Post by tito on Sept 26, 2009 5:21:02 GMT -5
Prvi predsjednik Predsjedništva Republike BiH rahmetli Alija Izetbegoviæ roðen je na današnji dan prije 84 godine, 8. avgusta 1925. u Bosanskom Šamcu. Šest godina nakon smrti, Izetbegoviæeva liènost i njegovo ukupno djelo nikog ne ostavljaju ravnodušnim. Bez obzira da li su ga za života podržavali ili ne, svi su jedinstveni u ocjeni da se radi o velikoj historijskoj liènosti, koja je snažno obilježila naše vrijeme.
Akademik Muhamed Filipoviæ, koji je bio Izetbegoviæev veliki kritièar, kaže za "Dnevni avaz" da se njegovo ime mora vezati za stvaranje BiH kao suverene i nezavisne države.
- S druge strane, on je zaslužan za nastanak ere jedne potpune vjerske slobode i afirmacije islama. Bez obzira što se neki njegovi potezi mogu kritizirati, ispod razine je dostojanstva èovjeka, ove zemlje i našeg trenutka ono što neki sebi dopuštaju da bacaju drvlje i kamenje na rahmetli Aliju. Neæe im to pomoæi da uðu u historiju - iznosi Filipoviæ.
Bivši premijer BiH prof. dr. Hasan Muratoviæ napade na Izetbegoviæa naziva obiènim politkanstvom.
- Svojim ukupnim djelovanjem, moralnim, politièkim i ljudskim kvalitetima obilježio je jedan period naše politike i historije. On spada u grupu malog broja ljudi koji su napravili ogroman doprinos za slobodu BiH i Bošnjaka - smatra Muratoviæ.
Dr. Ejup Ganiæ, èlan ratnog Predsjedništva RBiH, kaže da je Izetbegoviæ "dao od sebe sve što je imao".
- Imao je težak život. Krasile su ga liderske osobine, ali nije imao velikog iskustva u kadrovskoj politici. On ima velike zasluge, jer se u periodu u kojem je djelovao pokazalo da Bošnjaci imaju snage za opstanak i u najtežim trenucima - cijeni Ganiæ.
I prema mišljenju profesora Fakulteta islamskih nauka dr. Džemaludina Latiæa, predsjednik Izetbegoviæ je pozitivna historijska liènost.
- Rahmetli Alija je bio hrabar i smion kada je u vremenu raspada Jugoslavije ušao u jednu nemilosrdnu arenu. Da ga nije bilo, BiH bi bila kolonija velike Srbije. Mi se vjerovatno ne bismo izvukli ispod velikosrpske i velikohrvatske èizme i dobili nezavisnost. Pitanje je da li bi bošnjaèki narod uopæe preživio. Napravio je politièku organizaciju SDA iz koje je iznikla Armija RBiH. To je njegovo najznaèajnije djelo. Bio je bolji državnik nego politièar, a najbolji je bio kao èovjek - zakljuèuje Latiæ.
Predsjednik ratne Skupštine RBiH Miro Lazoviæ smatra da su vrijednosti za koje se borio Alija Izetbegoviæ i koje je zastupao tokom agresije uglavnom saèuvane.
- Tu mislim na opstanak cjelovite BiH s tim da ni rahmetli Alija ne bi bio zadovoljan što i 15 godina nakon Dejtona imamo mnoge podjele u BiH. On je imao ispravne ideje kada je govorio o multietnièkoj BiH i da ona pripada svim njenim narodima i graðanima, koja æe biti dio Evropske unije. Vjerujem da æe se ideal njegove BiH i ostvariti - istièe Lazoviæ.
Bakir Izetbegoviæ, sin rahmetli Alije Izetbegoviæa, u izjavi za "Dnevni avaz" potcrtava da je njegov otac, bez sumnje, bio velika liènost i da mu mnogo nedostaje.
- Rahmetli Alija spasio je BiH da ne bude podijeljena u skladu s dogovorom Slobodana Miloševiæa i Franje Tuðmana iz Karaðorðeva. Veliki je uspjeh zaustaviti podjelu zemlje u okršaju protiv dvojice daleko vojno nadmoænijih protivnika. To je, prije svega, njegova zasluga. Takoðer, njegovo vrijeme pamtimo po ponosu. Razvijali smo jedan sistem vrijednosti, koji se sada klima. To vrijeme nam sada pomalo nedostaje. Znali smo ko smo, šta smo, bili smo ponosni ljudi i imali ciljeve. To poèinje da se gubi. On i njegovi saradnici su postavili temelj na kojem æe Bosna i Bošnjaci doæi do bolje buduænosti. Može biti kriza, ali Bosna æe opstati - kaže Izetbegoviæ.
Komentirajuæi èinjenicu da rahmetli Izetbegoviæa i dalje napadaju, on istièe da je to znak "kako je još politièki živ".
