Post by Bozur on Sept 3, 2012 16:37:53 GMT -5
1
www.demokratskifront.me/index.php/program
PROGRAM 595 MJERA
A. PROGRAMSKE OSNOVE
Crnoj Gori je neophodna PUNA ISTINA u kakvom se stanju nalazi. To SUČELJAVANJE SA ISTINOM, to OTREŽNJENJE, stvorilo bi pretpostavke da realnost bude osnova prosuđivanja, da se objektivno uoče karakteristike stanja i procesâ, da se napravi upoređenje sa naprednim društvima. Omogućila bi se i kvantifikacija mogućnosti, da odgovorni ljudi donesu optimalne i dugoročne odluke. Sljedeći parlamentarni, predsjednički i lokalni izbori, svaki na svoj način, biće u velikoj mjeri, IZAZOV I MOGUĆNOST građanima Crne Gore da se suoče sa punom istinom, da je prihvate kao realnost i donesu odluke u JAVNOM INTERESU i to ne samo ove generacije nego i sljedećih.
Mi u DEMOKRATSKOM FRONTU smo rukovođeni kriterijumom istine. Zato se ne plašimo istine, niti se mirimo sa njom. Spremni smo, odlučni i sposobni da na OPTIMALAN NAČIN učinimo da Crna Gora bude mnogo bolja u odnosu na današnju.
Puna istina je da je dvadesetogodišnja vladavina rigidnog, u osnovi, autoritarnog, retrogradnog, kriminogenog i oligarhijskog režima obezvrijedila mnoge duhovne i materijalne vrijednosti, i da je čitave segmente naše društvene, političke i ekonomske zbilje, dobrim dijelom zatočila, ograničila, potrošila, zapustila ili zadužila.
Puna istina je da je Crna Gora samo u formalnom i deklarativnom smislu parlamentarno društvo, a faktički i suštinski pretpolitičko. Institucije su zarobljene i određene interesima režima. Mnogi kritičari režima su proganjani, a neki čak i ubijeni.
Puna istina je i da je crnogorsko društvo danas oboljelo od pogrešnih vrijednosti i kriterijuma, da je korupcija prisutna na svim nivoima, da su nepotizam, klijentelizam i monopoli dominantni u mnogim segmentima. Laž, poltronstvo, koristoljublje i kukavičluk ubičajene su pojave, a apatija i strah postali su stvarnost našeg neslobodnog društva.
Puna istina je i da je naše društvo izrazito podijeljeno po mnogo čemu, po etničkoj, nacionalnoj ili religijskoj posebnosti. Podijeljeni smo i u sagledavanju istorijskih događaja iz daleke i bliske prošlosti. Različito se doživljavaju državni simboli, tako da režim, pojedine grupacije i ličnosti, svako na svoj način, potenciraju podjele. Uspostavljen je REŽIMSKI NACIONALIZAM kojim se onemogućavaju suštinske i sveobuhvatne promjene.
Puna je istina i da je ova država na ivici bankrotstva i pred dužničkim ropstvom. Istina je da su glavni makroekonomski indikatori negativni i zabrinjavajući, da je socijalna situacija krajnje loša. Izvorni prihodi budžeta ne mogu da servisiraju ni osnovne potrebe i tekuću potrošnju. Dodatni teret su dospjele obaveze, štetni ugovori i neodgovorno date garancije. Država se ubrzano zadužuje po enormnim kamatama. Loši ekonomski bilansi posljedica su loših odluka, a ne globalnih kretanja. Svjetska ekonomska kriza samo je ogoljela stvarnu situaciju i ubrzala propadanje. Neki ishitreni i iznuđeni, a po običaju nedovoljno transparentni aranžmani u funkciji novih predizbornih obmana, mogu samo djelimično i ograničeno poboljšati bilanse. Dugoročno i ukupno mogu biti, čak, i negativni.
Puna istina je i da su zbog interesa režima i njima bliskih interesnih struktura zatočeni, devastirani ili rasprodati mnogi prirodni resursi. Štetnim ugovorima i protivzakonitim procesima uništeni su privredni subjekti i turističke destinacije.
Puna istina je i da je otvaranje pregovora sa EU posljedica prije svega stanja u samoj EU i u regionu, a ne nagrada za učinak dosadašnje vlasti. To je samo početak dugog i izazovnog puta. Niko spolja nam ne garantuje kada ćemo postati dio EU i kakav će biti kvalitet života u našoj državi. Aktuelni režim uporno ignoriše vrlo jasne preporuke i zahtjeve EU za reformama u oblasti vladavine prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Prećutkuje se da ostvareni stepen demokratije zavisi najviše od nas, a socijalni i ekonomski status zavisi isključivo od nas. Nema sušinskog saglasja oko učešća u evropskim integracijama i njihovog kvaliteta i dinamike. Imamo brojna ograničenja i nedostatke u oblasti prava i pravde, u administrativnim kapacitetima, ekologiji, infrastrukturi, konkurentnosti, finansijama, kadrovima, analizama i strategijama. Kada su u pitanju vojno-bezbjedonosne integracije i članstvo u NATO-u ne postoji principijelno saglasje o tome ko treba da odluči i na koji način.
Istina je i da je obrazovni sistem degradiran, da su penzijska i socijalna politika na ovaj način neodrživi, a da je zdrastvena zaštita neadekvatna.
Režim je prijevremene izbore raspisao jednostrano i bez dijaloga sa opozicijom, a iz straha od opravdanog nezadovoljstva građana u narednim mjesecima. Vlada je nemoćna, očekujući još veće siromaštvo krajem ove i početkom sljedeće godine. Zbog nefunkcionalnih institucija i društvenih devijacija strahuje od kritičkog stava EU o sopstvenom radu. Odlazeća Vlada je svjesna i da će, u narednim fazama EU integracija, uslijediti i zahtjevi za istražnim postupcima prema jednom broju visokih državnih i partijskih funkcionera, te njihovih ortaka sa kriminalnim dosijeima.
Mi smo duboko svjesni pune istine u kojoj se nalazi Crna Gora, svih njenih ograničenja, kompleksnosti stanja, vjerujući uprkos svemu, da ima i mnogo potencijala za prosperitet. Svjesni smo svih izazova, obaveza i rizika koji stoje pred nama. Svjesni smo istorijskog momenta i neizvjesnosti i izazova koje donosi budućnost. Faktički, na sljedećim izborima određuje se sudbina naše države. Bira se između zatočene i siromašne, s jedne strane, i slobodne, prosperitetne i integrisane Crne Gore, sa druge.
Cijenimo da je preduslov za početak suštinskih promjena POBJEDA DEMOKRATSKOG FRONTA. Da je PREISPITIVANJE I ODGOVORNOST za učinjeno osnova na kojoj se jedino mogu ostvariti TEMELJNE PROMJENE i STVARATI NOVE PRAVE VRIJEDNOSTI.
