Post by Emperor AAdmin on Dec 24, 2007 19:26:51 GMT -5
Zivotinje osvajaju naseljena mesta
Divljac u gradovima
Odavno vec gledamo delfine koji plivaju po prometnim lukama. Odnedavno vidjamo sokolove na soliterima, sove i detlice ispod prozora, lisice ispred kuca u predgradjima... Sta se to odjednom dogadja? Da li to priroda uzvraca neki od zadatih udaraca ili je rec o necem drugom?
Kad se dogodi da lisica seta ispred rezidencije britanskog premijera Tonija Blera, a srndaci, fazani, sokolovi, cak i delfini vec nekoliko poslednjih godina posecuju gradske oblasti gde ni za coveka vise nema dovoljno mesta, rec je o uistinu neobicnoj pojavi. Ipak, da li je to najezda divljih stvorenja na gradove ili se gradovi sire na stetu podrucja na kojima zive divlje zivotinje?
Naucnici koji vec godinama prate kretanje zivotinja nisu mnogo zbunjeni. Oni kazu da su vukovi, srndaci, divlje svinje uvek ziveli u blizini gradova i da je sve to sasvim prirodno. Kad njihovi mladunci dovoljno porastu i spremni su da se odvoje od roditelja, disperzija - kako se to strucno kaze - vrsi se u svim pravcima i to po slucajnom rasporedu: neki primerci dospevaju u divljinu, a drugi stizu do oboda gradova, pa cak i ulaze u njih.
Poznat je slucaj delfina koji zive ispred luke u Djenovi, u Italiji, kojima je covek ugrozio prirodno staniste. Rec je o vrsti koja najcesce moze da se vidi u delfinarijumima, a koja voli plitku vodu. Zato nisu delfini ti koji su se priblizili coveku, nego je covek zauzeo njihovo staniste, prvenstveno sa sve guscim morskim saobracajem.
A kad je rec o gradovima, divljim zivotinjama je u njima sasvim dobro: tu nema lovaca i jacih grabljivica, toplije je, a i do hrane se lakse stize. Jedino sto moraju da nauce jeste da se cuvaju nesreca koje ih u ljudskim naseobinama mogu snaci, pre svega da ih ne pregazi neki automobil. Neke od zivotinja su pokazale da su u izbegavanju nezgoda stvarno prepametne. Na primer, evropske lisice znaju da kad prelaze drum prvo treba da pogledaju na levu, pa na desnu stranu. A rec je o naucenom ponasanju jer engleske lisice rade upravo suprotno od kontinentalnih rodjaka, dakle, prvo pogledaju desno, pa levo.
Neverovatno je i ono sto rade vrane iz japanskih suma, cesti posetioci prestonice Tokija. One su se toliko „civilizovale” da pri prelazenju ulice obracaju paznju cak i na svetlo na semaforu.
Medju divljim zivotinjama u gradovima ptica je svakako najvise: u mnogim prestonicama Evrope moze se pobrojati cak 356 razlicitih vrsta, sto je vise od 70 odsto ukupnog broja koji zivi na nasem kontinentu. Prekaljeni posmatraci ptica, brdvoceri kojima je to hobi, predano rade na pravljenju atlasa gradske ornitologije.
Ova delatnost je od velike koristi, posebno kad je rec o vrstama koje gradovima i stanovnicima u njima pricinjavaju veliku stetu, kao sto su cvorci, golubovi, svrake, gacci. Nacin smanjivanja ogromnih jata ovih ptica nad gradskim bulevarima nije surov: sklanja se hrana i premestaju gnezda na neko drugo, pogodnije mesto. Drugi nacin je dovodjenje ptica grabljivica (kao sto su jastrebovi, sokolovi, kopci, vetruske) postavljanjem vestackih gnezda u gradske cetvrti jer tu lakse mogu da dodju do plena. U gradovima nema prirodne ravnoteze izmedju plena i grabljivice, pa je za sada malobrojna poseta ptica grabljivica dobrodosla.