- Živa je njegova ideja. Ne napada se neko ko je prošlost. Napadaju ga njegovi stari neprijatelji. Istina, ima i pretjerivanja u našem narodu, pa su i ti napadi znak jedne nezrelosti naroda. Meðutim, treba proæi vrijeme da se poslože neke vrijednosti - smatra Bakir Izetbegoviæ.
Akademik Muhamed Filipoviæ, koji je bio Izetbegoviæev veliki kritièar, kaže za "Dnevni avaz" da se njegovo ime mora vezati za stvaranje BiH kao suverene i nezavisne države.
- S druge strane, on je zaslužan za nastanak ere jedne potpune vjerske slobode i afirmacije islama. Bez obzira što se neki njegovi potezi mogu kritizirati, ispod razine je dostojanstva èovjeka, ove zemlje i našeg trenutka ono što neki sebi dopuštaju da bacaju drvlje i kamenje na rahmetli Aliju. Neæe im to pomoæi da uðu u historiju - iznosi Filipoviæ.
Bivši premijer BiH prof. dr. Hasan Muratoviæ napade na Izetbegoviæa naziva obiènim politkanstvom.
- Svojim ukupnim djelovanjem, moralnim, politièkim i ljudskim kvalitetima obilježio je jedan period naše politike i historije. On spada u grupu malog broja ljudi koji su napravili ogroman doprinos za slobodu BiH i Bošnjaka - smatra Muratoviæ.
Dr. Ejup Ganiæ, èlan ratnog Predsjedništva RBiH, kaže da je Izetbegoviæ "dao od sebe sve što je imao".
- Imao je težak život. Krasile su ga liderske osobine, ali nije imao velikog iskustva u kadrovskoj politici. On ima velike zasluge, jer se u periodu u kojem je djelovao pokazalo da Bošnjaci imaju snage za opstanak i u najtežim trenucima - cijeni Ganiæ.
I prema mišljenju profesora Fakulteta islamskih nauka dr. Džemaludina Latiæa, predsjednik Izetbegoviæ je pozitivna historijska liènost.
- Rahmetli Alija je bio hrabar i smion kada je u vremenu raspada Jugoslavije ušao u jednu nemilosrdnu arenu. Da ga nije bilo, BiH bi bila kolonija velike Srbije. Mi se vjerovatno ne bismo izvukli ispod velikosrpske i velikohrvatske èizme i dobili nezavisnost. Pitanje je da li bi bošnjaèki narod uopæe preživio. Napravio je politièku organizaciju SDA iz koje je iznikla Armija RBiH. To je njegovo najznaèajnije djelo. Bio je bolji državnik nego politièar, a najbolji je bio kao èovjek - zakljuèuje Latiæ.
Predsjednik ratne Skupštine RBiH Miro Lazoviæ smatra da su vrijednosti za koje se borio Alija Izetbegoviæ i koje je zastupao tokom agresije uglavnom saèuvane.
- Tu mislim na opstanak cjelovite BiH s tim da ni rahmetli Alija ne bi bio zadovoljan što i 15 godina nakon Dejtona imamo mnoge podjele u BiH. On je imao ispravne ideje kada je govorio o multietnièkoj BiH i da ona pripada svim njenim narodima i graðanima, koja æe biti dio Evropske unije. Vjerujem da æe se ideal njegove BiH i ostvariti - istièe Lazoviæ.
Bakir Izetbegoviæ, sin rahmetli Alije Izetbegoviæa, u izjavi za "Dnevni avaz" potcrtava da je njegov otac, bez sumnje, bio velika liènost i da mu mnogo nedostaje.
- Rahmetli Alija spasio je BiH da ne bude podijeljena u skladu s dogovorom Slobodana Miloševiæa i Franje Tuðmana iz Karaðorðeva. Veliki je uspjeh zaustaviti podjelu zemlje u okršaju protiv dvojice daleko vojno nadmoænijih protivnika. To je, prije svega, njegova zasluga. Takoðer, njegovo vrijeme pamtimo po ponosu. Razvijali smo jedan sistem vrijednosti, koji se sada klima. To vrijeme nam sada pomalo nedostaje. Znali smo ko smo, šta smo, bili smo ponosni ljudi i imali ciljeve. To poèinje da se gubi. On i njegovi saradnici su postavili temelj na kojem æe Bosna i Bošnjaci doæi do bolje buduænosti. Može biti kriza, ali Bosna æe opstati - kaže Izetbegoviæ.
Komentirajuæi èinjenicu da rahmetli Izetbegoviæa i dalje napadaju, on istièe da je to znak "kako je još politièki živ".
- Živa je njegova ideja. Ne napada se neko ko je prošlost. Napadaju ga njegovi stari neprijatelji. Istina, ima i pretjerivanja u našem narodu, pa su i ti napadi znak jedne nezrelosti naroda. Meðutim, treba proæi vrijeme da se poslože neke vrijednosti - smatra Bakir Izetbegoviæ.