Post by Emperor AAdmin on Dec 25, 2007 16:48:06 GMT -5
Za citanje i razmisljanje
Cunami
Negde na pucini, na dnu okeana, jedna tektonska ploca delimicno je skliznula ispod druge. Dogodio se snazan podvodni zemljotres koji je pokrenuo cunami...
Ilustrovala Neda Dokic
Pre tri godine ceo svet bio je iznenadjen razmerama nesrece u Indoneziji. Tada smo saznali kolika je razorna snaga cunami talasa. Slicna nesreca, srecom s mnogo manjim posledicama, dogodila se nedavno na Solomonskim ostrvima u Tihom okeanu. Dok putuju brzinom od nekoliko stotina kilometara na cas, ovi talasi sa sobom nose ogromnu snagu - potajno, u potpunoj tisini.
Iako njihovu prirodu znamo, uvek uspevaju da nas iznenade. Zbog svoje duzine ovakvi talasi proticu i ceo sat ispod nekog broda na pucini okeana. Za to vreme morska povrsina podigne se za samo nekoliko desetina centimetara. Zato mornari na brodu nece osetiti, a ni primetiti da talas promice ispod njih. Medjutim, kad stigne do obale ili zaliva i naidje na plice dno, ova do tada pritajena neman pokazuje svoje pravo lice: pretvara se u zid vode koji moze da naraste nekoliko desetina metara, a skrivena energija oslobadja se uz grmljavinu za samo nekoliko trenutaka.
Zanimljivo je da sa ovom prirodnom pojavom slicnost imaju mnogi revolucionarni dogadjaji, kako u nauci tako i u drustvu. Pod okriljem crkve u 12. veku nastali su prvi univerziteti. Ali, njihovi ucenici ubrzo su poceli da postavljaju ne samo verska pitanja vec i o prirodi stvari. Narastala je potreba za pisanim delima. Naredna tri veka razni izumitelji pokusavali su da prevazidju teskoce masovne proizvodnje knjiga. Umesto prepisivanja knjiga, razvijene su tehnologije kopiranja, sredjivanja i povezivanja tekstova. Pocela je proizvodnja hartije, mastila i stampe pojedinacnih listova. Onda se u 15. veku pojavio Gutenberg koji je izmislio pokretna slova izlivena u metalu i usavrsio stamparsku masinu. Gutenberg je sve dotadasnje pronalaske sklopio u jednu celinu i napravio prvu stampanu knjigu. Ipak, generacije ljudi koje su zivele u to vreme nisu mogle da znaju, kao ni pomorci na okeanu, da se nalaze na velikom talasu koji prolazi. Ali sada, kada je taj talas dosao do obala, svedoci njegovog obrusavanja upravo su nase generacije. U proteklih 40 godina odstampano je vise desetina miliona knjiga, o tirazima casopisa i novina da i ne govorimo. Zahvaljujuci tome, i zivot se u velikoj meri promenio.
Slican cunami talas pokrenuo se oko 1880. godine kada se pojavio telefonski aparat. Bio je to prvi stvarni medij za „interaktivnu komunikaciju”, odnosno elektronski uredjaj koji je ljudima omogucavao razgovor i razmenu podataka u stvarnom vremenu. Pre vise decenija nasi preci nisu bili svesni u kolikoj meri ce taj pronalazak uticati da se promeni ne samo nacin saobracanja medju ljudima, vec i sam zivot. Jer, od nekada glomaznih kutija koje vise na zidu i koriste se u retkim prilikama, doslo se do toga da danas gotovo svako dete ima mobilni telefon. Komunikacioni sateliti i opticki kablovi omogucavaju nesmetan razgovor sa svakim delom na Zemljinoj kugli... Zapravo, oko 1880. godine dogodila su se dva tektonska poremecaja. Pored pronalaska telefona, bile su tu i prve, doduse primitivne, racunske masine iz kojih su se postepeno razvili savremeni racunari. Ove dve tehnologije, komunikaciona i kompjuterska, ujedinice se vek kasnije - oko 1980. godine. Sada se njihov ogromni talas razbija o nase obale. U pocetku, vecina ljudi uzasavala se promena koje ove tehnologije donose.
Ali, talas je bio dovoljno snazan i slomio je njihov otpor.
Na slican nacin mozemo da posmatramo i revolucije u drustvu, poput Francuske i Oktobarske, mozda i pad komunizma u Istocnoj Evropi.
Medjutim, poput pomoraca na pucini okeana, ni mi nismo potpuno svesni da postoji talas koji se prikriveno valja i prolazi u sadasnjem trenutku. Njegovu stvarnu prirodu i moc spoznace tek buduce generacije.
