Post by Emperor AAdmin on Dec 25, 2007 17:27:52 GMT -5
Pariz, 1900. godina
Srbija na obali Sene
Na velicanstvenoj Svetskoj izlozbi nasa zemlja imala je sta da pokaze svetu i da svet to primeti, uvazi i nagradi
U dodatku tadasnjeg uglednog casopisa „Le Petit Journal” objavljene su izuzetne ilustracije srpskog paviljona
Bio je to dogadjaj koji nije smeo da se propusti i za koji se Kraljevina Srbija pripremala pune tri godine. Jer, Svetska izlozba u Parizu bila je pravo mesto da se svetu pokazu istorija, kulturna bastina i pregnuca i dostignuca jedne zemlje. Bio je to svojevrstan prozor u svet.
Srpski paviljon projektovao je arhitekta Milan Kapetanovic, a bio je podignut u Ulici naroda (Rue des Nations) na izuzetnom mestu, na samoj obali Sene. Evo kako je u ilustrovanom dodatku tadasnjeg uglednog casopisa „Le Petit Journal“ („Mali zurnal”) opisano i ilustrovano prikazivanje Srbije:
„...Prirodno je sto je Srbija svoj paviljon izgradila u stilu svojih hramova. Srpski paviljon odlikuje se ublazenim vizantijskim stilom, gracioznim zvonicima i portalima uzdrzane elegancije. Na procelju fasade ponosno se uzdize srpski drzavni grb...“
Domaca radinost privukla je posebnu paznju, a pirotski cilimi su od tada stekli svetsku slavu.
Za prikupljanje predmeta koji ce biti izlozeni u Parizu bilo je zaduzeno Ministarstvo privrednih dela koje je, za tu priliku, poslalo u izvidjanje veliki broj sluzbenika u gotovo sve krajeve zemlje. Jer, svoje proizvode prijavilo je nekoliko hiljada izlagaca iz cele Srbije.
Od istaknutih slikara i vajara pa do vodecih preduzeca, od proizvoda zemljoradnika do rukotvorina iz zanatske i domace radinosti. Bilo je vazno predstaviti sto potpuniju sliku Srbije toga vremena.
Srpski umetnici izlozili su radove s temama iz nacionalne istorije, tako da je i nas izlozbeni prostor bio projektovan u osobenom stilu. Slikar Paja Jovanovic izlozio je velicanstveno ulje na platnu „Krunisanje cara Dusana“, Marko Murat predstavio se kompozicijom „Dolazak cara Dusana u Dubrovnik“, dok je vajar Djordje Jovanovic prikazao svoj „Spomenik kosovskim junacima“. Pored njih, svoja dela izlozilo je jos sedamnaest umetnika.
Da prisustvo Srbije, u vrlo ostroj konkurenciji, nije proslo nezapazeno, potvrdjuju sledeci podaci: Paja Jovanovic i Djordje Jovanovic dobili su zlatne medalje za svoja izlozena dela, a bronzana odlicja pripala su Marku Muratu i Risti Vukanovicu. Srpski izlagaci vratili su se iz Pariza s ukupno 220 visokih priznanja, i to: 7 gran-prija, 35 zlatnih i 53 srebrne medalje... Najvise nagrada dobili su nasi prehrambeni i poljoprivredni proizvodi, posebno vina i rakije.
Bilo je to vreme kad je Srbija sirom otvorila vrata i svetu pokazala svoje najbolje lice.
Tekst i ilustracije iz zbirke Momira Marjanovica
link
Srbija na obali Sene
Na velicanstvenoj Svetskoj izlozbi nasa zemlja imala je sta da pokaze svetu i da svet to primeti, uvazi i nagradi
U dodatku tadasnjeg uglednog casopisa „Le Petit Journal” objavljene su izuzetne ilustracije srpskog paviljona
Bio je to dogadjaj koji nije smeo da se propusti i za koji se Kraljevina Srbija pripremala pune tri godine. Jer, Svetska izlozba u Parizu bila je pravo mesto da se svetu pokazu istorija, kulturna bastina i pregnuca i dostignuca jedne zemlje. Bio je to svojevrstan prozor u svet.
Srpski paviljon projektovao je arhitekta Milan Kapetanovic, a bio je podignut u Ulici naroda (Rue des Nations) na izuzetnom mestu, na samoj obali Sene. Evo kako je u ilustrovanom dodatku tadasnjeg uglednog casopisa „Le Petit Journal“ („Mali zurnal”) opisano i ilustrovano prikazivanje Srbije:
„...Prirodno je sto je Srbija svoj paviljon izgradila u stilu svojih hramova. Srpski paviljon odlikuje se ublazenim vizantijskim stilom, gracioznim zvonicima i portalima uzdrzane elegancije. Na procelju fasade ponosno se uzdize srpski drzavni grb...“
Domaca radinost privukla je posebnu paznju, a pirotski cilimi su od tada stekli svetsku slavu.
Za prikupljanje predmeta koji ce biti izlozeni u Parizu bilo je zaduzeno Ministarstvo privrednih dela koje je, za tu priliku, poslalo u izvidjanje veliki broj sluzbenika u gotovo sve krajeve zemlje. Jer, svoje proizvode prijavilo je nekoliko hiljada izlagaca iz cele Srbije.
Od istaknutih slikara i vajara pa do vodecih preduzeca, od proizvoda zemljoradnika do rukotvorina iz zanatske i domace radinosti. Bilo je vazno predstaviti sto potpuniju sliku Srbije toga vremena.
Srpski umetnici izlozili su radove s temama iz nacionalne istorije, tako da je i nas izlozbeni prostor bio projektovan u osobenom stilu. Slikar Paja Jovanovic izlozio je velicanstveno ulje na platnu „Krunisanje cara Dusana“, Marko Murat predstavio se kompozicijom „Dolazak cara Dusana u Dubrovnik“, dok je vajar Djordje Jovanovic prikazao svoj „Spomenik kosovskim junacima“. Pored njih, svoja dela izlozilo je jos sedamnaest umetnika.
Da prisustvo Srbije, u vrlo ostroj konkurenciji, nije proslo nezapazeno, potvrdjuju sledeci podaci: Paja Jovanovic i Djordje Jovanovic dobili su zlatne medalje za svoja izlozena dela, a bronzana odlicja pripala su Marku Muratu i Risti Vukanovicu. Srpski izlagaci vratili su se iz Pariza s ukupno 220 visokih priznanja, i to: 7 gran-prija, 35 zlatnih i 53 srebrne medalje... Najvise nagrada dobili su nasi prehrambeni i poljoprivredni proizvodi, posebno vina i rakije.
Bilo je to vreme kad je Srbija sirom otvorila vrata i svetu pokazala svoje najbolje lice.
Tekst i ilustracije iz zbirke Momira Marjanovica
link