Zato PUNA EMANCIPACIJA CRNE GORE može se ostvariti samo demokratskom smjenom režima, suočavanjem sa prošlošću i lustracijom, te vladavinom prava, kao glavnom pretpostavkom, zatim pravom na fer suđenje svim osumnjičenim i optuženim pripadnicima režima i kriminalnim stukturama, kao mjera i pouka da je pravda dostižna, da nema zastarijevanja zločina i krivičnih djela i da stiže kazna za učinjene pljačke. Samo tada je moguća puna unutrašnja integracija Crne Gore.
Odlučni za temeljne promjene društva, ističemo da ćemo se zalagati za kontinuitet u pozitivnim rezultatima iz dosadašnjeg razvoja Crne Gore.
Spremni smo da sve to PRETOČIMO U ŽIVOT, da napokon pomirimo Crnu Goru i OČISTIMO JE od organizovanog kriminala i korupcije. Izborićemo se za povratak pravim moralnim vrijednostima kako onih iz najbolje crnogorske tradicije, tako i onih iz savremene evropske civilizacije. USAGLASIĆEMO CRNU GORU sa sobom i sa drugima. Učinićemo društvo RADNIM, UMNIM, BOGATIM i SOLIDARNIM.
Naša VIZIJA MODERNOG NAPREDNOG DRUŠTVA data je kroz rješenja koja su sadržana u PROGRAMU koji vam nudimo sa 595 mjera. Tu su konkretni predlozi, razrađeni detalji sektorskih politika, međusobno kratkoročno i dugoročno usaglašeni planovi razvoja, bez „zaboravljenih“ pitanja i nerješivih problema.
Mjere koje nudimo biće realizovane u demokratskoj proceduri i uz puno poštovanje zakona i međunarodnih obaveza.
Naš program biće osnova rada BUDUĆE VLADE, koja će biti i EKSPERTSKA i nove PARLAMENTARNE VEĆINE, koju neće činiti „taster poslanici“ već nosioci novog odgovornog i modernog parlamentarizma.
Sljedeći izbori su prilika da pobijedi razumna i spasonosna politika. To je šansa da počnemo novi život u jednakosti, jedinstvu i demokratiji. VRIJEME JE ZA ISTINU!
B. EKONOMSKA POLITIKA
Crnoj Gori su neophodne korjenite ekonomske reforme, promjena ekonomske ideologije, dugoročno održiva tržišna ekonomija, strukturne promjene, aktivna industrijska politika, otklanjanje ograničenja, preispitivanje loših ugovora, novi sistem regulacije i nadzora, dinamičan privredni rast, uravnotežena javna potrošnja, inovirano punjenje i raspodjela budžeta, stimulativan poslovni ambijent, značajno učešće nauke, rad zasnovan na znanju, inicirano i podržano preduzetništvo, profitabilna nova radna mjesta.
Nova ekonomska politika mora biti sveobuhvatna, sa posebnim i usaglašenim mjerama i rješenjima za svaki sektor i subjekat, kako bi se postigli optimalni kratkoročni, srednjoročni i dugoročni efekti, bilo da su oni direktni ili imaju multiplikacioni karakter i efekat.
Osnovne mjere:
1.Izvršiti reviziju svih privatizacija i dugogodišnjih zakupa.
2.Raskinuti one ugovore i zakupe koji su sačinjeni na štetu Crne Gore i na protivzakonit način, utvrditi prave vlasnike, preispitati porijeklo novca i pokrenuti krivični postupak protiv odgovornih državnih funkcionera.
3.Sačiniti Strategiju ekonomskog razvoja Crne Gore do 2022. godine koja bi sadržala usaglašene ciljeve i mjere sektorskih politika, a koje bi obezbjeđivale stabilan dugogodišnji dinamičan ekonomski i privredni rast zasnovan na komparativnim i održivim potencijalima i principima.
4.Sačiniti i realizovati Akcioni plan ekonomskog razvoja Crne Gore do 2016. godine kojim bi se otklonila brojna ograničenja i barijere, izvršile reforme, izgradile potrebne institucije, zaustavili negativni trendovi, otvorila nova radna mjesta, obezbijedili dinamičan privredni rast, tehnološki razvoj i konkurentnost privrede, mnogo veći udio industrijske proizvodnje u BDP-u i njegov ukupni godišnji rast za više od 10%.
SEKTORSKE POLITIKE
I. METALSKA INDUSTRIJA
Metalska industrija treba da bude jedan od najznačajnijih segmenata realnog sektora. Bez jakog i konkurentnog realnog sektora nema stabilne ekonomije. To se potvrdilo i u vrijeme globalne krize u uspješnim državama. Crnogorska metalska industrija je u prethodnih dvadeset godina u velikoj mjeri uništavana, pljačkana, zatočena. Uz sve to je kroz mnoga zaduženja, subvencije, garancije, opraštanja, presude, koštala Crnu Goru više od milijardu eura. Smatramo da Kombinat aluminijuma i Željezara Nikšić, kao dva najznačajnija privredna subjekta kad je u pitanju metalska industrija, imaju izglednu budućnost, ali na sasvim drugim osnovama.
Kombinat aluminijuma Podgorica i Rudnik boksita Nikšić treba da budu jedan privredni subjekat u većinskom vlasništvu države kao Konzorcijum aluminijumske industrije i „lokomotiva razvoja“ brojnih malih i srednjih preduzeća na bazi prerade aluminijuma i usluga. Po postizanju potpune modernizacije i konkurentnosti, ako bi neki uistinu strateški investitor imao sigurnu namjeru da unaprijedi poslovanje, tek tada bi mu trebalo prodati dio akcija. Takođe je neophodno uspostaviti dugoročne vlasničke i tržišne odnose Kombinata aluminijuma i EPCG, kao preduzeća u većinskom vlasništvu države.
Kada je u pitanju Željezara, treba sa novim vlasnikom tačno definisati njen razvoj kao konkurentne i profitabilne fabrike, koja bi doprinijela razvoju brojnih malih i srednjih preduzeća na bazi prerade čelika i usluga, a ako se to ne bude ostvarivalo, dovesti u pitanje njihovo vlasništvo.
KOMBINAT ALUMINIJUMA PODGORICA
Mjere:
5.Preispitati ukupno poslovanje Kombinata aluminijuma u prethodnom periodu.
6.Ostvariti većinsko državno vlasništvo u KAP-u.
7.Raskinuti Ugovor sa CEAC Holding limited.
8.Raskinuti komercijalni ugovor sa Glenkorom.
9.Uspostaviti profesionalno, efikasno i transparentno upravljanje od strane Vlade Crne Gore, Skupštine Crne Gore i akcionara.
10.Sačiniti sveobuhvatnu Strategiju restrukturiranja, revitalizacije i dugoročnog razvoja Kombinata aluminijuma i aluminijumske industrije.
11.Obezbijediti kreditnu podršku za dinamično investiranje u Primarnom dijelu i Preradi u visini od cca 150 miliona eura.
12.Uspostaviti dugoročne vlasničke i tržišne odnose KAP-a i EPCG.
13.Stimulativnom poreskom politikom i stručnom podrškom pospješiti razvoj malih i srednjih preduzeća na bazi prerade aluminijuma.
14.Hitno krenuti u izgradnju jednog energetskog objekta za potrebe KAP-a.
RUDNIK BOKSITA NIKŠIĆ
15.Raskinuti ugovor sa CEAC Holding limited.