Z. M.
link
Divljac u gradovima
Odavno vec gledamo delfine koji plivaju po prometnim lukama. Odnedavno vidjamo sokolove na soliterima, sove i detlice ispod prozora, lisice ispred kuca u predgradjima... Sta se to odjednom dogadja? Da li to priroda uzvraca neki od zadatih udaraca ili je rec o necem drugom?
Kad se dogodi da lisica seta ispred rezidencije britanskog premijera Tonija Blera, a srndaci, fazani, sokolovi, cak i delfini vec nekoliko poslednjih godina posecuju gradske oblasti gde ni za coveka vise nema dovoljno mesta, rec je o uistinu neobicnoj pojavi. Ipak, da li je to najezda divljih stvorenja na gradove ili se gradovi sire na stetu podrucja na kojima zive divlje zivotinje?
Naucnici koji vec godinama prate kretanje zivotinja nisu mnogo zbunjeni. Oni kazu da su vukovi, srndaci, divlje svinje uvek ziveli u blizini gradova i da je sve to sasvim prirodno. Kad njihovi mladunci dovoljno porastu i spremni su da se odvoje od roditelja, disperzija - kako se to strucno kaze - vrsi se u svim pravcima i to po slucajnom rasporedu: neki primerci dospevaju u divljinu, a drugi stizu do oboda gradova, pa cak i ulaze u njih.
Poznat je slucaj delfina koji zive ispred luke u Djenovi, u Italiji, kojima je covek ugrozio prirodno staniste. Rec je o vrsti koja najcesce moze da se vidi u delfinarijumima, a koja voli plitku vodu. Zato nisu delfini ti koji su se priblizili coveku, nego je covek zauzeo njihovo staniste, prvenstveno sa sve guscim morskim saobracajem.
A kad je rec o gradovima, divljim zivotinjama je u njima sasvim dobro: tu nema lovaca i jacih grabljivica, toplije je, a i do hrane se lakse stize. Jedino sto moraju da nauce jeste da se cuvaju nesreca koje ih u ljudskim naseobinama mogu snaci, pre svega da ih ne pregazi neki automobil. Neke od zivotinja su pokazale da su u izbegavanju nezgoda stvarno prepametne. Na primer, evropske lisice znaju da kad prelaze drum prvo treba da pogledaju na levu, pa na desnu stranu. A rec je o naucenom ponasanju jer engleske lisice rade upravo suprotno od kontinentalnih rodjaka, dakle, prvo pogledaju desno, pa levo.
Neverovatno je i ono sto rade vrane iz japanskih suma, cesti posetioci prestonice Tokija. One su se toliko „civilizovale” da pri prelazenju ulice obracaju paznju cak i na svetlo na semaforu.
Medju divljim zivotinjama u gradovima ptica je svakako najvise: u mnogim prestonicama Evrope moze se pobrojati cak 356 razlicitih vrsta, sto je vise od 70 odsto ukupnog broja koji zivi na nasem kontinentu. Prekaljeni posmatraci ptica, brdvoceri kojima je to hobi, predano rade na pravljenju atlasa gradske ornitologije.
Ova delatnost je od velike koristi, posebno kad je rec o vrstama koje gradovima i stanovnicima u njima pricinjavaju veliku stetu, kao sto su cvorci, golubovi, svrake, gacci. Nacin smanjivanja ogromnih jata ovih ptica nad gradskim bulevarima nije surov: sklanja se hrana i premestaju gnezda na neko drugo, pogodnije mesto. Drugi nacin je dovodjenje ptica grabljivica (kao sto su jastrebovi, sokolovi, kopci, vetruske) postavljanjem vestackih gnezda u gradske cetvrti jer tu lakse mogu da dodju do plena. U gradovima nema prirodne ravnoteze izmedju plena i grabljivice, pa je za sada malobrojna poseta ptica grabljivica dobrodosla.
Z. M.
link