Post by Maher on Mar 21, 2009 23:24:14 GMT -5
Tito kroz vremeplov
Datum: 21.03.2009 20:58
Autor: Divna Vidaković
Uspomena na bivšeg doživotnog jugoslovenskog predsednika, maršala Josipa Broza Tita, ponovo je oživela. Tito skoro tri decenije od svoje smrti možda više nije onakav kult ličnosti kakav je bio, ali harizma i danas postoji.
Tito kroz vremeplov
Nedavno otvorena izložba "Efekat Tito - harizma kao politička legitimacija" u muzeju "25. maj" u Beogradu to je definitivno potvrdila.
S time se slaže i srbijanski ministar kulture Nebojša Bradić, koji je istakao da je razlog vraćanja u prošlost taj što bez nje nema pogleda u budućost.
Plato ispred muzeja, koji je Beograd bivšem predsedniku države poklonio za njegov 70. rođendan, na dan otvaranja izložbe podsećao je na vreme kada su saborci, savremenici i poštovaoci lika i dela Josipa Broza dolazili da se poklone senima svoga komandanta pred kraj svakog marta skoro punih dvadeset godina.
Veliki broj eksponata
Veliki broj posetilaca, od Brozovih savremenika i onih koji su živeli u vreme Titove vladavine do najmlađih, koji o njemu znaju samo iz priča roditelja, došlo je da vidi više od 500 eksponata, raspoređenih u tri celine - pokloni građana SFRJ Titu, štafete i svedočanstva.
Među njima su na desetine Titovih portreta u raznim pozama, rađenih u različitim tehnikama, od grafike, ulja na platnu i fotografija, do crteža u svim formatima, koje je dobijao od građana.
Tu su i impresivno urađene makete brodova, vozova, mostova, kamiona, preparirani zmija, pauk, riba, kompletno opremljena učionica, zubarska ordinacija, "partizanski sto", čije su noge urađene kao ljudske, vaze, lutke u narodnim nošnjama, štafete iz svih krajeva bivše Jugoslavije.
Direktorka Turističke organizacije Beograda Jasna Dimitrijević rekla je da će ta izložba biti deo ponude za turističke agencije u Srbiji i regionu i da će ta izložba biti uvrštena u program "Šta nezaobilazno da vidite u Beogradu?".
Pomalo požuteli od stajanja, u vitrinama su svoj ponovni život živeli predmeti koji nemaju umetničku vrednost, a veoma su vredni, stvari koje su stvarane često i po godinu dana i koje ne mogu biti klasifikovane, a svoje mesto u istoriji i muzeju su čvrsto izborile.
I tako, iz sobe u sobu, kao kroz vremeplov života roditelja, baba i deda, komšija, dece koja su sada starci, kroz vreme u kojem su milioni mladih pretrčali skoro 900.000 kilometara, 22.000 štafeta poređane u nizu načinile bi red dugačak šest kilometara.
Drvene, metalne, krpene, vunene, kamene štafete stoje i svedoče o danima kada se trčalo za Tita.
Poznavaoci vremena Josipa Broza i istoričari umetnosti kažu da je ritual nošenja štafete trajao od 1945. do 1987. godine.
Deset miliona građana nosilo je iz ruke u ruku štafetu do konačnog odredišta u Beogradu.
Odluka Centralnog komiteta Saveza komunističke omladine Jugoslavije da se 25. maja 1945. godine svečano proslavi rođendan Josipa Broza Tita, bila je povod za prvu u nizu manifestacija.
Na predlog omladine Kragujevca, Odeljenje za sport i fiskulturu organizovalo je masovna omladinska štafetna trčanja, širom Jugoslavije, s idejom da mladi trčeći Predsedniku nose štafete.
U maštovito izrađene štafetne palice, koje su kreirali istaknuti jugoslovenski umjetnici, smeštane su čestitke i pozdravi upućeni Titu za njegov rođendan, prenošene iz ruke u ruku mladih radnika, seljaka, učenika, studenata, vojnika, sportista.
Nosili su ih planinari, ronioci, padobranci, čak i golubovi pismonoše.
Štafete
Manifestacija je imala tri karakteristična perioda. Prvi period "Titova štafeta", trajao je od 1945. do 1956. godine, zatim drugi period "Štafeta mladosti", od 1957 do 1980. godine, a posle Titove smrti, treći period "I posle Tita - Tito", od 1981. do1987. godine.