16.Ostvariti većinsko državno vlasništvo u Rudniku boksita.
17.Formirati Konzorcijum aluminijumske industrije.
18.Razmotriti tehno-ekonomske i ekološke parametre dislociranja Fabrike glinice iz Zete na lokacije nalazišta boksita.
19.Sačiniti Strategiju modernizacije Rudnika boksita Nikšić i realizovati je.
20.Utvrditi bilansne i vanbilansne rezerve crvenih boksita i racionalno ih eksploatisati.
TOŠČELIK NIKŠIĆ
21.Preispitati ukupno poslovanje Željezare Nikšić u prethodnom periodu.
22.Sačiniti i pratiti realizaciju biznis plana i obećanja novog vlasnika da će se za tri godine dostići proizvodnja od 400.000 t specijalnih čelika na godišnjem nivou, da će se ostvariti godišnji promet od 500 miliona eura, da će se do tada uložiti 35 miliona eura i sve to ostvarivati sa samo 550 radnika.
23.Realizovati obećanje novog vlasnika o preuzimanju i pokretanju stare i nove proizvodnje u Tehnostil hladnoj valjaonici, Radventu i Livnici.
24.Stimulativnom poreskom politikom i stručnom podrškom pospješiti razvoj malih i srednjih preduzeća na bazi prerade čelika.
II. ENERGETSKI SEKTOR
Energetski sektor mora biti u većinskom vlasništvu države iz više razloga. Zato što je to najznačajniji ekonomski i ukupni potencijal Crne Gore. Bez energetike i energetske samodovoljnosti nema ni državnosti Crne Gore u punom smislu. Zbog specifičnosti prostora i prostornog razvoja Crne Gore. Takođe, pitanje vlasničkog udjela građana Crne Gore u sistemu Elektroprivrede nije uopšte sagledan u vaučerskoj privatizaciji. Naime, mnoge generacije zaposlenih kroz razne vidove doprinosa finansirale su sistem Elektroprivrede: kroz samodoprinose, opremanje građevinskog zemljišta, neadekvatnu naknadu EPCG za zauzimanje poljoprivrednih površina za dalekovode i postrojenja i dr. Utvrđena vrijednost akcija EPCG nije sadržala ništa od toga.
Valorizacija i korišćenje energetskih resursa moraju biti u saglasju sa principima održivog razvoja, ekonomskog progresa i globalnih kretanja i zahtjeva. U tom cilju su neophodne hitne i intenzivne energetske reforme i aktivnosti.
Kada su u pitanju vlasnički odnosi, treba sporazumno ili jednostrano raskinuti ugovore sa A2A i Ternom i formirati Konzorcijum energetike Crne Gore u kojem bi osim EPCG, bili i EPSCG, Rudnik uglja i Rudnik mrkog uglja, novi veliki izvori električne energije i potencijalna naftna industrija i gas Crne Gore. U kasnijim fazama, zavisno od stepena razvoja, moguće bi bilo restrukturiranje ovog konzorcijuma.
ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE
Mjere:
25.Preispitati proces privatizacije EPCG.
26.Preispitati ili sporazumno raskinuti ugovor sa A2A o privatizaciji i dokapitalizaciji EPCG.
27.Uspostaviti profesionalno, efikasno i transparentno upravljanje u EPCG od strane Vlade Crne Gore, Skupštine Crne Gore i akcionara.
28.Usvojiti Zakon o načinu, redosljedu i dinamici revitalizacije energetskog potencijala u Crnoj Gori, kojim bi energetika bila u većinskom vlasništvu države.
29.Izraditi Strategiju razvoja energetike u Crnoj Gori do 2030. godine.
30.Usvojiti Akcioni plan revitalizacije energetskih potencijala do 2016. godine.
31.Izmijeniti Zakon o energetici, Zakon o koncesijama, Zakon o državnoj imovini i Zakon o finansiranju lokalne samouprave.
32.Povećati energetsku efikasnost HE „Piva“, HE „Perućica“, TE „Pljevlja I“ i distributivne mreže.
33.Izgraditi HE „Komarnica“, HE „Kruševo“ na vodotoku Pive i TE „Pljevlja II“ i TE „Maoče“ sa povoljnim kreditnim linijama.
ELEKTROPRENOSNI SISTEM CRNE GORE
34.Preispitati ili sporazumno preispitati ugovor sa Ternom za privatizaciju EPSCG.
35.Uspostaviti profesionalno, efikasno i transparentno upravljanje u EPSCG od strane Vlade Crne Gore, Skupštine Crne Gore i akcionara u sklopu Konzorcijuma energetike Crne Gore.
MALE HIDROCENTRALE
36.Usvojiti plansku dokumentaciju kojom bi se odredile lokacije malih hidrocentrala na svim vodotocima u Crnoj Gori.
37.Podržati preduzetničku inicijativu za izgradnju malih hidrocentrala, bilo kroz istraživanje, izradu tehničke dokumentacije, izradu putne i energetske infrastrukture, bilo kroz korišćenje finansijskih fondova EU.
ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE
38. Pokrenuti i intenzivirati istraživanja o mogućnostima korišćenja solarne energije, energije vjetra, biomase i drvnog otpada za pojedine lokacije u Crnoj Gori.
39.Sačiniti mapu alternativnih energetskih potencijala za pojedina područja u Crnoj Gori i to kroz različite oblike prezentovati javnosti.
ENERGETSKA EFIKASNOST
40.Inovirati Zakon o energetskoj efikasnosti.
41.Sačiniti akcioni plan za energetsku efikasnost do 2016. godine u domaćinstvima, uslužnim djelatnostima, industriji i saobraćaju.
42.Stimulisati postepeni prelazak na niži energetski intenzitet koji je u Crnoj Gori šest puta veći nego u EU.
43.Osnovati Fond za energetsku efikasnost.
REGIONALNA I GLOBALNA ENERGETSKA SARADNJA
44.Intenzivirati integraciju Crne Gore u Energetsku zajednicu jugoistočne Evrope i energetsko tržište EU.
45.Intenzivirati projekat Razvoja transmisione mreže na regionalnom nivou.
46.Uskladiti trase transmisionih mreža sa principima održivog razvoja i očuvanja životne sredine.
GASIFIKACIJA CRNE GORE
47.Inovirati Studiju gasifikacije Crne Gore, sa posebnom analizom snabdijevanja domaćinstava, privrede, posebno KAP-a i mogućnost izgradnje jedne gasne elektrane od cca 300 MW.
48.Pokrenuti pregovore sa „Gaspromom“ kako bi se jedan krak gasovoda „Južni tok“ odvojio i trasirao teritorijom Crne Gore.
49.Sačiniti studiju uticaja na životnu sredinu i ekonomske efekte moguće zajedničke trase Jadransko-jonskog gasovoda i autoputa Bar-Boljari.
EKSPLOATACIJA GASA I NAFTE
50.Inovirati Zakon o istraživanju i proizvodnji ugljovodonika.
51.Intenzivirati geološka istraživanja nafte i gasa na crnogorskom primorju.
