaku detonaciji 880 megatona trinitrotoluola (TNT). Poredjenja radi, erupcija vulkana Krakatao 1883. godine bila je jednaka detonaciji 200 megatona.
Predlog bivseg astronauta Edvarda Lua iz Nasinog svemirskog centra „Dzonson” u Hjustonu, u Teksasu, zasnovan je na ogromnoj letelici na nuklearni pogon koja bi posluzila kao svojevrsni svemirski remorker. Prema toj zamisli, letelica teska 20 tona lebdela bi iznad povrsine Apofisa i ostala u njegovoj orbiti zahvaljujuci gravitacionoj sili asteroida. Ispustajuci mlazeve iz svojih potisnika, mogla bi postepeno da pogura asteroid i izmeni mu orbitu. Taj poduhvat trajao bi oko godinu dana, ali je potrebno bar 20 godina da se letelica lansira i dospe na zeljeno mesto.
Luov predlog znatno je oprezniji od onog sto su holivudski scenaristi smislili u filmu „Armagedon”, gde Brus Vilis predvodi grupu astronauta koji probijaju busotinu u asteroidu i u nju smestaju nuklearno oruzje koje ce unistiti pretnju po Zemlju.
Edvard Lu a i mnogi drugi naucnici objasnjavaju da je ovakav poduhvat prilicno opasan, jer bi se ogromna stena rasprsla na sitne komade koji bi bombardovali Zemlju.
Verovatnoca da u dogledno vreme neki veci asteroid udari u Zemlju izuzetno je mala. Takvi udari desavaju se svakih hiljadu godina, a mogu da prodju i milioni godina. S druge strane, cuju se i procene prema kojima je „verovatnoca da nas pogodi asteroid 750 puta veca nego da dobijemo na lotu”.
N. V.
link
Ko ce koga da unisti
U Nasi se uveliko prikupljaju predlozi o nacinima skretanja asteroida teskog 40 miliona tona s putanje koja ugrozava planetu Zemlju i nas opstanak na njoj. Na godisnjem skupu Americke asocijacije za naucni napredak raspravljace se o predlozima i donece se odluka sta treba dalje da se cini
Ako Apofis od 40 miliona tona pogodi Zemlju, izazvace katastrofu.
Strahovanja da je nasa planeta u opasnosti od asteroida koji moze da udari u nju pojacana su otkricem da jedan orbitira oko Sunca. u aprilu 2029. godine njegova sadasnja putanja proci ce na 35.400 kilometara od Zemlje - sa astronomske tacke gledista, to je „za dlaku”.
U Nasi se trazi nacin da se putanja asteroida neznatno promeni, tako da ovaj a i svi sledeci prolasci ne budu blizu Zemlje. Jedna od zamisli je da se na asteroid posalje robotizovana letelica koja ce ga skrenuti s puta. Potisni sistem letelice odgurnuo bi asteroid i promenio njegov put.
Ova razmatranja usledila su nakon sto je otkriveno na stotine manjih asteroida koji orbitiraju oko Sunca, a njihove putanje se presecaju sa Zemljinom orbitom. Svaki od tih slucajeva povecava opasnost razornog sudara. Najvise nevolja zadaje „stencuga” velika oko 350 metara, nazvana Apofis. To je grcki naziv za egipatskog boga Apopa, zvanog jos i Unistitelj. On ce proci veoma blizu Zemlje i moze da zakaci neki od satelita i unisti ga.
Premda ce prolazak 2029. godine proci najverovatnije bez ozbiljnijih posledica, astronomi strahuju da bi Zemljina blizina mogla da izmeni Apofisovu orbitu oko Sunca tokom 323 dana (kad nam se putevi dva puta ukrstaju), te da bi neki sledeci susret mogao biti opasniji. Jedan takav predvidja se za 2036. godinu.
Otkako je Apofis otkriven, Nasini naucnici smisljaju kako da ga skrenu. Ali ne samo njega nego i bilo koji drugi asteroid koji bi bio takva pretnja. Njihova procena je da bi udar ovog asteroida u Zemlju oslobodio energiju jednaku detonaciji 880 megatona trinitrotoluola (TNT). Poredjenja radi, erupcija vulkana Krakatao 1883. godine bila je jednaka detonaciji 200 megatona.
Predlog bivseg astronauta Edvarda Lua iz Nasinog svemirskog centra „Dzonson” u Hjustonu, u Teksasu, zasnovan je na ogromnoj letelici na nuklearni pogon koja bi posluzila kao svojevrsni svemirski remorker. Prema toj zamisli, letelica teska 20 tona lebdela bi iznad povrsine Apofisa i ostala u njegovoj orbiti zahvaljujuci gravitacionoj sili asteroida. Ispustajuci mlazeve iz svojih potisnika, mogla bi postepeno da pogura asteroid i izmeni mu orbitu. Taj poduhvat trajao bi oko godinu dana, ali je potrebno bar 20 godina da se letelica lansira i dospe na zeljeno mesto.
Luov predlog znatno je oprezniji od onog sto su holivudski scenaristi smislili u filmu „Armagedon”, gde Brus Vilis predvodi grupu astronauta koji probijaju busotinu u asteroidu i u nju smestaju nuklearno oruzje koje ce unistiti pretnju po Zemlju.
Edvard Lu a i mnogi drugi naucnici objasnjavaju da je ovakav poduhvat prilicno opasan, jer bi se ogromna stena rasprsla na sitne komade koji bi bombardovali Zemlju.
Verovatnoca da u dogledno vreme neki veci asteroid udari u Zemlju izuzetno je mala. Takvi udari desavaju se svakih hiljadu godina, a mogu da prodju i milioni godina. S druge strane, cuju se i procene prema kojima je „verovatnoca da nas pogodi asteroid 750 puta veca nego da dobijemo na lotu”.
N. V.
link