U fazi "Titova štafeta" učestvovalo je 12.500 omladinaca, koji su pretrčavši trasu dugu 9.000 kilometara, Titu predali prvih devet štafetnih palica i plavu knjigu sa 15.000 potpisa omladine Šumadije.
Te prve štafete predate su mu u Zagrebu, dok je narednih godina, sve do 1956. godine, Tito lično primao poslednje nosioce štafete pred Belim dvorom u Beogradu, čemu je prethodio svečani doček na Trgu Republike.
Prva "Štafeta mladosti" pošla je 5. maja 1957. godine iz Kumrovca, rodnog mesta Josipa Broza.
Štafeta mladosti se 1980. godine, 4. maja, na dan smrti Josipa Broza zatekla na putu po Hrvatskoj. Prekinula je put i položena na Titov odar u Skupštini SFRJ, u godini kada bi napunio 88 godina.
Štafeta mladosti nastavila je život i posle Titove smrti i tada je postala, kako se verovalo, simbol ljubavi i odanosti njegovom delu.
Posljednja štafeta mladosti predata je 1987. godine.
Ikona sadašnjosti
Istoričar Olga Manojlović-Pintar napisala je u svom tekstu o Titu, koji je objavljen u katalogu izložbe, da je "Tito postao metafora idealizovanog života u budućnosti, ali mnogo više, on je bio ikona sadašnjosti".
"Predstavljen kao jedan od najistaknutijih političara hladnoratovske epohe i centralna ličnost pokreta nesvrstanih, on je za građane Jugoslavije otvorio proces izmeštanja sa margine u centar. Kao najveći putnik, ravnopravan sagovornik svetskih lidera u vremenu hladnog rata, najdraži gost širom sveta, Josip Broz Tito je bio ostvarenje želje za afirmacijom van granica Jugoslavije i svojevrsnim prepoznavanjem", piše Manojlović-Pinterova.
I dok su posetioci izložbe stajali mirno pored Titovih fotografija, uz muziku od koje su ih podilazili žmarci i zbog koje su se trudili da sakriju suzu u oku, istoričar umetnosti i dugogodišnji kustos muzeja "25. maj" Radonja Leposavić kategorički je ustvrdila da je "Titovom smrću njegova harizma prestala da postoji".
"Ovom izložbom hteli smo da ukažemo na harizmu, pre svega kao negativnu legitimaciju. Harizma ne trpi smrt. Posle Tita ovde se otvorio prazan prostor za traženje nove ličnosti i to je bio problem ove nacije", navela je Leposavićeva, jedan od pokretača ideje za izložbu, u svom tekstu "Harizma kao politička legitimacija".
Ona smatra da je veliki propust Josipa Broza što nije shvatio da se njegova politička legitimacija zasniva na harizmi.
"On je simbolizovao proces modernizacije i morao je da shvati da nije dobro da se suviše harizmatski legitimiše. Previše je bio podložan izlivima ljubavi prema narodu. Kada baratate harizmama, to je kao da ste u kockarnici. Ne znate šta će vas snaći. Možete samo da pretpostavljate da je nečija harizma dovoljno jaka, ali otkud znate šta će se desiti kasnije", navela je Leposavićeva.
Na projektu izložbe radilo je više od trideset ljudi, a podršku su pružli i Fond B92/Kulturni centar REX, Kulturni centar Beograda, Istorijski muzej Srbije, Noć muzeja, Radio Beograd, Progamski arhiv Televizije Beograd, Jugoslovenska kinoteka.
Izložba, koja će biti otvorena do 1. maja, obuhvatiće i filmske i audio materijale koji svedoče o izgradnji zemlje, Titovom prisustvu na gradilištima, putovanjima.
Prateći program izložbe biće predstavljen kroz pomalo zaboravljene "kuvarice", malu prezetaciju vezenih zidnih platna s motivima iz kuhinje, koji su se na prostorima SFRJ pojavili pre više od jednog veka.
Takođe će biti predstavljen i dokumentarni film reditelja Veljka Bulajića "Titovi memoari", film "Pod embargom" autora Dejana Đurkovića, pesme posleratne izgradnje u SFRJ, a biće prikazano i 36 Titovih kratkih filmova koje je lično snimio.
www.nezavisne.com/nedjeljne/vijesti/38513/Tito-kroz-vremeplov.html