III.TURIZAM
Turizam je jedan od strateških prioriteta Crne Gore koji svojim direktnim i multiplikacionim efektom treba u velikoj mjeri da utiče na kvalitet i dinamiku ekonomskog razvoja zemlje. Da bi se to postiglo potrebno je otkloniti ili smanjiti negativnu poslovnu praksu koja postoji u turističkom sektoru i ukupnom ambijentu. Te negativnosti se odnose, prije svega, na devastiranje turističkih destinacija kao što su: betoniranje obala, bespravna gradnja, neizgrađena magistralna i tranzitna saobraćajna infrastruktura, nezadovoljavajuća komunalna i lokalna infrastruktura, ekološki problemi čistoće i odlaganja otpada, odvođenje otpadnih voda, loše vodosnabdijevanje, nepovoljna struktura smještajnih kapaciteta, prenatrpanost plaža, nedovoljan broj parking mjesta, neadekvatan odnos kvaliteta i cijene, nedovoljan broj domaćeg stručnog kadra, nedovoljno razvijena ponuda za specifične ciljne grupe, ekspanzija primitivizma, siva ekonomija i problemi naplate boravišne takse. Rješenja su u javno-privatnim partnerstvima, prilagođavanju mentaliteta, navika, stvaranju strategija podrške, a prije svega u vizionarstvu i odlučnosti izvršne vlasti.
Mjere:
52.Dati prioritet razvoju održivog turizma.
53.Mijenjati balans između masovnog i elitnog turizma tako da udio elitnog turizma bude sve veći.
54.Realizovati plan razvoja preko 40 vrsta turizma u Crnoj Gori, zavisno od specifičnosti i klijentele, kako bi se doprinijelo kvalitetu i diverzifikaciji ponude Crne Gore kao turističke destinacije.
55.Stvoriti uslove, pokrenuti i intenzivirati izgradnju hotelskih kapaciteta koji zadovoljavaju standarde elitnog turizma.
56.Inovirati strategiju razvoja ljudskih resursa u sektoru turizma u Crnoj Gori do 2020. godine i sačiniti akcioni plan realizacije strategije do 2016. godine, sa posebnim osvrtom na saradnju turističke privrede i obrazovnog sistema.
57.Inovirati prostorne planove i planove nižeg reda turističkih destinacija, kojima bi se redefinisala putna i komunalna infrastruktura, sanirala ekstenzivna bespravna gradnja, stvorili uslove za izgradnju parking mjesta, zelenih površina, šetališta, uredila kupališta, te stvorili uslovi za podizanje ukupnog nivoa konkurentnosti turističke destinacije.
58.Pripremiti, podržati i intenzivirati izgradnju turističke infrastrukture na nivou Crne Gore u funkciji podizanja kvaliteta turističke ponude.
59.Podržati revitalizaciju ruralnih područja.
60.Stimulisati potrošnju i brendirati domaće proizvode.
IV.POLJOPRIVREDA I RIBARSTVO
Crna Gora treba da ima samodovoljnost u hrani, ona za to ima sve pretpostavke. U pojedinim periodima svoje istorije to je i postizala. Normalno, koristeći sve svoje komparativne prednosti nije potrebno da ima samodovoljnost u svakom svom proizvodu, već da to bude kumulativno. Danas to nije slučaj. Crna Gora iskazuje deficit u trgovini hranom više od 200 miliona eura godišnje, čak izdvaja za uvoz vode više desetina miliona eura. Brojni problemi se ogledaju u usitnjenosti poljoprivrednih posjeda, niskom obimu proizvodnje po jedinici gazdinstva, nedovoljnoj tehnološkoj opremljenosti gazdinstava, niskoj konkurentnosti, relativno visokim cijenama inputa, nedovoljnom nivou primjene standarda kvaliteta, nedovoljnim stimulativnim mjerama i podršci, nedovoljnoj obrađenosti poljoprivrednog zemljišta, neizgrađenoj ili lošoj infrastrukturi, malom procentu upotrebe ribe u ishrani, maloj iskorišćenosti potencijala morskog ribarstva i marikulture. Sa ovakvim stanjem u poljoprivredi nemamo šta da tražimo u Evropskoj Uniji.
Mjere:
61.Obezbijediti značajno veću budžetsku podršku za poljoprivredu u ukupnom budžetu Crne Gore jer je sadašnja po svim kriterijumima mala i među najmanjim u Evropi.
62.Osnovati državni konzorcijum za upravljanje rizicima u vremenu sve izraženijih negativnih uticaja klimatskih promjena, za stimulisanje proizvodnje i otkup i plasman poljoprivrednih proizvoda na domaćem i inostarnom tržištu.
63.Poljoprivredno zemljište, šume i vodu tretirati kao imovinu od posebnog nacionalnog značaja, što će voditi njihom dugoročnom održivom gazdovanju.
64.Povećati nivo tržišno orijentisane poljoprivredne proizvodnje sa posebnim akcentom na sjever Grne Gore. Raditi na daljem jačanju institucija sistema. Opšte usluge i servise u poljoprivredi podići na veći nivo kako bi se ubrzao transfer znanja od naučno-istraživačkih institucija i stručnih službi prema proizvođačima. Podržati primijenjena istraživanja u poljoprivredi.
65.Podržati investicije u infrastrukturu i razvoj sela što će voditi povećanju životnog standarda stanovništva na selu. Permanentno raditi na edukaciji poljoprivrednih proizvođača i stvaranju uslova za samozapošljavanje mladih. Podržati razvoj proizvodnih aktivnosti izvan poljoprivrede i šumarstva.
66.Podržati investicije za nabavku sistema za navodnjavanje sa ciljem stabilizacije poljoprivredne proizvodnje u uslovima sve izraženijeg deficita padavina.
67.Podržati razvoj i unapređenje voćarstva, vinogradarstva i revitalizaciju maslinarstva, pri čemu je moguć rast obima proizvodnje do 2015. godine do 30%.
68.Jačati razvoj biljne proizvodnje, posebno povrtarstva, pri čemu je moguć rast obima proizvodnje do 2015. godine do 20%. Unapređenjem stočarske proizvodnje stvoriće se uslovi za povećanje površina pod žitima i krmnim kulturama, pri čemu je moguć rast obima proizvodnje do 2015. godine do 20%.
69.Intenzivirati proizvodnju u zaštićenom prostoru.
70.Povećati stočni fond tako da je moguće povećanje govedarstva za 15%, ovčarstva za 12%, svinjarstva za 30%, živinarstva za 30% do 2015. godine.
71.Očuvati i unaprijediti proizvodnju tradicionalnih proizvoda. To bi vodilo afirmaciji ruralnih područja i omogućilo da se uporedo sa razvojem specifične poljoprivredne proizvodnje razvija i specifična turistička ponuda.
72.Razvijati organsku proizvodnju.
73.Poboljšati konkurentnost poljoprivrede na širem tržištu kroz podizanje nivoa tehnološke opremljenosti, uvođenje standarda i povećanje kvaliteta.
74.Povećati kontrolu hrane i poljoprivrednih proizvoda, u skladu sa standardima EU, u smislu bezbjednosti i kvaliteta. Intenzivirati aktivnosti na harmonizaciji zakonske regulative i uspostaviti mehanizme za njenu implementaciju u praksi.
