Bozur
Amicus
Posts: 5,515
|
Post by Bozur on Jul 13, 2009 19:15:28 GMT -5
Maksim Baćović
Maksim Baćović (1848 Klenak, Banjani - 1876) crnogorski vojvoda, rođen je u tadašnjoj Hercegovini a današnjoj Crnoj Gori.
Počeo je da se školuje u manastiru Kosijerevo, tadašnjem ne samo duhovnom već i kulturnom i političkom centru. Osnovnu školu je završio na Cetinju o trošku države Crne Gore a na preporuku knjaza Nikole i vojvode Petra Vukotića čiji je bio miljenik.
Bio je pisar i saradnik banjskog vojvode Sima Baćovića, njegovog strica. Imenovan je za vojvodu u Banjanima 1872. god. po nalogu knjaza Nikole i time je postao jedan od najmlađih crnogorsko-hercegovačkih vojvoda.
Pokrenuo je, 1873. zajedno sa Stevanom Zimonjićem, Hercegovce na ustanak. Bio je posrednik između knjaza Nikole i hercegovačkih prvaka. Pregovarao je sa turskim pašama u Mostaru i Sarajevu i odigrao je značajnu ulogu kod kajmakana u Bileći.
Tokom Nevesinjske puške Maksim se pokazao kao izuzetno hrabar. Učestvovao je u mnogim bitkama kao što su: na Mosku kod Trebinja, Glavskom dolu, Popovom polju, Muratovici u Pivi . Bio je predvodnik Banjana i Rudina tokom ustaničkih akcija u Bijeljanima, Korićkom gradu, Gacku, Zvijerini. Kao član Glavnog štaba dobio je zadatak da spriječi nadiranje turskih snaga na putu od Trebinja ka Dubrovniku.
Tokom ustanka sarađivao je sa vojvodom Pekom Pavlovićem.Bio je zagovornik ideje o ujedinjenju Crne Gore i Hervegovine.
Poginuo je u bici između Radovan ždrijela i Gluve smokve, o čemu su pisali i brojni evropski listovi tog doba. Pogrebna kolona išla je od Dubrovnika, preko Konavala, Sutorine, Herceg Novog i Risna do Grahova gdje je i sahranjen. Njegovi posmrtni ostaci i spomenik prenijeti su 1970. god. u rodno mjesto.
O njegovoj pogibiji postoji mnogo nedoumica. Naime, ne zna se tačno od koga je poginuo. Jedna verzija je da je poginuo od Turaka, a druga je da je poginuo po naređenju Petra Vukotića u sadejstvu sa Pekom Pavlovićem, jer nije prihvatio kontrolisanje hercegovačkog ustanka od strana dvora knjaza Nikole.
Opjevan je u mnogim pjesmama a Đura Jakšić mu je posvetio sliku na kojoj je prikazana njegova smrt. Odlikovan je najznačajnijim crnogorskim odlikovanjima. sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9C%D0%B0%D0%BA%D1%81%D0%B8%D0%BC_%D0%91%D0%B0%D1%9B%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B
|
|
Bozur
Amicus
Posts: 5,515
|
Post by Bozur on Jul 13, 2009 19:42:14 GMT -5
Jovan Baćović (1810 Klenak, Banjani - 1862), crnogorski kapetan i vojvoda, sin Vasilja Baćovića. Rođen je u tadašnjoj Hercegovini a današnjoj Crnoj Gori.
U manastiru Kosijerevo je stekao osnove pismenosti. Manastir je tada bio ne samo duhovni centar već i kulturni i politički.
Organizovao je Hercegovački ustanak 1852. godine i uz kneza Đoka Miljanića bio jedan od najistaknutijih vođa Banjana. Mirio je porodice u Krivošijama sve u cilju boljeg odupiranja Turcima.
Godine 1875. sa ostalim Banjanima je napao Kulu Kinkovića u Velimlju i proterao je turske straže u Banjanima. Zbog odlučne borbe protiv Turaka knjaz Nikola ga je postavio za kapetana Banjana. Uoči bitke na Grahovu, sukobio se sa turskom predhodnicom na Vilusima. Učestvovao je u bici kod Trubjele kada je ubijen Salih-paša. Uspio je da zadrži turske jedinice na Pilatovcima 1862. god.
Na zboru hercegovačkih starešina na Cetinju 13. marta 1859. godine proglašen je za vojvodu od strane knjaza Danila.
Jovan Baćović je bio jedan je od najuglednijih ljudi tog doba. Ne samo što je bio hrabar ratnik već se istakao i kao vrstan diplomata i političar. Bio je prisutan tokom sklapanja sporazuma između Turaka i ustanika u Dubrovniku juna 1858. godine.Pregovarao je sa francuskim i engleskim konzulom u Korjenićima i bio je predvodnik više delegacija koje su pregovarale sa Derviš-pašom u Mostaru.
Jovan Baćović je prvi vojvoda Banjana, opevan je u epskim pjesmama, a poginuo je tokom borbe na Koti nikšićkoj. Njegov sin je Maksim Baćović. sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%88%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D0%BD_%D0%91%D0%B0%D1%9B%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B
|
|
Bozur
Amicus
Posts: 5,515
|
Post by Bozur on Jul 13, 2009 19:42:52 GMT -5
Petar Baćović (1898 - april 1945, Jasenovac.), četnički potpukovnik, vojvoda i advokat. [uredi] Biografija
Baćovići su iz Banjana. Petar je rođen u Nikšiću. Pravni fakultet i Vojnu akademiju je završio u Sarajevu pre rata. Radio je kao advokat širom Jugoslavije.
U Prvom svjetskom ratu se pridružio četničkom odredu Koste Pećanca i važio je za jednog od viđenijih komitskih četovođa u Hercegovini. Bio je vatreni zagovornik ujedinjenja Srbije i Crne Gore, a poslije rata je radio kao policijski kapetan u Subotici, a potom se posvetio advokaturi.
Posle kapitulacije vojske Kraljevine Jugoslavije, odlazi u Bosnu. Po formiranju Vlade nacionalnog spasa general Nedića, dolazi u istočnu Bosnu, a zatim je vršio funkciju šefa kabineta ministra unutrašnjih poslova vlade Milana Nedića u Beogradu.
Nedićev aparat je napustio početkom 1942. godine, kada odlazi u Hercegovinu i pridružuje se četničkim formacijama u Hercegovini. Od januara 1942. do juna 1944. bio je komandant Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Herecegovine. Sa majorom Vojislavom Lukačevićem boravio je u specijalnoj misiji Draže Mihailovića u Kairu. 14. februara 1944. poslat je u Italiju kao pratnja šefa engleske vojne misije pukovnika Vilijama Bejlija. U Bariju je razoružan i vraćen u Jugoslaviju bez prtljaga. Nakon toga, Baćović se stalno nalazi u štabu sa Dražom Mihailovićem.
Aprila 1945. pridružio se grupi koja je napustila Dražu Mihailovića. U pokušaju da se sa njima prebaci na teritoriju pod komandom saveznika, uhvaćen je od Ustaša na Lijevče Polju, sproveden do Jasenovca i likvidiran kao i većina drugih oficira krajem aprila 1945. godine. sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%9F%D0%B5%D1%82%D0%B0%D1%80_%D0%91%D0%B0%D1%9B%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B
|
|