Post by radovic on Feb 4, 2008 10:54:48 GMT -5
Iz najnovijeg "DAN"-a:
Quote:
BUDVANI NEZAINTERESOVANI ZA JAVNI UVID DUP CENTAR BUDVA
Buduæi grad oblakodera
Neznam kako ce izgledati. A nije ovo dobro. Valjda nece izgledati kao Benidorm u Spaniji:
Quote:
BUDVANI NEZAINTERESOVANI ZA JAVNI UVID DUP CENTAR BUDVA
Buduæi grad oblakodera
~Od plaže Mogren do hotela "Park" gradiæe se 18 kula-oblakodera od 13 do 20 spratova
BUDVA – Stanovnici Budve, bar oni koji žive od poteza Stare Budve pa do kraja Slovenske plaže, nijesu zainteresovani za novi ponuðeni Detaljni urbanistièki plan Budva centar, koji je prethodnih petnaest dana bio na javni uvid graðanima. Samo je njih pedesetak dalo svoje primjedbe i sugestije na novi Detaljni urbanistièki plan, rekli su nam zaduženi za prikupljanje sugestija, predloga graðana. Novi DUP na potezu od plaže Mogren do sadašnjeg hotela "Park" nudi nevjerovatnih 18 kula-oblakodera od 13 do 20 spratova. Razgovarali smo sa idejnim tvorcem ovog za mnoge Budvane neprihvatljivog DUP-a, Miodragom Raleviæem, profesorom Arhitektonskog fakulteta u Beogradu.
– Niko od nas nije crtao kule-oblakodere. To nije bio cilj. Prvo smo provjeravali nama dostupna svjetska iskustva, kao što je Palm biè, Dubai, Marbelja i druga turistièka mjesta na obalama okeana ili mora. Naša ideja je bila da se ova ljepota koju Budva ima još bolje profiliše, istakne i preporuèi svijetu. Tragali smo za buduæim snažnijim brendom Budve, jer Budva ima potencijal da postane važna svjetska turistièka metropola, iako ona odavno nosi epitet "kraljica turizma". Uvidjeli smo, da zona Slovenske plaže od hiljadu i šesto metara mora da pretrpi neke izmjene. Pješèani dio biæe proširen do sadašnjeg šetališta, a odatle se uklanjaju svi privremeni objekti. To je preduslov da se poslije izgradnje Budva centra prihvati veæi broj turista.
Na osnovu èega ste došli do ideje, da se sagradi na ovom relativno malom prostoru 18 kula?
– Sve smo crpjeli iz inostranih iskustava. Sublimirali smo èetiri vizije razvoja centra Budve. Prvi je primorski model, drugi je takozvani kompakt grad, a to znaèi, da se izgradi maksimalna moguæa koncentracija blokovske gradnje, a za to smo uzeli primjer Barselonu, treæi je vrtni grad, a èetvrti je bio grad kula. Sublimirajuæi sva èetiri modela izradili smo i ponudili na javnu raspravu ovaj ponuðeni DUP centra Budve. Da li æe se on dopasti nekome ili neæe ne znam. Uvijek kada su u pitanju ovakvi projekti dolazi do omalovažavanja jednih, do pohvala drugih – rekao je za "Dan" profesor Raleviæ. Da li æe ovaj koncept koji je ponudio profesor Raleviæ zaustaviti haotièno stanje u urbanizmu Budve, koje je poèelo poslije katastrofalnog zemljotresa 1979. godine veliko je pitanje, jer na podruèju Budve, baš na potezu za koji je izraðen DUP, nalazi se na stotine divlje sagraðenih objekata, koji su se kasnije ucrtavali. Najdrastièniji je sadašnji primjer hotela "Avala". Miroslav Ivanoviæ, bivši gradonaèelnik Budve nam je povodom ponuðenog DUP-a centra Budve rekao: "Imajuæi u vidu da je danas u Crnoj Gori posebno na Crnogorskom primorju gradnja unosnija od trgovine oružjem, naftom i drogom, jer se ostvaruje veliki profit koji se i ne oporezuje, onda je jasno zašto æe moj grad postati, kako to novi planeri kažu "grad turistièkih stanova". Budva oèito neæe više biti mediteranski grad. Neæe više biti crvenih krovova pokrivenih tiglom kanalicom. Ovim DUP-om Budva, ako se usvoji, gubi i ovo malo duše, koja joj je ostala.