75.Uspostaviti Registar poljoprivrednih proizvođača. Pojednostaviti administrativne procedure.
76.Ustanoviti državnu Agrobanku.
77.Definisati politiku korišćenja poljoprivrednog zemljišta. Neiskorišćeno poljoprivredno zemljište u vlasništvu države dati na korišćenje privatnim poljoprivrednim gazdinstvima kroz stimulativne mjere.
78.Uspostaviti berzu poljoprivrednih proizvoda.
79.Socijalno zaštititi staračke seoske porodice.
80.Kvalitetno koristiti sredstva predviđena za stimulisanje razvoja ruralnih područja od međunarodne zajednice.
81.Podsticati povoljnim finansiranjem izgradnju prerađivačkih kapaciteta: mljekara, vinarija, mesnih prerađivačkih kapaciteta itd. kako bi se povećao inače veoma nizak stepen finalizacije poljoprivrednih proizvoda. Podsticati izgradnju savremenih skladišnih kapaciteta.
82.Inicirati uspostavljanje kooperativa (klastera) u poljoprivredi na svim nivoima u cilju jačanja konkurentnosti i izvoznih mogućnosti.
83.Promovisati plasman domaćih poljoprivrednih proizvoda posredstvom turističke potrošnje. Stimulisati povratak na nekadašnja i izlazak na nova tržišta.
84.Obezbijediti nabavku kvalitetnog sjemenskog materijala, stočne hrane, opreme i đubriva po nižim cijenama. Obezbijediti nabavku energenata po regresiranim cijenama.
85.Razvijati ribarstvo kroz planske i dugoročne programe finansiranja istraživačkih projekata za očuvanje i povećanje ribljeg fonda, kao i otvaranja novih manjih ili većih ribnjaka.
86.Registrovati brendove poput standardizacije proizvodnje sira, pršute i drugih prehrambenih proizvoda.
87.Donijeti jasnu strategiju očuvanja agrobiodiverziteta i iznaći prihvatljive razvojne modele kako bi se obilje autohtonog materijala i brojne tradicionalne biotehnologije stavile u funkciju razvoja. Čuvanjem agrobiodiverziteta čuvaju se tradicija, kultura, stara znanja ali i mnoge druge specifičnosti zemlje.
88.Zabraniti proizvodnju genetski modifikovane hrane u Crnoj Gori.
V.ŠUMARSTVO I DRVOPRERADA
Crna Gora je nekad bila bogata i bogatim i siromašnim šumama. Nakon toga je bila siromašna bogatim šumama, a danas je siromašna i bogatim i siromašnim šumama. Ovakvo stanje sa šumama je posljedica nekontrolisane sječe, nedostatka uzgojnih mjera posebno u niskim i izdanačkim šumama, deforestacije od požara, erozije i velikih infrastrukturnih objekata, nedostatka višenamjenskih inventura šuma, neiskorišćenosti prirodnog prirasta, uticaja kiselih kiša, velikih požara, malih investicija za biološku i tehničku reprodukciju šuma, nedostatka sistematskog sprovođenja i praćenja mjera zaštite od požara, nedostatka zaštite od bolesti i štetočina, nedostatka monitoringa. Lošem stanju doprinosi i nedostatak finalizacije proizvoda i preplitanje nadležnosti.
Mjere:
89.Usvojiti novi Zakon o šumama.
90.Izraditi pravnu analizu razloga zastoja u povraćaju šuma i ispraviti nepravde prema bivšim vlasnicima.
91.Usvojiti strategiju razvoja drvoprerade.
92.Razvijati naučno-istraživačku djelatnost u šumarstvu.
93.Usvojiti i realizovati plan zaštite i načina eksploatacije šuma.
94.Primjenom najsavremenijeg koncepta gazdovanja povećati prirast adekvatan bonitetu zemljišta.
95.Povećati otvorenost šuma sa današnjih 7-15 km/1000ha na 25 do 30km/1000 ha.
96.Stimulisati planinski i lovni turizam, u okviru koga treba plasirati sopstveni proizvod (montažne kuće, brvnare, posredne šumske proizvode, suvenire, zdravu hranu).
97.Povećati proizvodnju sporednih šumskih proizvoda (pečurki, šumskog voća, ljekovitog bilja i sirovina za farmaceutske proizvode).
98.Povećati šumske površine pošumljavanjem sadnicama iz sopstvene proizvodnje.
99.Uraditi sve na uređenju šuma u cilju sprečavanja požara, fitopatoloških pojava i unaprijediti ekološku, ambijentalnu, zdravstvenu, turističku i zaštitnu funkciju šuma.
100.Usvojiti stroge zakonske propise u cilju prevencije uništavanja šuma u požarima i nelegalnom sječom.
101.Onemogućiti bespravnu sječu, krađu i devastacuju šuma.
102.Povećati prirast i otvorenost prevođenjem izdanačkih šuma u ekonomske i ojačati njihovu privrednu funkciju.
103.Šumski otpad tretirati kao obnovljivi energent.
104.Promovisati i postići najracionalniji izvoz – izvoz na kućnom pragu.
105.Napraviti pravednu raspodjelu koncesionih prava i prava na korišćenje, prema kapacitetima tehnologičnosti prerade i rigorozno kontrolisati sprovođenje koncesionih ugovorenih odredbi.
106.Regulisati vlasništvo nad šumama.
107.Revitalizovati drvoprerađivačke proizvodne kapacitete uvođenjem numeričke i informacione tehnologije.
108.Dominantno povećati učešće domaće proizvodnje namijenjene opremanju ugostiteljskih i turističkih sadržaja.
109.Stimulisati proizvodnju obnovljive energije na bazi drvnog i šumskog otpada.
110.Preusmjeriti razvoj drvoprerade na osnovu principa kooperacije i eliminacije paralelnih kapaciteta.
111.Formirati agenciju za dizajn, istraživanje tržišta i standardizaciju mjera, oblika, profila, alata, postupaka i informacija.
112.Formirati izvozne klastere za drvoprerađivače.
113.Povezati, na tržišnoj osnovi, proizvodnju, stovarišta građevinskog materijala, salone i prodavnice namještaja.
114.Zabraniti izvoz trupaca i neobrađenog drveta.
115.Adekvatno štititi divljač.
116.Povećati kapacitete apsorpcije sredstava Evropske Unije i donatorskih sredstava.
117.Efikasnije koristiti sredstva EU fondova.
VI.SAOBRAĆAJNO -TRANSPORTNI SISTEM
Crna Gora je „crna rupa“ sabraćajno-transportnog sistema, bilo da je u pitanju povezanost sa svijetom i regionom, bilo da se radi o unutrašnjoj međupovezanosti. Loš saobraćajno-transportni sistem jedan je od osnovnih limita razvoja. Ni minimalna sredstva koja su dobijena tokom procesa „privatizacije“, čak i ona koja su bila namijenjena za modernizaciju i izgradnju nove putne infrastrukture, nijesu za tu namjenu utrošena. Uz sve to, izopšteni smo iz TEN-T Transevropske transportne mreže, a prethodni period su obilježili brojni skandali sa navodnim graditeljima i trošenjem velikih finansijskih sredstava za analize koje su radili nekompetentni pojedinci.