G. V.
link
Cunami
Negde na pucini, na dnu okeana, jedna tektonska ploca delimicno je skliznula ispod druge. Dogodio se snazan podvodni zemljotres koji je pokrenuo cunami...
Ilustrovala Neda Dokic
Pre tri godine ceo svet bio je iznenadjen razmerama nesrece u Indoneziji. Tada smo saznali kolika je razorna snaga cunami talasa. Slicna nesreca, srecom s mnogo manjim posledicama, dogodila se nedavno na Solomonskim ostrvima u Tihom okeanu. Dok putuju brzinom od nekoliko stotina kilometara na cas, ovi talasi sa sobom nose ogromnu snagu - potajno, u potpunoj tisini.
Iako njihovu prirodu znamo, uvek uspevaju da nas iznenade. Zbog svoje duzine ovakvi talasi proticu i ceo sat ispod nekog broda na pucini okeana. Za to vreme morska povrsina podigne se za samo nekoliko desetina centimetara. Zato mornari na brodu nece osetiti, a ni primetiti da talas promice ispod njih. Medjutim, kad stigne do obale ili zaliva i naidje na plice dno, ova do tada pritajena neman pokazuje svoje pravo lice: pretvara se u zid vode koji moze da naraste nekoliko desetina metara, a skrivena energija oslobadja se uz grmljavinu za samo nekoliko trenutaka.
Zanimljivo je da sa ovom prirodnom pojavom slicnost imaju mnogi revolucionarni dogadjaji, kako u nauci tako i u drustvu. Pod okriljem crkve u 12. veku nastali su prvi univerziteti. Ali, njihovi ucenici ubrzo su poceli da postavljaju ne samo verska pitanja vec i o prirodi stvari. Narastala je potreba za pisanim delima. Naredna tri veka razni izumitelji pokusavali su da prevazidju teskoce masovne proizvodnje knjiga. Umesto prepisivanja knjiga, razvijene su tehnologije kopiranja, sredjivanja i povezivanja tekstova. Pocela je proizvodnja hartije, mastila i stampe pojedinacnih listova. Onda se u 15. veku pojavio Gutenberg koji je izmislio pokretna slova izlivena u metalu i usavrsio stamparsku masinu. Gutenberg je sve dotadasnje pronalaske sklopio u jednu celinu i napravio prvu stampanu knjigu. Ipak, generacije ljudi koje su zivele u to vreme nisu mogle da znaju, kao ni pomorci na okeanu, da se nalaze na velikom talasu koji prolazi. Ali sada, kada je taj talas dosao do obala, svedoci njegovog obrusavanja upravo su nase generacije. U proteklih 40 godina odstampano je vise desetina miliona knjiga, o tirazima casopisa i novina da i ne govorimo. Zahvaljujuci tome, i zivot se u velikoj meri promenio.
Slican cunami talas pokrenuo se oko 1880. godine kada se pojavio telefonski aparat. Bio je to prvi stvarni medij za „interaktivnu komunikaciju”, odnosno elektronski uredjaj koji je ljudima omogucavao razgovor i razmenu podataka u stvarnom vremenu. Pre vise decenija nasi preci nisu bili svesni u kolikoj meri ce taj pronalazak uticati da se promeni ne samo nacin saobracanja medju ljudima, vec i sam zivot. Jer, od nekada glomaznih kutija koje vise na zidu i koriste se u retkim prilikama, doslo se do toga da danas gotovo svako dete ima mobilni telefon. Komunikacioni sateliti i opticki kablovi omogucavaju nesmetan razgovor sa svakim delom na Zemljinoj kugli... Zapravo, oko 1880. godine dogodila su se dva tektonska poremecaja. Pored pronalaska telefona, bile su tu i prve, doduse primitivne, racunske masine iz kojih su se postepeno razvili savremeni racunari. Ove dve tehnologije, komunikaciona i kompjuterska, ujedinice se vek kasnije - oko 1980. godine. Sada se njihov ogromni talas razbija o nase obale. U pocetku, vecina ljudi uzasavala se promena koje ove tehnologije donose.
Ali, talas je bio dovoljno snazan i slomio je njihov otpor.
Na slican nacin mozemo da posmatramo i revolucije u drustvu, poput Francuske i Oktobarske, mozda i pad komunizma u Istocnoj Evropi.
Medjutim, poput pomoraca na pucini okeana, ni mi nismo potpuno svesni da postoji talas koji se prikriveno valja i prolazi u sadasnjem trenutku. Njegovu stvarnu prirodu i moc spoznace tek buduce generacije.
G. V.
link