Saša Tièiæ, glavni menadžer u Skupštini opštine Budva bio je kratak.
- Vidjeæe se da je ovo kolosalno djelo urbanista. Zašto da Budva ne lièi na Dubai? Biæe posebna turistièka destinacija u kojoj æe dolaziti sve važne liènosti svijeta, kao što je prošle godine bila rok grupa Rolingstonsi i drugi – kazao je Tièiæ. Možda nije kasno da opštinski oci još malo razmisle i da vide da li je potrebno na pomenutom potezu izgraditi osamnaest kula od 13 do 20 spratova, a ako se tome doda i hotel grupe "Miraks" iz Moskve i Petrograda na samo stotinak metara dalje od hotela "Park" na rtu Zavala gdje se veæ gradi hotel sa 27 spratova, onda sve to kaže da æe Budva prije lièiti na Njujork, a ne na lijepi primorski grad u koji se rado dolazi i bez "postavljenih" oblakodera. Nijesmo zaboravili da profesora Raleviæa pitamo, gdje æe se smjestiti automobili, ako se ima pri tom u vidu da æe grad porasti za oko desetak hiljada stanovnika, a ti stanovnici obièno dolaze sa svojim automobilima.
- Mislili smo i na to. Svaka kula, nova zgrada ubuduæe æe imati obezbijeðenu garažu ili parking na otvorenom – odgovorio je profesor Raleviæ. Odavno je Igalo postalo mjesto solitera i to se uvidjelo da je bila velika pogreška.
- Zašto Budva hoæe da pravi tu grešku, teško je objasniti, jer stanovnike prije ulaska u "igru" novog DUP- a niko nije konsultovao. Ovaj DUP æe poslužiti prije svega buduæim vlanicima tih zgradurina za ekstra profit – naglasio je Miroslav Ivanoviæ.
S.Papoviæ
BUDVA – Stanovnici Budve, bar oni koji žive od poteza Stare Budve pa do kraja Slovenske plaže, nijesu zainteresovani za novi ponuðeni Detaljni urbanistièki plan Budva centar, koji je prethodnih petnaest dana bio na javni uvid graðanima. Samo je njih pedesetak dalo svoje primjedbe i sugestije na novi Detaljni urbanistièki plan, rekli su nam zaduženi za prikupljanje sugestija, predloga graðana. Novi DUP na potezu od plaže Mogren do sadašnjeg hotela "Park" nudi nevjerovatnih 18 kula-oblakodera od 13 do 20 spratova. Razgovarali smo sa idejnim tvorcem ovog za mnoge Budvane neprihvatljivog DUP-a, Miodragom Raleviæem, profesorom Arhitektonskog fakulteta u Beogradu.
– Niko od nas nije crtao kule-oblakodere. To nije bio cilj. Prvo smo provjeravali nama dostupna svjetska iskustva, kao što je Palm biè, Dubai, Marbelja i druga turistièka mjesta na obalama okeana ili mora. Naša ideja je bila da se ova ljepota koju Budva ima još bolje profiliše, istakne i preporuèi svijetu. Tragali smo za buduæim snažnijim brendom Budve, jer Budva ima potencijal da postane važna svjetska turistièka metropola, iako ona odavno nosi epitet "kraljica turizma". Uvidjeli smo, da zona Slovenske plaže od hiljadu i šesto metara mora da pretrpi neke izmjene. Pješèani dio biæe proširen do sadašnjeg šetališta, a odatle se uklanjaju svi privremeni objekti. To je preduslov da se poslije izgradnje Budva centra prihvati veæi broj turista.