Ravnomjeran i intenzivan razvoj saobraćajne infrastrukture imao bi brojne direktne i multiplikacione efekte, u sferi povećanja prihoda od PDV-a i drugih poreza, te povećanja tražnje, otvaranju novih radnih mjesta, nove proizvodnje, novih investicija i aktiviranja svih resursa.
Mjere:
118.Usvojiti strategiju razvoja saobraćajno-transportnog sistema koja bi se bazirala na novoj saobraćajnoj politici u skladu sa definisanom saobraćajnom politikom i koridorima Evropske Unije.
119.Sačiniti potpunu i kvalitetnu projektnu dokumentaciju izgradnje drumske infrastrukture u Crnoj Gori.
120.Sačiniti potpunu i kvalitetnu projektnu dokumentaciju izgradnje željezničke infrastrukture u Crnoj Gori.
121.Formirati zajedničku komisiju sa Srbijom, Mađarskom, Rumunijom i Italijom i otpočeti izgradnju autoputa Bar-Beograd-Budimpešta-Bukurešt.
122.Formirati zajedničku komisiju sa Hrvatskom i Albanijom za izgradnju brze primorske saobraćajnice.
123.Formirati zajedničku komisiju sa Bosnom i Hercegovinom, Hrvatskom i Albanijom koja bi razmotrila mogućnost izgradnje Jadransko-jonskog autoputa.
124.Učiniti da Nikšić bude regionalno čvorište saobraćajno-transportne infrastrukture rekonstrukcijom i završetkom putnih saobraćajnica Risan-Žabljak-Pljevlja i Nikšić-Bileća, kao i željezničke pruge Nikšić-Bileća.
125.Učiniti da Pljevlja budu regionalno čvorište saobraćajno-transportne infrastrukture izgradnjom željezničke pruge Pljevlja-Prijepolje, kao i rekonstrukcijom putnih saobraćajnica Pljevlja-Žabljak, Pljevlja-Mojkovac i Pljevlja-Prijepolje.
126. Učiniti da Berane budu regionalno čvorište saobraćajno-transportne infrastrukture modernizacijom aerodroma, izgradnjom željezničke pruge Berane-Bijelo Polje, rekonstrukcijom i modernizacijom putnih saobraćajnica Berane-Rožaje-Dračenovac, Berane-Kula i Berane-Plav-Gusinje-granica Albanije.
127.Formirati zajedničku komisiju sa Srbijom, Mađarskom, Rumunijom i Italijom za modernizaciju željezničke infrastrukture Bar-Beograd.
128.Formirati zajedničku komisiju sa Albanijom u vezi valorizacije basena Skadareskog jezera i regulisanja vodotoka rijeke Bojane.
129.Usvojiti akcioni plan modernizacije i izgradnje putne infrastrukture u Crnoj Gori.
130.Formirati konzorcijum niskogradnje u svim fazama, od projektovanja do izvođenja i kontrole.
131.Stimulisati domaću proizvodnju materijala za izgradnju saobraćajne infrastrukture.
132.Poboljšati konkurentnost domaće transportne privrede.
133.Razvijati kooperativne odnose sa privrednim subjektima i korisnicima usluga.
134.Intenzivirati proces obnove crnogorske pomorske flote kroz kupovinu brodova.
135.Preispitati propast velikih pomorskih kompanija u Crnoj Gori.
136.Učiniti da Luka Bar bude generator totalne logističke integracije transportnog sistema Crne Gore u cilju bolje kooperacije, koordinacije i konsolidacije aktivnosti, poput izgradnje novog kontejnerskog terminala.
137.Definisati program revitalizacije jezerskog saobraćaja u cilju valorizacije saobraćajnog potencijala Skadarskog jezera.
138.Riješiti probleme u vezi sa stacionarnim i pješačko-biciklističkim saobraćajem po opštinama.
139.Definisati program razvoja slobodnih carinskih zona Bar i Tivat.
140.Koristiti fondove Evropske Unije namijenjene poboljšanju putne infrastrukture, posebno na lokalnom nivou.
VII.MAKROEKONOMSKA POLITIKA
Privredna aktivnost je u padu, budžetski prihodi su smanjeni, a izražen je budžetski deficit u produženom vremenu, dok javni dug brzo raste. Visok nivo izdatih rizičnih garancija i realizacija tih garancija, visok nivo subvencija i transfera, visoka nelikvidnost realnog sektora, visok nivo poreskog duga, visok nivo neizmirenih obaveza, rast broja računa u blokadi, izražen konzervatizam u kreditiranju banaka, restriktivna kreditna aktivnost, visoko učešće nekvalitetne aktive, nepovoljna ročna usklađenost sredstava i izvora finansiranja, restriktivna kreditna politika, rast kamatnih stopa, značajan pad prometa na trzištu kapitala, veliki deficit Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, rast deficita Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, pad prihoda Fonda za zdrastveno osiguranje uz nestabilnost u Eurozoni i visok nivo obaveza u procesu evropskih integracija u ovakvom ukupnom ambijentu rezultiraće bankrotstvom i dužničkim ropstvom Crne Gore. Zato uz dinamičan privredni rast i mnoga sektorska rešenja neophodno je sprovesti mnoge mjere u fiskalnoj i monetarnoj politici.
FISKALNA POLITIKA
Mjere:
141.Usvojiti zakon o fiskalnoj odgovornosti kojim bi se uvela fiskalna pravila u dijelu javnog duga, budžetskog deficita, javne potrošnje, javnih prihoda.
142.Uravnotežiti budžet.
143.Povećavati učešće kapitalnog i smanjivati učešće tekućeg budžeta.
144.Izvršiti potpunu racionalizaciju trošenja budžetskih sredstava.
145.Povećati nivo transparentnosti fiskalne potrošnje na svim nivoima.
146.Unaprijediti fiskalnu kontrolu i sankcionisati neracionalnu i protivzakonitu potrošnju.
147.Racionalizovati rad agencija i regulatornih tijela kroz njihovu potpunu centralizaciju.
148.Restriktivno izdavati državne garancije.
149.Izmijeniti Zakon o zaradama i drugim primanjima državnih i javnih funkcionera.
150.Preinačiti „bespovratne kredite“ i stambene pomoći socijalno neugroženima u stvarne kredite, sa rokom otplate 20 godina i srednjom komercijalnom kamatom.
151.Preinačiti odluke o dodjeli stanova koji su dati pod povoljnim uslovima na račun budžeta tako da se otplaćuju po punoj tržišnoj vrijednosti i kamatama na period od 20 godina.
152.Usvojiti set poreskih zakona kojima bi se izvršila reforma poreske politike, a koja bi bila konkurentna, stimulativna, progresivna, decentalizovana i socijalna.
153.Uprostiti način plaćanja poreza.
154.Izmijeniti vrijeme i način plaćanja PDV-a da bi se poboljšala likvidnost privrede.
155.Usvojiti zakon o privatno-javnom partnerstvu.
156.Uvesti rigidnu kontrolu javnih nabavki.
157.Uvesti sistem interne revizije na svim nivoima.
158.Unaprijediti sistem upravljanja dugom.
159.Značajno smanjiti sivu ekonomiju u svim sektorima.
Monetarna politika
Mjere:
160.Formirati Razvojnu banku Crne Gore dokapitalizacijom Investiciono- razvojnog fonda, kreditnom podrškom pod povoljnim uslovima od strane međunarodnih finansijskih institucija, portfeljom od oko 1 milijarde eura, pokrećući dinamičan privredni rast, nove investicije, povećavajući likvidnost.
161.Usvojiti nacionalni plan za djelovanje u vanrednim okolnostima.
162.Jačati institucionalni i normativni okvir finansijskog tržišta.
163.Unaprijediti regulatorni okvir i kapacite revizije i supervizije u okviru finansijskog trzišta.
164.Izmijeniti Zakon o obligacionim odnosima i Zakon o finansijskom lizingu.
165.Usvojiti Zakon o privatno-javnom partnerstvu u bankarskom sektoru.
166.Usvojiti Zakon o aranžmanima finansijskog kolaterala.
167.Harmonizovati propise koji regulišu trzište kapitala sa praksom EU.
168.Pojačati nadzor trzišta.
169.Unaprijediti zaštitu prava manjinskih akcionara.
170.Izvršiti reformu kontrole i rada računovodstva.
VIII.POSLOVNI AMBIJENT
Stabilan i stimulativan poslovni ambijent od presudne je važnosti za razvoj ekonomije. Poslovni ambijent u Crnoj Gori opterećen je brojnim problemima, poput administracije koja je neefikasna i spora sprovođenju zakonskih propisa, i spore sudske procedure prilikom rešavanja privrednih sporova. I dalje je prisutna siva ekonomija i korupcija, a nedovoljan je nivo inspekcijskog nadzora, dok je visok stepen monopolisanosti trzišta i nelojalne konkurencije. Tržište je nelikvidno, mnogo je barijera na lokalnom nivou, a postoji veliki broj i visok nivo komunalnih taksi i naknada, kao i nepoštovanje zakonskih propisa.
Mjere:
171.Sačiniti i sprovesti akcioni plan za reformu lakoće poslovanja.
172.Sačiniti i sprovesti akcioni plan regulatorne reforme.
173.Intenzivirati implementaciju projekta „Jednošalterskog sistema“.
174.Intenzivirati primjenu projekta „Objedinjenja registracija i naplata poreza i doprinosa“.
175.Intenzivirati primjenu i promociju projekata elektronske uprave.
176.Uvesti elektonsku upravu u Poresku upravu i Carinu Crne Gore.
177.Uvesti elektronske zdrastvene i radne knjižice.
178.Sprovesti praktičnu primjenu elektronskog potpisa i plaćanja preko interneta.
179.Intenzivirati realizaciju projekta „Giljotina propisa“.
180.Znatno povećati efikasnost rada državne administracije kroz obuku i profesionalizaciju.
181.Usvojiti novu antimonopolsku politiku.
182.Uspostaviti pravnu sigurnost.
183.Usvojiti novi Zakon o izvršenju i obezbjeđenju.
184.Povećati stepen saradnje sudova, inspekcijskih službi, policije i carinskih organa.
185.Povećati brzinu rešavanja privrednih sporova.
186.Povećati efikasnost implementacije izvršnog postupka.
187.Podržati preduzetništvo u idejnom, institucionalnom i finansijskom smislu.
188.Podržati domaće preduzetnike koji su u stanju da uposle više od 5 novih radnika kroz bespovratna sredstva od 3.000 eura po novozaposlenom radniku.
189.Formirati konsalting firme i klastere.
190.Otkloniti barijere na svakom nivou deregulacijom poslovanja i drugim načinima.
191.Projekat RIA (Regulatory Impact Assesment – Regulatorna procjena uticaja) razvijati u novi pravni i institucionalni okvir.
192.Inovirati i usaglasiti Zakon o privrednim društvima, Zakon o obligacionim odnosima i Zakon o računovodstvu i reviziji i Pravilnik o kontrolnom okviru i sadržini računa kako bi se regulisao tretman gubitka.
193.Dopuniti Zakon o stečaju institutom automatskog stečaja.
IX.REGIONALNI RAZVOJ
U Crnoj Gori drastično su izražene razlike u regionalnom razvoju. Sjever, u kojem živi 33% stanovništva, ima indeks društvene izopštenosti 5.9, što je duplo više nego u centralnom, a oko šest puta više nego u južnom dijelu Crne Gore. Sjever je faktički sirovinska baza, sa kolonijalnim karakteristikama. Takođe je izražena metropolizacija Crne Gore, jer u Podgorici radi oko 40% ukupnog stanovništva i stvara se preko 50% BDP-a. Problem regionalnog razvoja je prije svega ekonomsko pitanje.
Mjere:
194.Usvojiti strategiju ravnomjernog regionalnog razvoja.
195.Definisati zakonsku regulativu iz ove oblasti, poput izmjene Zakona o koncesijama.
196.Uvesti stimulativne ekonomske mjere poreske politike u cilju ravnomjernog regionalnog razvoja.
197.Definisati potrebe za izgradnjom neophodne infrastrukture.
198.Povećati apsorpcioni kapacitet za povlačenje sredstava iz evropskih fodova.
199.Podsticati razvoj preduzetništva u manje razvijenim podrčjima.
200.Napraviti poseban akcioni plan za otklanjanje zaostajanja u ekonomskom razvoju sjevera Crne Gore.
X.RAZVOJ SELA
Migracije, ratovi, industrijalizacija, socijalistička i oligarhijska politika, svaki od ovih faktora na svoj način je opustošio i ostario selo. Danas problem sela nije samo pitanje poljoprivrede, nego i pitanje socijalne, ekonomske, obrazovne, zdravstvene i infrastrukturne politike. To je složen problem koji iziskuje sveobuhvatnu aktivnost da bi selo „živjelo“ dvanaest mjeseci, a ne samo nekoliko mjeseci na nekoliko ognjišta.
Mjere:
201.Sačiniti strategiju i akcioni plan razvoja sela.
202.Stimulisati otvaranje preduzeća u ruralnim sredinama kroz privatno-javno partnerstvo.
203.Podržavati i više afirmisati seosku omladinu i raditi na njihovom boljem položaju.
204.Zaustaviti migraciju prema urbanim centrima.
205.Stimulisati povratak ljudi na selo kroz podsticajne mjere poput zagarantovanog otkupa poljoprivrednih proizvoda.
206.Stimulisati socijalno preduzetništvo.
XI.JAVNA PREDUZEĆA
Partokratija je danas mnogo više izražena u Crnoj Gori nego što je je to bilo i u jednopartijskom sistemu. Vrhuške DPS-a i SDP-a podijelile su Crnu Goru po interesnim atarima odakle crpe novac, zapošljavaju svoje supružnike i djecu, obezbjeđuju sebi stanove i kola, a ta javna preduzeća bilježe velike gubitke. Tu praksu treba energično prekinuti i dovesti profesionalce da upravljaju javnim preduzećima.
Mjere:
207.Usvojiti novi zakon o javnim preduzećima.
208.Organizovati javna preduzeća kao društva kapitala.
209.Profesionalizovati upravljanje u javnim preduzećima.
210.Ukinuti upravne odbore i uvesti nadzor rada javnih preduzeća od strane države i opština koji su ih osnovali.
211.Posebna kontrola javnih preduzeća od strane Državne revizorske institucije.
212.Direktore javnih preduzeća birati na javnim konkursima, pozvati na odgovornost prije isteka mandata ako ne ispune plan i nagrađivati ih ako unaprijede poslovanje javnog preduzeća.
XII. JAVNE NABAVKE
Sistem javnih nabavki u Crnoj Gori je birokratizovan, netransparentan, podložan korupciji i diskriminaciji, monopolizovan od strane režima i njihovih interesnih preduzeća i grupacija. Kako se radi o velikim finansijskim sredstvima, javne nabavke treba učiniti transparentnim, jednostavnim i efikasnim.
Mjera:
213.Usvojiti novi zakon o javnim nabavkama u svemu uslađen sa direktivama i standardima EU.
C. SOCIJALNA POLITIKA
Crna Gora je država gdje u osnovi ne postoji ni socijalna pravda ni socijalna sigurnost. Sistem socijalne zaštite je centralizovan, glomazan i neefikasan. Birokratske procedure za ostvarivanje prava na socijalnu zaštitu su komplikovane i spore zbog neadekvatne evidencije i neumreženosti institucija. Broj obuhvaćenih korisnika različitim oblicima i uslugama socijalne zaštite nedovoljan je u odnosu na stvarne potrebe. Preko 78.000 građana prima neku vrstu socijalne pomoći, a mnogo veći broj živi ispod granice siromaštva. Socijalna davanja veoma su mala i kreću se od 19 do 120,70 eura. Siromaštvo je vrlo izraženo kod mnogih socijalnih grupa – starih osoba, raseljenih lica, osoba sa invaliditetom, djece, Roma, ruralnog stanovništva, neobrazovanih i nezaposlenih. Veza između nezaposlenosti i siromaštva je najdirektnija, tako da je jedan od glavnih uzroka siromaštva velika nezaposlenost.
Pored određene sličnosti sa zemljama u tranziciji i zemljama u razvoju, siromaštvo u Crnoj Gori ima i mnoge specifičnosti. Krvavi raspad ranije domovine, ratovi, raseljavanje, izbjeglištvo, „prljava“ neoliberalna ekonomska ideologija, kriminogena privatizacija, hiperinflacije, odsustvo socijalne politike i istinske solidarnosti, nestanak pojedinih sektora i brojnih radnih mjesta postupno su i direktno proizveli sadašnju pogubnu socijalnu sliku Crne Gore.
Sa druge strane, socijalna politika u Crnoj Gori ne vodi se kroz neophodan višedimenzionalni pristup smanjivanju siromaštva, jer i pored određenih finansijskih sredstava koja se izdvajaju ne postoje dovoljni organizacioni kapaciteti, adekvatna koordinacija državnog i lokalnog nivoa, niti saradnja državnih institucija, nevladinog sektora i međunarodnog faktora. Fenomen siromaštva ne posmatra se iz ugla solidarnosti, nijesu definisani sektorski prioriteti, a nedovoljna je profesionalna podrška i spremnost svih učesnika da aktivno i odgovorno djeluju u cjelokupnom procesu.
Crna Gora treba da bude uređena inkluzivna zajednica koja pruža ista prava i mogućnosti svima i tako doprinese razvoju i odgovornosti svakog pojedinca kroz zajedničko identifikovanje prioriteta i uspostavljanje sistemske podrške zasnovane na razvijenoj mreži različitih vrsta usluga dostupnih svima.
Mjere:
214.Uvesti „socijalni karton“ kako bismo konačno došli do pouzdanih podataka o socijalnom statusu svakog građanina Crne Gore, njegovih prihoda i imovinskog stanja.
215.Uraditi reviziju postojećih strategija poput Strategije o smanjenju siromaštva.
216.Izmijeniti zakonsku regulativu u oblasti socijalne politike, Zakon o socijalnoj i dječijoj zaštiti, Zakon o zapošljavanju, Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju, Zakon o zdravstvenom osiguranju i Porodični zakon.
217.Usvojiti zakon o humanitarnoj pomoći i donacijama.
218.Uvesti EU principe socijalne uključenosti, sa akcentom na socijalnoj inkluziji i socijalnoj integraciji.
219.Definisati minimalnu zaradu ili tzv. donju granicu siromaštva na nivou 50% prosječne zarade u državi, ispod koje se nijedan pojedinac ne smije naći, a država treba da garantuje taj egzistencijalni minimum.
220.Omogućiti zapošljavanje jednog člana porodice u porodicama gdje niko nije zaposlen, prioritet dati samohranim roditeljima.
221.Učiniti da država svim punoljetnim građanima čija zarada je manja od egzistencijalnog minimuma dotira razliku do ove sume. Ovaj minimum obezbijediti i svim nemoćnim i nezbrinutim građanima.
222.Obezbijediti fond za jednokratne pomoći namijenjen pojedincima i porodicama u kriznim situacijama.
223.Omogućiti otvaranje prodavnica za korisnike socijalne pomoći u kojima će zbog poreskih olakšica biti znatno niže cijene.
224.Voditi proaktivnu politiku u cilju rješavanja stambenog pitanja socijalno ugroženim licima.
225.Izvršiti reviziju rada i nadležnosti centara za socijalni rad u smislu poboljšanja njihove operativnosti, stručnosti i dostupnosti građanima, a stimulisati proaktivan pristup rješavanju socijalne problematike i rad na terenu, a ne u kancelarijama.
226.Zbog sve većeg broja građana Crne Gore, koji se nalaze u zoni apsolutnog siromaštva otvoriti narodne kuhinje u svim gradovima.
227.Uspostaviti jasne kriterijume za smještaj u hraniteljske porodice, edukovati potencijalne hranitelje i promovisati hraniteljstvo kao dobru praksu.
228.Smanjiti porez na neke od osnovnih životnih namirnica: meso i mesne proizvode, ribu i riblje proizvode, voće i povrće, jestiva ulja i masti, mlijeko i mliječne proizvode, dvopek i keks, trajna peciva i kolače, tjestenine, osvježavajuće napitke i mineralnu vodu, za koje do sada nije bilo poreskih olakšica.
229.Učiniti da se porez na dodatnu vrijednost po stopi od 0% proširi i na odjeću i obuću namijenjenu djeci predškolskog uzrasta, na dječju hranu i higijenske potrepštine za djecu.
230.Obezbijediti dječji dodatak za svu djecu, bez obzira na zaposlenost njihovih roditelja i broja djece u porodici.
231.Omogućiti potpunu primjenu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, posebno u domenu centara za socijalni rad – zaštita djece i maloljetnih lica od nasilja, zlostavljanja i njihovo trajno zbrinjavanje.
232.Osnovati Volonterski centar Crne Gore.
233.Razvijati socijalno preduzetnistvo.
www.demokratskifront.me/index.php/program