Na osnovu èega ste došli do ideje, da se sagradi na ovom relativno malom prostoru 18 kula?
– Sve smo crpjeli iz inostranih iskustava. Sublimirali smo èetiri vizije razvoja centra Budve. Prvi je primorski model, drugi je takozvani kompakt grad, a to znaèi, da se izgradi maksimalna moguæa koncentracija blokovske gradnje, a za to smo uzeli primjer Barselonu, treæi je vrtni grad, a èetvrti je bio grad kula. Sublimirajuæi sva èetiri modela izradili smo i ponudili na javnu raspravu ovaj ponuðeni DUP centra Budve. Da li æe se on dopasti nekome ili neæe ne znam. Uvijek kada su u pitanju ovakvi projekti dolazi do omalovažavanja jednih, do pohvala drugih – rekao je za "Dan" profesor Raleviæ. Da li æe ovaj koncept koji je ponudio profesor Raleviæ zaustaviti haotièno stanje u urbanizmu Budve, koje je poèelo poslije katastrofalnog zemljotresa 1979. godine veliko je pitanje, jer na podruèju Budve, baš na potezu za koji je izraðen DUP, nalazi se na stotine divlje sagraðenih objekata, koji su se kasnije ucrtavali. Najdrastièniji je sadašnji primjer hotela "Avala". Miroslav Ivanoviæ, bivši gradonaèelnik Budve nam je povodom ponuðenog DUP-a centra Budve rekao: "Imajuæi u vidu da je danas u Crnoj Gori posebno na Crnogorskom primorju gradnja unosnija od trgovine oružjem, naftom i drogom, jer se ostvaruje veliki profit koji se i ne oporezuje, onda je jasno zašto æe moj grad postati, kako to novi planeri kažu "grad turistièkih stanova". Budva oèito neæe više biti mediteranski grad. Neæe više biti crvenih krovova pokrivenih tiglom kanalicom. Ovim DUP-om Budva, ako se usvoji, gubi i ovo malo duše, koja joj je ostala.
Saša Tièiæ, glavni menadžer u Skupštini opštine Budva bio je kratak.
- Vidjeæe se da je ovo kolosalno djelo urbanista. Zašto da Budva ne lièi na Dubai? Biæe posebna turistièka destinacija u kojoj æe dolaziti sve važne liènosti svijeta, kao što je prošle godine bila rok grupa Rolingstonsi i drugi – kazao je Tièiæ. Možda nije kasno da opštinski oci još malo razmisle i da vide da li je potrebno na pomenutom potezu izgraditi osamnaest kula od 13 do 20 spratova, a ako se tome doda i hotel grupe "Miraks" iz Moskve i Petrograda na samo stotinak metara dalje od hotela "Park" na rtu Zavala gdje se veæ gradi hotel sa 27 spratova, onda sve to kaže da æe Budva prije lièiti na Njujork, a ne na lijepi primorski grad u koji se rado dolazi i bez "postavljenih" oblakodera. Nijesmo zaboravili da profesora Raleviæa pitamo, gdje æe se smjestiti automobili, ako se ima pri tom u vidu da æe grad porasti za oko desetak hiljada stanovnika, a ti stanovnici obièno dolaze sa svojim automobilima.
- Mislili smo i na to. Svaka kula, nova zgrada ubuduæe æe imati obezbijeðenu garažu ili parking na otvorenom – odgovorio je profesor Raleviæ. Odavno je Igalo postalo mjesto solitera i to se uvidjelo da je bila velika pogreška.
- Zašto Budva hoæe da pravi tu grešku, teško je objasniti, jer stanovnike prije ulaska u "igru" novog DUP- a niko nije konsultovao. Ovaj DUP æe poslužiti prije svega buduæim vlanicima tih zgradurina za ekstra profit – naglasio je Miroslav Ivanoviæ.
S.Papoviæ
Neznam kako ce izgledati. A nije ovo dobro. Valjda nece izgledati kao Benidorm u Spaniji: